
Ekspo 2027
Opozicija upozorava da će Ekspo 2027 „gurnuti Srbiju u dužničko ropstvo“
Opozicioni poslanici ocenili su da je Ekspo 2027 koruptivan projekat koji će dodatno zadužiti Srbiju
Deklaracija je loša za Srbiju i doneta je u lošoj nameri - da se učvrsti vladavina predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, rekao je u ponedeljak na sednici Skupštine Srbije poslanik ZLF.-a Đorđe Pavićević. Ministar Martinoviću nije bilo jasno zašto svi koji misle kao Pavićević „stalno pominju tu Srebrenicu“
Zaključen je zajednički pretres 60 tačaka dnevnog reda aktuelnog zasedanja Skupštine Srbije koje je počelo prošle nedelje, u toku je pretres tačaka dnevnog reda po pojedinostima.
Ovo je četvrti dan rasprave o dnevnom redu na kojem je 60 tačaka među kojima su Deklaracija o budućnosti srpskog naroda, nova zaduživanja Vlade Srbije, kredit kod banke Poštanska štedionica u iznosu od 42 milijarde dinara za izgradnju nacionalnog stadiona, povećanje takse za javni medijski servis i izbor guvernera NBS. Za tu funkciju opet je predložena Jorgovanka Tabaković.
Iako tačka o iskopavanju litijuma u Srbiji nije na dnevnom redu, poslanici opozicije su koristili vreme da i o tome govore i pitaju članove Vlade o projektu Jadar.
Sednica je počela u utorak 23. jula, obrazlaganjem premijera Miloša Vučevića o Deklaraciji, odnosno zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. Rekao je da Deklaracijaa predstavlja temelj nacionalne politike, dodajući da su svi ključni činioci bili uključeni u njenu izradu.
Kao i uvek, razmenjene su nebrojene uvrede između poslanika vladajuće koalicije i opozicionih stranaka.
Poslanik Zeleno-levog fronta Đorđe Pavićević izjavio je danas da će glasati protiv Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda jer je loša za Srbiju i doneta u lošoj nameri – da se učvrsti vladavina predsednika Srbije Aleksandra Vučića i posredno predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
„Pridev ‘srpski’ sa varijacijom ‘svesrpski’ pojavljuje se više od 200 puta, a nacionalni oko 40 puta“, rekao je Pavićević, navodeći da je tekst loše napisan i da je pun „prideva i turcizama“. Kako je rekao, u delu koji poziva na očuvanje srpskog jezika i ćirilice „na čistom srpskom jeziku piše da ćete formirati set mera“.
Pavićević je rekao da opozicija nije pozvana da učestvuje u sastavljanju tog dokumenta i da se tako „valjda u vladajućoj stranci zamišlja sabornost naroda“, jer „valjda u opoziciji ne sede dovoljno dobri Srbi“.
„U Deklaraciji piše ko smo i šta smo, kako treba da vaspitavamo decu, čega treba da se sećamo, kao i šta da zaboravimo“, rekao je Pavićević i dodao da je fraza da „mi Srbi mislimo svojom glavom“ dostojna Montipajtonovaca i pitao kako kolektivno telo „misli svojom glavom“.
Kako je rekao, Deklaracija je potpisana dan pre nego što se navršilo 25 godina od potpisivanja Kumanovskog sporazuma, koji je potpisala slična vlada, koja je u svoje vreme slično pozivala na jedinstvo. Pavićević je rekao da se Deklaracijom, kako kažu, sprečava da se srpski narod naziva genocidnim, ali je u redu da bude „ratnozločinački“ ili „masovnozločinački“, jer tako predsednik Srbije definiše zločin u Srebrenici.
Ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović rekao je na sednici da se sada vodi hajka protiv Deklaracije kako se vodila i kako se vodi protiv Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)
Rekao je da „Deklaracija predstavlja pruženu ruku Srbije i srpskog naroda državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije i narodima koji su sa nama zajedno živeli u toj Jugoslaviji“.
Martinović je dodao da Pavićević pripada delu elite Srbije koji pominjanje srpstva, srpske sloge i Srbije doživljava kao stvaranje velike Srbije i da svoje evropejstvo, kulturu, mundijalizam i načitanost dokazuju time ko će biti veći autošovinista.
„Ne razumem zašto svi vi koji sebe smatrate demokratama, filantropima, protivnicima velike Srbije i srpske sloge stalno imate potrebu da se nekome dokazujete i pravdate i stalno imate potrebu da spominjete tu Srebrenicu. I sad mi treba dva miliona puta da kažemo žao nam je zbog zločina u Srebrenici, ali to vama nije dovoljno, ni kad se ponovi dva miliona puta, ni pet miliona puta“, rekao je Martinović.
„Da biste bili do kraja pošteni, morate da objasnite građanima Srbije i kažete da ono što se desilo u Srebrenici, nije se desilo tek tako“, rekao je Martinović.
„Republika Srpska nije nastala kao genocidna tvorevina, nastala je kao otpor srpskog naroda ponovnom pokušaju genocida nad njim, koji je delimično uspeo da se izvede od 1992. do 1995. godine“, rekao je Martinović.
Pavićević je odgovorio da se Srebrenica dva puta pominje u tekstu Deklaracije, a da je o genocidnosti govorila predsednica Skupštine, te da se zločini ne mogu „podruštviti“ i da nemaju pravo da tako dele odgovornost za zločine koje su počinili neki ljudi sa imenima ili prezimenima.
Izvor: FoNet
Opozicioni poslanici ocenili su da je Ekspo 2027 koruptivan projekat koji će dodatno zadužiti Srbiju
U pokušaju da istakne demokratičnost Srbije, Aleksandar Vučić je na konferenciji za medije sa Ursulom fon der Lajen rekao da je na protestima u velikim evropskim zemljama bilo 27 mrtvih. Samo što to nije tačno
Troje od šestoro aktivista i studenata iz grupe STAV i Pokreta slobodnih građana (PSG), koji su optuženi za navodno pripremanje državnog udara uoči protesta u Beogradu 15. marta, pušteni su iz kućnog pritvora
Poruke predsednice Evropske komisje Ursule fon der Lajen bile su ovog puta jasne: Srbija je na prekretnici i mora da bira između demokratije i autokratije, između EU i Rusije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je vidno neraspoložen
Iako je uveliko prošlo osam uveče, do kada inače traje nastava, Peta gimnazija je puna. Đaci je čuvaju iznutra, a napolju su im pritekli u pomoć roditelji, veterani, zborovi i građani. Ova škola ponovo je blokirana, ali blokade nisu iste kao lane, kažu njeni đaci za „Vreme“
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve