img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Devetnaesti dan ruske invazije: Sve bliže NATO-u

14. mart 2022, 11:29 J.H.
Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Na putu ruske invazije: Mariupolj
Copied

Ratna dejstva su se približila granici sa Poljskom. Dok Rusi intenziviraju bombardovanje strateški važnih mesta i stežu kaiš oko Kijeva, SAD u izgled stavljaju „prave“ pregovore sa Rusijom. Mariupolj je postao simbol ruskog razaranja Ukrajine

Ruske snage su bombardovale gradić Javoriv zapadno od Harkova, udaljen svega 22 kilometara od granice sa Poljskom. Moskva je javila da je na meti bilo vojno postrojenje u kome su boravili strani plaćenici. Ukrajinska ratna Vlada je to demantovala. Tačno je da se nedaleko od Javoriva nalazi vojno vežbalište na kome su američki instruktori i pre rata obučavali Ukrajince da koriste moderno oružje koje im je NATO poslao.

Javoriv ima 13.000 stanovnika, a u napadu je poginulo 35 ljudi.

Russia Ukraine War
Beg iz Kijeva / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda

U međunarodnoj štampi se postavilo pitanje šta bi se dogodilo da je nekom greškom ruska bomba pala na teritoriju Poljske koja je članica NATO-a? Takve se greške događaju, pre neki dan je bespilotna letilica sovjetske proizvodnje ispaljena iz Ukrajine zalutala celih 600 kilometara i pala u predgrađu Zagreba. Pre tri dana je jedna indijska raketa greškom udarila na Pakistan. Indija je odmah poslala objašnjenje i izvinjenje, Pakistan je to primio k znanju. Obe azijske zemlje raspolažu nuklearnim oružjem.

Da li bi u slučaju ruske greške odmah usledilo izvinjenje i da li bi se Poljska i NATO pomirili s tim, ili bi odmah uzvratile istom merom? Rat u Ukrajini se odvija na ivici svetskog rata.

Do sada su ukrajinska područja blizu granica sa državama NATO-a i Evropske unije Poljskom, Mađarskom i Rumunijom bila pošteđena ruskih napada i bila sigurno utočište za ukrajinske izbeglice koji hrle ka Evropi iz ratom pogođenih mesta. Sada se neposredna ratna opasnost proširila i na zapad i severozapad Ukrajine.

Ubijen prvi strani novinar

U mestu Irvin nedaleko od Kijeva prvi put je u ovom ratu poginuo jedan strani novinar, Amerikanac Brent Reno star 51 godinu. On nije bio tipičan ratni dopisnik, nije radio za Njujork Tajms, kao što je prvo pogrešno javljeno, nego je poznati reditelj dokumentarnih filmova koji je radio na filmu o kriznim područjima za Times Studios. Kamerman koji je s njim bio u kolima je ranjen, u bolnici je pričao da su se nalazili u ukrajinskom automobilu, zamolili su da ih odvezu na liniju fronta, na njih je otvorena vatra, okrenuli su se, ali pritom ih je pogodio rafal i ubio Renoa.

Nagoveštaj „ozbiljnih“ pregovora  uz ozbiljne optužbe

Pomoćnica američkog ministra inostranih poslova Vendi Šerman izjavila je za televiziju FOX da su na vidiku „stvarno ozbiljni pregovori“ između Ukrajine i Rusije, što ona tumači uspehom pritiska na Moskvu i „atomskih“ sankcija koje guše rusku privredu, a samim tim i rusku ratnu mašineriju.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg optužio je rusku stranu da je u napadu na mesto Pospana blizu Lužanska koristila fosforne bombe i upozorio je da nikako ne koristi hemijsko oružje. Nije precizirao kakav bi bio odgovor NATO-a. Rusija je odgovorila da su Amerikanci u Ukrajini vršili eksperimente sa biološkim oružjem.

Kijev se žalio da su Rusi do sada namerno unuštili sedam bolnica.

Simbol patnje i stradanja Mariupolj

U strateški važnom lučkom gradu Mariupolj na jugu Ukrajine koji je već dve nedelje pod ruskom opsadom civilno stanovništvo osim od bombi umire i od gladi, žeđi i smrzavanja. Iako je više puta ugovorena privremena obustava ratnih dejstava radi evakuacije civila autobusima, to se do sada nije dogodilo.

Russia Ukraine War Day In Photos
Porodilište u Mariupolju / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

Na svega dva sata vožnje od Mariupolja danima stoji kolona autobusa pod vođstvom pravoslavnih sveštenika sa hranom, lekovima i vodom za građane pod opsadom. Ukrajinska strana optužuje rusku stranu da ne prekida vatru, a ruska strana „ukrajinske fašiste“ da sprečavaju da bilo ko napusti grad. Činjenica je da se neonacistički puk Azov nalazi u tom gradu i da je on formalno pod komandom ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova.

Nekoliko desetina pripadnika turske manjine u Maripolju, među kojima preko 30 dece, koji su se sklonili u džamiju snimili su  video-poruku u kojoj mole predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana da pomogne njima i stanovnicima Mriupolja.

Prema ukrajinskim podacima na Mriupolj, koji je pre rata imao preko 400.000 stanovnika, Rusi su bacili više od 100 bombi i ubili 2.187 ljudi koji se sahranjuju u masovnim grobnicama jer su groblja pod paljbom.

Osvajanjem Mariupolja Rusi bi uspostavili kopneni koridor između Krima i samoproglašenih narodnih republika Lugansk i Donjeck i odsekli Ukrajinu od Azovskog mora.

Priprema ofanzive na Kijev

U mestima oko Kijeva ruske snage su intenzivirale bombardovanje. Zapadni vojni analitačari smatraju da se sprema ofanziva na glavni grad Ukrajine. Pomno se preko satelita prati kretanje ruskog vojnog konvoja dugog četrdesetak kilometara. Iz Kijeva javljaju da bi grad u slučaju potpunog zaokruženja imao zalihe hrane i vode za dve nedelje. Stanovnici Kijeva se spremaju za ulične borbe.

Russia Ukraine War
Bombardovanje okoline Kijeva / Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky

Ruski predsednik Vladimir Putin dao je dozvolu da strani dobrovoljci učestvuju u ratnim operacijama u Ukrajini. Radi se o borcima iz Sirije koji, za razliku od ruskih vojnika, imaju iskustva sa borbama u naseljenim mestima, što takođe ukazuje na mogućnost da sa njima ruske snage hoće da pokušaju prodor do centra Kijeva.

Četvrta runda pregovora

Posle tri neuspešna pokušaja pregovaračke delegacije Ukrajine i Rusije trebalo bi po četvrti put da se nađu u Belorusiji, javio je savetnik predsednika Volodimira Zelenskog Mihailo Podoljak. Do sada se, sa upitnim uspehom, pregovaralo o koridorima za evakuaciju civila

Podoljak očekuje „žestoku diskusiju“ o primirju, bezbednosnim garancijama i povlačenju ruskih trupa sa ukrajinske teritorije. Podoljak je na Tviteru pisao o ruskoj „realizaciji besmislene agresije“ i ruskom pogrešnom shvatanju da je nasilje u Ukrajini pravi put.

Ruska strana nije potvrdila održavanje četvrte runde pregovora.

J.H./New York Times/Fox TV/Der Spiegel/Die Zeit/Al Jazeera/RTL

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kijev Mariupolj Podoljak Puk Azov Rat u Ukrajini Stoltenberg Volodimir Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure