img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Brutalnost kao strategija: Evakuacija civila iz Donbasa

07. april 2022, 11:10 J.H.
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Razaranje u Borođanki: Spomenik pesniku Tarasu Ševčenku
Copied

Mariupolj je pred padom. Urajinci pokušavaju da u četvrtak uspostave 10 koridora za evakuaciju civila iz ratom pogođenih gradova. Kijev poziva civilno stanovništvo da napuste regiju Luganska i Donjecka u kojima se očekuje ruska ofanziva. Ukrajina traži od Zapada isporuku teškog naoružanja, EU je uprkos sankcijama Rusiji za enegente od početka agresije na Ukrajinu uplatila preko 35 milijardi evra, a nemačke firme Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji

Mariuolj pred padom

Ruska vojska i trupe prosruskih separatista iz istočne Ukrajine kontrolišu gotovo ceo centar Mariupolja tako da su „glavne borbe okončane“, rekao je na ruskoj državnoj televiziji portparol proruskih snaga iz Donjecka Edvard Basurin. Borbe se, prema njemu, još uvek vode oko luke na Azovskom moru i čeličane Azov-čelik.

Basurin tvrdi da se u opkoljenom gradi nalazi još oko 3000 ukrajinskih boraca kojima pomaže civilno stanovništvo.

Situacija u od sveta odsečenom Mariupolju je već nedeljama katastrofalna. Gradska uprava, koja je pobegla, govori čak o „desetinama hiljada mrtvih“. Mnogobrojni pokušaji organzovane, masovne evakuacije civila su propali. Mariupolj je pre izbijanja rata imao oko 444.000 stanovnika.

Brutalnost kao strategija

Slike masakra u Buči su potresle svet. “Špigel” saznaje da je nemačka obaveštajna služba BND presrela razgovore ruskih vojnika u Buči. Iz njih navodno proizlazi da je namerna brutalnost deo strategije ruske armije u Ukrajini.

Najviše žrtava u Borođanki

Russia Ukraine War
Razaranje grada: Borođanka / Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirskij je govorio o „velikim razaranjima“ u gradiću Borođanka udaljenom 35 km od Kijeva. Stanovnici ovog grada pričaju da su ruski borbeni avioni na početku rata na kuće ispaljivali rakete sa male visine i da zbog stalnog raketiranja potraga za preživelima nije bila moguća. Ruske trupe su navodno miniarle gradsko područje pre nego što su se povukle. Prema ukrajinskim podacima u Borođanki ima najviše civilnih žrtava u okolini Kijeva. Konkretne brojke nisu navedene.

Russia Ukraine War
Najviše civilnih žrtava u okolini Kijeva: Borođanka / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda

Koridori za evakuaciju

Ukrajinska vlast će u četvrtak pokušati da uspostavi 10 koridora za evakuaciju civila iz gradova u kojima se vode borbe. Iz Mariupolja je evakuacija moguća samo sopstvenim vozilima.

Poziv na evakuciju iz regije Harkiva, Luganska i Donjecka

Kijev je pozvao stanovništvo opština Losova i Barvinkove kod Harkiva, koje se nalaze u blizini Donbasa, da se evakuišu. U toj regiji Ukrajinci očekuju zaoštravanje vojne situacije. Sam Harkiv je dobro snabdeven oružjem i spreman na odbranu, rekao je gradonačelnik tog grada, na svakom pojedincu je da sam odluči da li će zbog neprestanog raketiranja da ode, ili ne.

U gradu Sjevjerodonjeck na istoku Ukrajine je prema ukrajinskim podacima raketama razoreno više od 10 kuća. „Danas se pokazalo da više nema šta dasečeka. Popukupite stvari i bežite!“, rekao je u sredu guverner Luganske oblasti Serhij Hajdaj.

Prethodno je zamenica šefa ukrajinske Vlade Irina Vereštčuk pozvala stanovnike Luganska  i Donjecka na napuste tu oblast jer se očekuje ruska ofanziva. U sredu je na hiljade ljudi vozovima otišlo na zapad zemlje.

Pogođena hemijska fabrika

U gradu Rubežnoje na zapadu Luganske oblasti, centru hemijske i farmaceutske industrije za vreme SSSR, došlo je do eksplozija azota. Nebo su pokrili crni oblaci otrovnog dima. Građani su zamoljeni da zatvore prozore i na izlaze na ulicu. Ukrajinska strana tvrdi da je uzrok raketiranje proruskih jedinica koje se spremaju da zauzmu celu oblast.

„Oružje, oružje, oružje“

Na samitu NATO-a u Briselu je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba  tražio „oružje, oružje, oružje“. Rekao je da Ukrajinci znaju kako da se bore, da znaju kako da pobede, ali da će se ako ne budu imali teško naoružanje patnja njegove zemlje produžiti.

Gneralni sekrtera NATO-a Jens Stoltenberg se založio da se nastavi isporuka oružja za Ukrajinu.

Kijev traži 100 oklopnih transportera tipa Marder koji  imaju jedan top kalibra 30 mm, jedan mitraljez i opremu za stvaranje veštačke magle. Posada se sastoji od trojice artiljeraca, a može da vozi 7 pešadinaca. Nemački Bundesver je izbacio to vozilo kao zastarelo i vratilo proizvođaču, firmi Riheinmetall, koji ga preprodaje za 50.000 evra po komadu. Nemačka vlada još nije dala dozvolu da se prevezu u Ukrajinu.

Kuleba je u Briselu poručio „da Berlin može da čeka, ali da Kijev nema vremena“, jer da Ukrajinci ginu.

Preko 35 milijardi za ruske enegente

Austrijski „Prese“ piše da je iz EU od početka ruske invazije na Ukrajinu Rusiji za energente uplaćeno preko 35 milijardi evra i da se uprkos sankcijama uplate ni u bliskoj budućnosti neće smanjivati.

Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji

Iako se većina od 3.651 nemačkih preduzeća zbog snakcija povuklo iz Rusije, pa im sada preti nacionalizacija, neke su nastavile sa radom. Najveća je prodajni lanac Metro koji 10 odsto svog ukupnog prometa ostvaruje u Rusiji, pravda se da bi inače morali da otpusti oko 10.000 zaposlenih. Nije se povukla na nemačka farmaceutska firma Bayer, ni hemijsko-farmaceutski giganti BASF i Stada.

J.H./NTV/ Berliner Morgenpost/RTL/Al Jazeera/Spiegel/Presse

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Borođanka Buča Donjeck Harkiv Harkov Kuleba Lugansk Mariupolj NATO Rat u Ukrajini Stoltenberg
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Moć i vlast

26.avgust 2025. Nedim Sejdinović

Ćacikratija kao sistem: Da li Srbijom vladaju najgori?

Naći će se u svetu i pokoja diktatura koja se ipak na mnogim poljima oslanja na stručne ljude. U Srbiji toga nema – gotovo sve su preuzeli najgori. Čemu to vodi i ima li leka

Studentske blokade

26.avgust 2025. I.M.

Policija i Žandarmerija ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu tvrde da dekan Milivoj Alanović pokušava da ih izbaci iz zgrade, dok on tvrdi da je sve proteklo bez incidenata

Studenti

26.avgust 2025. B. B.

Plenum Filozofskog fakulteta u Beogradu: Prelazna vlada je pokušaj obmane

Prelazna vlada bi legitimisala bi režim koji je izgubio poverenje naroda, objavio je Plenum beogradskog Filozofskog fakulteta

Pretnje silovanjem

26.avgust 2025. B. B.

Krivična prijava protiv Marka Krička: Ima li sudija i tužilaca koji rade časno?

„Radićemo i na tome da svi ljudi koji su pretili budu procesuirani, a nećemo izostaviti ni režimske medije“, izjavila je studentkinja Nikolina Sinđelić

Prekrečen mural u Sočanici

Kosovo

26.avgust 2025. Milica Srejić

Osvajanje severa: „Briše se srpsko postojanje“

Otvara se most, menjaju simbole, kreče murali koji nikoga ne vređaju… Vlasti Aljbina Kurtija sada nesmetano rade šta im je volja na severu Kosova, a Srbe niko ništa ne pita

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure