img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bosna i Hercegovina

Da se Žeks i Orban ne naljute: Nema šetnje za nesrpske prijedorske žrtve

31. мај 2022, 19:58 F.M.
Foto: Radio Slobodna Evropa/Printscreen
Sećanje na 1992: Čovek sa belom trakom u Prijedoru
Copied

U Prijedoru se svake godine održava protestna šetnja “belih traka” u spomen na u ratu ubijeno nesrpsko stanovništvo u ovom gradu u Republici Srpskoj. Ove, međutim, nije bila dozvoljena. Navedeni razlog:  proslava rođendana Željka Mitrovića i Viktora Orbana. Zašto baš njih dvojice? Rođeni su 31. maja, pa eto malo sprdnje sa strahotama kojima je tokom rata bilo podvrgnuto nesrpsko stanovništvo

Prvi put posle devet godina u utorak se nije održala šetnja u spomen na uvođenje “Belih traka” za nesrpsko stanovništvo 31. maja 1992. godine u Prijedoru. Udruženju ubijene dece Prijedora tamošnji MUP nije odobrio šetnju, već samo okupljanje na jednom od prijedorskih trgova i to ograničeno od 12 do 13 časova.

Umeso šetnje u znak sećanja na ubijeno prijedorsko nesrpsko stanovništvo i jezive ratne zločine koji su počinjeni na Bošnjacima i Hrvatima odobrene su proslave rođendana mađarskog premijera Viktora Orbana i vlasnika televizije Pink Željka Mitrovića, ali i proslava inauguracija Aleksandra Vučića. Zašto Mitrovića i Orbana? Očigledno srpdnje sa zločinima radi.

Proslave rođendana trebalo je da se održe u isto vreme na glavnom gradskom šetalištu. Kao organizatori su navedeni zamenik gradonačelnika Prijedora Žarko Kovačević i novoosnovana organizacija za jačanje nacionalne svesti mladih u RS “Princip”. Kovačević se nedavno “proslavio” po statusu na Fejsbuku u kome je na katolički Uskrs rekao da vjernicima ne može čestitati praznik jer se “gnuša katoličkog klera nad Srbima”.

Organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj zatražili su od lokalnih vlasti i policije u Prijedoru da prestanu sa sabotiranjem obeležavanja Dana belih traka.

Navodna proslava Mitrovićevog i Orbanovog rođendana, ni jedan ni drugi nikakve veze sa Prijedorom, je čisto sprdanje sa strahotama  kojima je u Prijedoru tokom rata bilo izloženo nesrpsko stanovništvo.

Bele trake za Muslimane i Hrvate

U ponedeljak 30. maja održana je komemoracija pod nazivom “30. godišnjica odbrane” u spomen srpskim policajcima i civila poginulim na taj dan 1992. godine. Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor rekao je da “poštujući sve žrtve jednako” želi naglasiti da je Prijedor tada napadnut, da “Srbi nisu nikoga napali, već su branili svoje kuće”. Dan kasnije uvedeno je obavezno nošenje “belih traka” za nesrpsko stanovništvo, a uskoro su otvoreni i logori Omarska, Trnopolje i Keraterm za lokalno muslimansko i hrvatsko stanovništvo.

Krizni štab Prijedora, pod vođstvom kadrova Srpske demokratske stranke (SDS) Radovana Karadžića, tog 31. maja  pre tri decenije objavio je proglas u kome se navodilo da “građani muslimanske i hrvatske nacionalnosti moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake”, te da će “u protivnom, snositi teške posljedice”.

Do nemira u gradu je došlo nakon prolaska Jugoslovenske narodne armije sa kojom su stigle i različite paravojne formacije koje su ostale u Prijedoru. SDS je ubrzo zauzeo ključne gradske institucije i postavio kontrolne punktove po gradu, a situacija je kulminirala nasiljem i proterivanjem Muslimana i Hrvata iz grada zarad stvaranja etnički čiste opštine.

Omarska, Keraterm, Trnopolje

Logori Omarska, Keraterm i Trnopolje zatvoreni su nakon nekog vremena pod pritiskom međunarodne zajednice, ali se procenjuje da je tada već kroz njih prošlo više hiljada ljudi.

U gradu je tokom rata ubijeno 3.176 civila nesrpske nacionalnosti, među kojima i 102 dece, dok je veliki broj ljudi prošao kroz pomenute logore. Za ratne zločine u Prijedoru osuđeno je 15 osoba, od toga 11 u Hagu.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Prijedor je imao otprilike jednak broj Srba i Muslimana. Danas je Srba skoro duplo više.

Izgleda da ni danas, trideset godina kasnije, nema govora o normalnom suživotu i pomirenju. U suprotnom suzdržali bi se na današnji dan, ne bi se Mitrović i Orban ljutili.

F.M./Radio Slobodna Evropa

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bele trake Prijedor Keraterm Omarska Prijedor ratni zločin Trnpolje zločin muslimani hrvati prijedor zločin nesrbi prijedor
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure