img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Devetnaesti dan ruske invazije: Sve bliže NATO-u

14. март 2022, 11:29 J.H.
Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Na putu ruske invazije: Mariupolj
Copied

Ratna dejstva su se približila granici sa Poljskom. Dok Rusi intenziviraju bombardovanje strateški važnih mesta i stežu kaiš oko Kijeva, SAD u izgled stavljaju „prave“ pregovore sa Rusijom. Mariupolj je postao simbol ruskog razaranja Ukrajine

Ruske snage su bombardovale gradić Javoriv zapadno od Harkova, udaljen svega 22 kilometara od granice sa Poljskom. Moskva je javila da je na meti bilo vojno postrojenje u kome su boravili strani plaćenici. Ukrajinska ratna Vlada je to demantovala. Tačno je da se nedaleko od Javoriva nalazi vojno vežbalište na kome su američki instruktori i pre rata obučavali Ukrajince da koriste moderno oružje koje im je NATO poslao.

Javoriv ima 13.000 stanovnika, a u napadu je poginulo 35 ljudi.

Russia Ukraine War
Beg iz Kijeva / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda

U međunarodnoj štampi se postavilo pitanje šta bi se dogodilo da je nekom greškom ruska bomba pala na teritoriju Poljske koja je članica NATO-a? Takve se greške događaju, pre neki dan je bespilotna letilica sovjetske proizvodnje ispaljena iz Ukrajine zalutala celih 600 kilometara i pala u predgrađu Zagreba. Pre tri dana je jedna indijska raketa greškom udarila na Pakistan. Indija je odmah poslala objašnjenje i izvinjenje, Pakistan je to primio k znanju. Obe azijske zemlje raspolažu nuklearnim oružjem.

Da li bi u slučaju ruske greške odmah usledilo izvinjenje i da li bi se Poljska i NATO pomirili s tim, ili bi odmah uzvratile istom merom? Rat u Ukrajini se odvija na ivici svetskog rata.

Do sada su ukrajinska područja blizu granica sa državama NATO-a i Evropske unije Poljskom, Mađarskom i Rumunijom bila pošteđena ruskih napada i bila sigurno utočište za ukrajinske izbeglice koji hrle ka Evropi iz ratom pogođenih mesta. Sada se neposredna ratna opasnost proširila i na zapad i severozapad Ukrajine.

Ubijen prvi strani novinar

U mestu Irvin nedaleko od Kijeva prvi put je u ovom ratu poginuo jedan strani novinar, Amerikanac Brent Reno star 51 godinu. On nije bio tipičan ratni dopisnik, nije radio za Njujork Tajms, kao što je prvo pogrešno javljeno, nego je poznati reditelj dokumentarnih filmova koji je radio na filmu o kriznim područjima za Times Studios. Kamerman koji je s njim bio u kolima je ranjen, u bolnici je pričao da su se nalazili u ukrajinskom automobilu, zamolili su da ih odvezu na liniju fronta, na njih je otvorena vatra, okrenuli su se, ali pritom ih je pogodio rafal i ubio Renoa.

Nagoveštaj „ozbiljnih“ pregovora  uz ozbiljne optužbe

Pomoćnica američkog ministra inostranih poslova Vendi Šerman izjavila je za televiziju FOX da su na vidiku „stvarno ozbiljni pregovori“ između Ukrajine i Rusije, što ona tumači uspehom pritiska na Moskvu i „atomskih“ sankcija koje guše rusku privredu, a samim tim i rusku ratnu mašineriju.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg optužio je rusku stranu da je u napadu na mesto Pospana blizu Lužanska koristila fosforne bombe i upozorio je da nikako ne koristi hemijsko oružje. Nije precizirao kakav bi bio odgovor NATO-a. Rusija je odgovorila da su Amerikanci u Ukrajini vršili eksperimente sa biološkim oružjem.

Kijev se žalio da su Rusi do sada namerno unuštili sedam bolnica.

Simbol patnje i stradanja Mariupolj

U strateški važnom lučkom gradu Mariupolj na jugu Ukrajine koji je već dve nedelje pod ruskom opsadom civilno stanovništvo osim od bombi umire i od gladi, žeđi i smrzavanja. Iako je više puta ugovorena privremena obustava ratnih dejstava radi evakuacije civila autobusima, to se do sada nije dogodilo.

Russia Ukraine War Day In Photos
Porodilište u Mariupolju / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

Na svega dva sata vožnje od Mariupolja danima stoji kolona autobusa pod vođstvom pravoslavnih sveštenika sa hranom, lekovima i vodom za građane pod opsadom. Ukrajinska strana optužuje rusku stranu da ne prekida vatru, a ruska strana „ukrajinske fašiste“ da sprečavaju da bilo ko napusti grad. Činjenica je da se neonacistički puk Azov nalazi u tom gradu i da je on formalno pod komandom ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova.

Nekoliko desetina pripadnika turske manjine u Maripolju, među kojima preko 30 dece, koji su se sklonili u džamiju snimili su  video-poruku u kojoj mole predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana da pomogne njima i stanovnicima Mriupolja.

Prema ukrajinskim podacima na Mriupolj, koji je pre rata imao preko 400.000 stanovnika, Rusi su bacili više od 100 bombi i ubili 2.187 ljudi koji se sahranjuju u masovnim grobnicama jer su groblja pod paljbom.

Osvajanjem Mariupolja Rusi bi uspostavili kopneni koridor između Krima i samoproglašenih narodnih republika Lugansk i Donjeck i odsekli Ukrajinu od Azovskog mora.

Priprema ofanzive na Kijev

U mestima oko Kijeva ruske snage su intenzivirale bombardovanje. Zapadni vojni analitačari smatraju da se sprema ofanziva na glavni grad Ukrajine. Pomno se preko satelita prati kretanje ruskog vojnog konvoja dugog četrdesetak kilometara. Iz Kijeva javljaju da bi grad u slučaju potpunog zaokruženja imao zalihe hrane i vode za dve nedelje. Stanovnici Kijeva se spremaju za ulične borbe.

Russia Ukraine War
Bombardovanje okoline Kijeva / Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky

Ruski predsednik Vladimir Putin dao je dozvolu da strani dobrovoljci učestvuju u ratnim operacijama u Ukrajini. Radi se o borcima iz Sirije koji, za razliku od ruskih vojnika, imaju iskustva sa borbama u naseljenim mestima, što takođe ukazuje na mogućnost da sa njima ruske snage hoće da pokušaju prodor do centra Kijeva.

Četvrta runda pregovora

Posle tri neuspešna pokušaja pregovaračke delegacije Ukrajine i Rusije trebalo bi po četvrti put da se nađu u Belorusiji, javio je savetnik predsednika Volodimira Zelenskog Mihailo Podoljak. Do sada se, sa upitnim uspehom, pregovaralo o koridorima za evakuaciju civila

Podoljak očekuje „žestoku diskusiju“ o primirju, bezbednosnim garancijama i povlačenju ruskih trupa sa ukrajinske teritorije. Podoljak je na Tviteru pisao o ruskoj „realizaciji besmislene agresije“ i ruskom pogrešnom shvatanju da je nasilje u Ukrajini pravi put.

Ruska strana nije potvrdila održavanje četvrte runde pregovora.

J.H./New York Times/Fox TV/Der Spiegel/Die Zeit/Al Jazeera/RTL

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kijev Mariupolj Podoljak Puk Azov Rat u Ukrajini Stoltenberg Volodimir Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Šapcu počeo je tišinom

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

Pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest u tom gradu u Mačvi

Blokada Gazele

Protesti 1. juna

31.мај 2025. K. S.

Šta studenti spremaju za nedelju: U Beogradu blokada dva mosta

U nedelju 1. juna, na nogama će biti 32 grada u kojima se organizuju protesti pod nazivom „Vostani Serbije“, a kako su otkrili studenti, u Beogradu će biti blokiran Brankov most i Gazela

Požarevac pred protest

Grad-slučaj

31.мај 2025. Nemanja Rujević

Protest u Požarevcu: Srpskom Kumrovcu treba pomoć

Požarevac dočekuje studente. Kakav je život u ovom gradu gde se često gunđa, ali uvek glasa za vlast

Obrušavanje nadstrešnice

Pad nadstrešnice

31.мај 2025. K. S.

Anketna komisija: Rokovi za rekonstrukciju skraćeni po nalogu iz Predsedništva

U nedelju, 1. juna, navršava se sedam meseci od rušenja nadstrešnice novosadske Železničke stanice, a Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za njeno urušavanje predstavila je izveštaj u kome se navodi da su rokovi skraćeni po instrukcijama iz Predsedništva Srbije

Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure