img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Danska zabranila spaljivanje Kurana: Da li je ograničena sloboda govora?

07. децембар 2023, 16:36 B.G.
Foto: Pixabay/Fauzan My
Copied

Kršenje novog zakona biće kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom do dve godine zatvora

Danski parlament usvojio je zakon kojim se zabranjuje spaljivanje primeraka kopija Kurana na javnim mestima. Usvajanje dolazi nakon što su protesti u pojedinim zemljama sa muslimanskim stanovništvom zbog skrnavljenja svete knjige islama izazvali zabrinutost Danske za sigurnost.

U periodu od 21. jula do 24. oktobra ove godine u Danskoj su zabeležena 483 spaljivanja knjiga ili zastava, pokazuju podaci nacionalne policije.

Kršenje novog zakona biće kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom do dve godine zatvora.

Kritičari zakona tvrde da svako ograničenje kritikovanja religije, uključujući i spaljivanje Kurana, potkopava teško postignute liberalne slobode.

„Istorija će nam zbog toga oštro suditi i to sa dobrim razlogom. Sve se svodi na to da li smo mi odredili ograničenje slobode govora ili je to diktirano spolja“, rekla je Inger Stojberg, liderka iz antiimigrantske stranke Danske demokrate, koja se protivila zabrani.

Danska vlada tvrdi da će nova pravila imati samo marginalni uticaj na slobodu govora i da je kritikovanje religije na druge načine i dalje legalno.

Švedska također razmatra opcije da zakonski ograniči skrnavljenje Kurana, ali ima drugačiji pristup od Danske, te ispituju da li policija treba da uzme u obzir nacionalnu sigurnost kada odlučuje o prijavama za održavanje javnih protesta.

Zašto se Kuran spaljuje baš u Švedskoj i Danskoj?

Spaljivanja Kurana postaju sve veći problem za Dansku i Švedsku.

Tobijas Ecold, istraživač u Norveškom institutu za međunarodne odnose, rekao je za Dojče vele da u tim zemljama postoji „na neki način tradicija“ kritičkog, ili u ovim slučajevima čak i omalovažavajućeg izjašnjavanja o drugim religijama, posebno o islamu.

On podseća da je još prošle godine bilo takvih akcija, koje su tada izveli ekstremni desničari i desni populisti.

„Obe zemlje imaju širok i dalekosežan pojam slobode mišljenja“, objašnjava Ecold i dodaje da se zbog toga baš tu izvode takve akcije. Druge zemlje su restriktivnije. Takve akcije bi tamo mogle da se okvalifikuju kao „huškanje naroda“. Švedski Ustav međutim izričito kaže da je kritika religije dozvoljena. Osim toga, u Švedskoj do sada ne postoji nijedna presuda koja bi okvalifikovala spaljivanje Kurana ili neke druge svete knjige kao „huškanje naroda“.

U Danskoj je 2005. izbio skandal s karikaturama Muhameda koje su objavljene u najtiražnijem danskom dnevnom listu „Jilandsposten“. To je izazvalo proteste muslimana širom sveta.

„Šveđani i Danci – i u društvu i u politici – insistiraju upravo na toj sveobuhvatnoj slobodi mišljenja i imaju veliki otpor prema tome da je na bilo koji način ograniče“, objašnjava Ecold, čije je istraživačko polje spoljna i bezbednosna politika skandinavskih zemalja.

B.G./Slobodna Evropa/Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Danska Kuran
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Josip Dabro

Ustaštvo

16.фебруар 2026. B. B.

Novo veličanje ustaštva: Hrvatski poslanik pevao o Pavelićevoj „grobnici od zlata”

Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića

Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure