img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD

Donald Tramp bi i kao zatvorenik mogao da bude predsednik Amerike

04. август 2023, 14:25 A. I
Foto: AP Photo/Chuck Burton
Copied

Predsednički izbori u SAD se održavaju naredne godine. Čak i da u jednom od mnogobrojnih procesa koji se vode protiv njega bude osuđen na zatvorsku kaznu i da ona stupi na snagu, Donald Tramp ne samo da bio smeo da učestvuje u izbornoj trci, već bi, ako bude izabran, predsedničke dužnosti mogao da preuzme i u zatvoru

Protiv bivšeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, koji je već ušao u trku za republikanskog predsedničkog kandidata na izborima 2024, vodi se šest sudskih procesa i/ili istraga:

zbog podmićivanja porno glumice Stormi Daniels da ćuti o njihovoj aferi i falsifikovanja dokumentacije pred predsedničke izbore 2016;

zbog čuvanja dokumenata sa oznakom „državna tajna“ na svom privatnom imanju i ometanja sudskih istraga dok je bio predsednik SAD;

zbog pokušaja da utiče na tok izbora u Džordžiji, gde mu preti optužba za „zaveru“ zarad izborne prevare o čemu će se do kraja leta izjasniti Velika porota;

zbog seksualne prinude novinarke Džin Kerol;

zbog finansijskih malverzacija u Njujorku.

Najnovija i najozbiljnija optužba sa kojom se Donald Tramp suočava je  zbog „kriminalnog ponašanja“ na predsedničkoj funkciji nakon što ga je Džo Bajden pobedio na izborima 2020. Tu se, između ostalog radi, o Trampovoj odgovornosti za napad na Kapitol hil sa smrtnim ishodom.

Tramp ne haje za optužbe

Trampu, međutim, na pamet ne pada da odustane od kandidature za republikanskog predsedničkog kandidata na izborima 2024. Sve optužbe, istrage i procese koji se vode protiv njega on naziva „lovom na veštice“, a sebe predstavlja kao žrtvu „levo-liberlane elite“, piše nemački „Špigel“. Čak pravi paralelu sa nacističkim režimom u Nemačkoj i njegovim žrtvama.

Svaku novu optužbu Tramp vešto koristi da još više zbije redove svojih pristalica. Uprkos svemu, ili baš zahvaljući svim tim optužbama sa kojima se suočava, on slovi za favorita da bude izabran za republikanskog predsedničkog kandidata.

I robijaš može da se kandiduje za predsednika

Naravno da je Tramp nevin dok se ne dokaže suprotno. Ali čak i da bude pravosnažno optužen, ama baš ništa ga na osnovu američkog Ustava i saveznih zakona ne sprečeva ne samo da se kandiduje za predsednika, već i da vrši predsdničku funkciju.

Američki Ustav postavlja samo nekoliko uslova za predsedničku kandidaturu: predsednik mora da je rođen na teritoriji SAD, mora da ima najmanje 35 godina i da je najmanje 14 godina živeo u SAD. Dodatak Ustavu br. 22 još propisuje da niko ne može više od dva puta da bude predsednik Amerike, piše „Špigel“.

Osim toga nema nikakvih ograničenja. U pojedinim saveznim državama na osnovu lokalnih zakona neko sa kriminalnim dosijeom ne može da bude primljen ni u kakvu državnu službu, na saveznom nivou to, međutim, ne važi.

Kampanju bi Tramp smeo da vodi i iz zatvora

Čak i da pre izbora bude pravosnažno osuđen i poslat na izdržavanje zatvorske kazne Tramp bi smeo da vodi predsedničku kampanju. Presedan je slučaj socijaliste Judžina V. Debsa koji je 1918. bio osuđen na deset godina zatvora i doživotni gubitak građanskih prava jer je pozivao radnike da ne učestvuju u Prvom svetskom ratu, a 1920. se dok je robijao kandidovao za predsednika Amerike.

Osvojio je tom prilikom 3,4 odsto glasova, ubedljivo najviše od njegovih pet učešća na predsedničkim izborima.

Predsedik Voren G. Harding ga je pomilovao 1921.

Ako bude osuđen, neće smeti da glasa

U 48 saveznih američkih država osuđenici nemaju pravo glasa. Godine 2022. bilo ih je 4,6 miliona, što je oko dva odsto punoletnih američkih građana, stoji u izveštaju nevladine organizacije Sentencing Project.

U Floridi, gde je Tramp prijavljen, osuđenicima se, doduše, vraća pravo glasa pošto odsluže kaznu, ali bi Tramp, ukoliko do tada bude bio osuđen i pritvoren, bio tek na početku izdržavanja kazne.

Tako bi u teoriji moglo da se dogodi, sve u skladu sa važećim zakonima i Ustavom, da Donald Tram nema pravo da glasa na izborima na kojima ima pravo da se kandiduje za predsednika SAD.

Predsednik iz zatvorske ćelije?

Stručnjak za izborno pravo Ričard L. Hejsen za CNN je objasnio da nije sasvim jasno šta bi se događalo da Donald Tramp bude izabran za predsednika dok je na odsluženju zatvorske kazne. „Kako bi neko predsedničku funkcio vršio iz zatvora, to je, na svu sreću, pitanje na koje do sada nismo morali da dobijemo odgovor“, rekao je Hejsen.

Slično tu situciju vide i eksperti koji su govorili za „NJujork tajms“.

U slučaju takve situacije postoji više mogućnost, piše „Špigel“.

Prva je da se izbranom predsedniku SAD na osnovu člana 25 Ustava oduzme vlast jer nije u stanju, dakle iz zatvorske ćelije, da obavlja i ispunjava svoje „dužnosti i obaveze“ koje predsednička funkcija podrazumeva. To bi, međutim, opet prema Ustavu, morali da podrže i potpredsednik SAD i više od polovine kabineta koji će sam Tramp da sastavi.
Pošto je to jedva zamislivo, postojla bi mogućnost da Tramp zahteva da bude pušten na slobodu jer iz zatvora nije u stanju da izvršava svoje Ustavom propisane predsedničke dužnsti.
Drugim rečima: legislativa bi u tom slučaju ograničavala egzekutivu pa bi bila ugrožena podela vlasti.
Da bi se izbegla takva u istoriji nezabeležena kriza mogao bi i odlazeći predednik Bajden, sve zarad državnog interesa, da pomiluje svog naslednika Trampa da bi ovaj neometano mogao da vrši predsedničku funkciju.
Pravne nepoznanice

Predsednik SAD u praksi uživa imunitet od krivičnog gonjenja. Topogledno objašnjenje Ministarstva pravde iz 1973. glasi da predsednika ne treba ometati u obavljanju njegovih obaveza. Kako da obavlja predsedničke dužnosti, ako mora stalno da se odaziva sudskim pozivima?

Šta bi bilo sa procesima i istragama protiv Trampa koje su u toku ukoliko on bude pobedio na predsedničkim izborima je pravna novina, nema takvih presedana na koje bi pravnici mogli da se pozovu.

Što se tiče savezne tužbe za „kriminalno delovanje“, Donald Tramp bi, u slučaju da ponovo bude izabran za predsednika, sam postavio ministra pravosuđa koji bi mogao da povuče tu optužbu.

Posve je nejasno, međutim, šta bi se u slučaju Trampove pobede dešvalo sa procesima na nivou saveznih država, kao u slučaju navodnog nezakonitog uticaja na ishod izbora u DŽordžiji, ili mahinacija sa nekretninama na Menhetenu.

Pomilovanje samog sebe

U slučaju da budse osuđen, zatvoren i ipak pobedi na predsedničkim izborima Donald Tramp bi u teoriji mogao da abolira samog sebe. „NJujork tajms“ piše da bi u tom slučaju, takođe bez presedana, Vrhovni sud ipak morao da presudi da li bi to bilo u skladu sa Ustavom.

Kako su SAD došle u situaciju da su ovakvi scenariji uopšte zamislivi? Zato što tvorcima američkog Ustava na pamet nije palo da bi neko kao Donald Tramp mogao da ima realne šanse da postane predsednik Sjedinjenih Američkih Država. I to po drugi put.

A.I/Spiegel/New York Times

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

američki predsednik američki ustav predsednik Amerika Donald Tramp istrga osuđenik predsednički izbori predsednički kandidat predsednik sad SAD Suđenje sudski procesi Zatvor
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure