img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

U novom broju

Dejan Jović: Srbija je već pod nekom vrstom sankcija EU

26. мај 2022, 08:43 Nedim Sejdinović
Foto: Tara Radovanović/Tanjug
Mnogo toga zavisi od Srbije: Dejan Jović
Copied

“Vučić će sam sebi stvoriti opoziciju, možda snažniju nego što ju je ikada imao. Ona će verovatno biti podržana i spolja, od Rusije. Rusija nije popularna ni prisutna u medijima i na društvenoj i političkoj sceni samo posredno, nego i neposredno. Na drugoj strani, čitavo desetljeće su razarane institucije liberalno-demokratske orijentacije, a tzv. Druga Srbija je pomerena na margine. Stoga ne treba da čudi što danas nema jake zapadne opozicije i što je opozicija veoma nejedinstvena po pitanju odnosa prema Zapadu i Rusiji. Paradoks je da će u toj situaciji mnogi na Zapadu tražiti od Vučića, kojeg su dosad kritizirali zbog vladanja čvrstom rukom, da se obračuna još žešće sa proruskom opozicijom nego što se obračunavao sa prozapadnom. Neće im više smetati neki porast autoritarnosti ili ignorisanje ‘narodne volje’”

Ekspert za međunarodne odnose i balkanske političke relacije Dejan Jović je redovni profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu. On je posebno proučavao raspad Jugoslavije (njegovo poznato delo: Jugoslavija, država koja je odumrla). Doktorirao je na Londonskoj školi ekonomije (LSE) i bezmalo deceniju bio predavač na Univerzitetu Stirling u Škotskoj. Po povratku u Hrvatsku, 2009. godine, pored akademske karijere obavljao je i funkciju savetnika predsednika Ive Josipovića. Pre nekoliko dana Jović je postao redovni član Internacionalne akademije nauka i umetnosti BiH, a od prethodne godine je i redovni član Evropske akademije nauka i umetnosti.

“VREME”: Mnogi strahuju da bi ruska agresija i svetska politička kriza koja je prati mogla dodatno da destabilizuje odnose i u regionu tzv. Zapadnog Balkana. Koliko su ti strahovi opravdani?

DEJAN JOVIĆ: Neka neizvesnost postoji samo u dve države regiona koje nisu u NATO-u (Srbija i BiH), a ostale će, bez obzira na to što i u njima ima razlika po pitanju rata u Ukrajini i uloge NATO-a, slediti politiku Zapada. Mnogo toga zavisi od Srbije. Ako i ona odluči da sledi Zapad, ne vidim razloga za destabilizaciju. Upravo suprotno, vidim mogućnost da se odnosi među zemljama regiona poprave, da se region dodatno poveže kao što se povezala i sama Evropska unija po pitanju odgovora na rat u Ukrajini.

Vidim zapravo u tom ratu šansu za Balkan: da pokaže da je već sada sastavni deo spoljne i bezbednosne politike zapadne Evrope i da time izvrši pritisak na Evropsku uniju da vodi politiku brzog i zajedničkog ulaska celog regiona u EU. Ako bi Srbija povela takvu politiku, sledila bi je i Republika Srpska, a to bi smanjilo političke udare i izvana i iz same BiH na taj entitet.

Ako, međutim, Srbija krene nekim svojim specifičnim putem koji izjednačava Zapad i Rusiju po pitanju Ukrajine, napraviće štetu pre svega samoj sebi, a onda i Republici Srpskoj. Naravno, pod uslovom da u ratu Rusije i Ukrajine na kraju pobedi Zapad – a ne Rusija. I drugo, pod uslovom da taj kraj ne bude negde u dalekoj budućnosti.

 

Pročitajte ceo intervju sa Dejanom Jovićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (26. maja)

Pretplatite se na digitalno izdanje

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Srbija sankcije Rusiji Srbija Zapad dejan Jović Dejan Jović intervju Srbija i rat u Ukrajini Srbija NATO Srbija Republika srpska Vučić opozicija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Josip Dabro

Ustaštvo

16.фебруар 2026. B. B.

Novo veličanje ustaštva: Hrvatski poslanik pevao o Pavelićevoj „grobnici od zlata”

Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića

Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure