

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Liederi tri najveće zemlje Evropske unije su u poseti Ukrajini. Došli su da pruže podršku Ukrajincima i daju uverenja da će im pružati finansijsku, humanitarnu i vojnu pomoć dokle god to bude bilo potrebno. Krajnji cilj je povlačenje ruskih trupa sa okupiranih ukrajinskih teritorija
Nakon premijera Crne Gore i Albanije Dritana Abazovića i Edija Rame, u Kijev su u četvrtak na sastanak sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim specijalnim vozom doputovali i kancelar Nemačke Olaf Šolc, predsednik Francuske Emanuel Makron i premijer Italije Mario Dragi. Ovo je prvi put da čelnici ove tri država dolaze u posetu Kijevu otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara. U njihovu čast oglasile su se sirene za vazdušnu opasnost, ali je posle pola sata vazdušna uzbuna prošla.
Makron je Ukrajini obećao zdušnu podršku Evrope u odbrani od ruske invazije. Na peronu u Kijevu je rekao da su došli da Ukrajinkama i Ukrajincima prenesu „poruku evropskog jedinstva i podrške“, da su došli da razgovaraju o sadašnjosti i budućnosti jer „znaju da će sledeće nedelje biti teške“.
Šolc je naglasio da je sada važno da šefovi vlada tri najveće zemlje Evropske unije, koje su još od početka članice Evropske ekonomske zajednice, dođu u Kijev u ovoj ratnoj situaciji i pruže podršku građankama i građanima Ukrajine.
„Mi ne želimo samo da demonstriramo solidarnost, već i da damo garancije da će se organizovana finansijska, humanitarna i vojna pomoć nastaviti“, rekao je Šolc, i to „koliko god to bude zahtevala borba Ukrajine za nazavisnost“. Nemački kancelar je naglasio i važnost sankcija kojima je podvrgnuta Rusija, jer one Moskvu stavljaju pod pritisak „da odustane od ovog poduhvata i povuče svoje trupe“, jer to je krajnji cilj.
Za sada, mešutim, nema ni naznaka ruskog povlačenja. Na istoku Ukrajine se vode žestoke borbe, samo je pitanje vremena kada će ruske trupe uspostaviti punu kontrolu nad Severodonjeckom i zauzeti čitav Donbas. Ukrajinske trupe ne uspevaju da odoloveju ruskoh ofanzivi, zvaničnici u Kijevu su se žalili da im nedostaju protivraketno oružje i municija.
U senci velike evropske trojke bio je predsednik Rumunije Klaus Johanis, koji je takođe stigao u Kijev da bi se susreo sa Zelenskim i pružio podršku borbi protiv „ilegalne ruke agresija“ koja morada se okonča.
Srbija je i dalje jedina evropska zemlja koja odbija dauvede sankcije Rusiji.
J.H./Spiegel/CNN
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve