img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Brutalnost kao strategija: Evakuacija civila iz Donbasa

07. april 2022, 11:10 J.H.
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Razaranje u Borođanki: Spomenik pesniku Tarasu Ševčenku
Copied

Mariupolj je pred padom. Urajinci pokušavaju da u četvrtak uspostave 10 koridora za evakuaciju civila iz ratom pogođenih gradova. Kijev poziva civilno stanovništvo da napuste regiju Luganska i Donjecka u kojima se očekuje ruska ofanziva. Ukrajina traži od Zapada isporuku teškog naoružanja, EU je uprkos sankcijama Rusiji za enegente od početka agresije na Ukrajinu uplatila preko 35 milijardi evra, a nemačke firme Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji

Mariuolj pred padom

Ruska vojska i trupe prosruskih separatista iz istočne Ukrajine kontrolišu gotovo ceo centar Mariupolja tako da su „glavne borbe okončane“, rekao je na ruskoj državnoj televiziji portparol proruskih snaga iz Donjecka Edvard Basurin. Borbe se, prema njemu, još uvek vode oko luke na Azovskom moru i čeličane Azov-čelik.

Basurin tvrdi da se u opkoljenom gradi nalazi još oko 3000 ukrajinskih boraca kojima pomaže civilno stanovništvo.

Situacija u od sveta odsečenom Mariupolju je već nedeljama katastrofalna. Gradska uprava, koja je pobegla, govori čak o „desetinama hiljada mrtvih“. Mnogobrojni pokušaji organzovane, masovne evakuacije civila su propali. Mariupolj je pre izbijanja rata imao oko 444.000 stanovnika.

Brutalnost kao strategija

Slike masakra u Buči su potresle svet. “Špigel” saznaje da je nemačka obaveštajna služba BND presrela razgovore ruskih vojnika u Buči. Iz njih navodno proizlazi da je namerna brutalnost deo strategije ruske armije u Ukrajini.

Najviše žrtava u Borođanki

Russia Ukraine War
Razaranje grada: Borođanka / Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirskij je govorio o „velikim razaranjima“ u gradiću Borođanka udaljenom 35 km od Kijeva. Stanovnici ovog grada pričaju da su ruski borbeni avioni na početku rata na kuće ispaljivali rakete sa male visine i da zbog stalnog raketiranja potraga za preživelima nije bila moguća. Ruske trupe su navodno miniarle gradsko područje pre nego što su se povukle. Prema ukrajinskim podacima u Borođanki ima najviše civilnih žrtava u okolini Kijeva. Konkretne brojke nisu navedene.

Russia Ukraine War
Najviše civilnih žrtava u okolini Kijeva: Borođanka / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda

Koridori za evakuaciju

Ukrajinska vlast će u četvrtak pokušati da uspostavi 10 koridora za evakuaciju civila iz gradova u kojima se vode borbe. Iz Mariupolja je evakuacija moguća samo sopstvenim vozilima.

Poziv na evakuciju iz regije Harkiva, Luganska i Donjecka

Kijev je pozvao stanovništvo opština Losova i Barvinkove kod Harkiva, koje se nalaze u blizini Donbasa, da se evakuišu. U toj regiji Ukrajinci očekuju zaoštravanje vojne situacije. Sam Harkiv je dobro snabdeven oružjem i spreman na odbranu, rekao je gradonačelnik tog grada, na svakom pojedincu je da sam odluči da li će zbog neprestanog raketiranja da ode, ili ne.

U gradu Sjevjerodonjeck na istoku Ukrajine je prema ukrajinskim podacima raketama razoreno više od 10 kuća. „Danas se pokazalo da više nema šta dasečeka. Popukupite stvari i bežite!“, rekao je u sredu guverner Luganske oblasti Serhij Hajdaj.

Prethodno je zamenica šefa ukrajinske Vlade Irina Vereštčuk pozvala stanovnike Luganska  i Donjecka na napuste tu oblast jer se očekuje ruska ofanziva. U sredu je na hiljade ljudi vozovima otišlo na zapad zemlje.

Pogođena hemijska fabrika

U gradu Rubežnoje na zapadu Luganske oblasti, centru hemijske i farmaceutske industrije za vreme SSSR, došlo je do eksplozija azota. Nebo su pokrili crni oblaci otrovnog dima. Građani su zamoljeni da zatvore prozore i na izlaze na ulicu. Ukrajinska strana tvrdi da je uzrok raketiranje proruskih jedinica koje se spremaju da zauzmu celu oblast.

„Oružje, oružje, oružje“

Na samitu NATO-a u Briselu je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba  tražio „oružje, oružje, oružje“. Rekao je da Ukrajinci znaju kako da se bore, da znaju kako da pobede, ali da će se ako ne budu imali teško naoružanje patnja njegove zemlje produžiti.

Gneralni sekrtera NATO-a Jens Stoltenberg se založio da se nastavi isporuka oružja za Ukrajinu.

Kijev traži 100 oklopnih transportera tipa Marder koji  imaju jedan top kalibra 30 mm, jedan mitraljez i opremu za stvaranje veštačke magle. Posada se sastoji od trojice artiljeraca, a može da vozi 7 pešadinaca. Nemački Bundesver je izbacio to vozilo kao zastarelo i vratilo proizvođaču, firmi Riheinmetall, koji ga preprodaje za 50.000 evra po komadu. Nemačka vlada još nije dala dozvolu da se prevezu u Ukrajinu.

Kuleba je u Briselu poručio „da Berlin može da čeka, ali da Kijev nema vremena“, jer da Ukrajinci ginu.

Preko 35 milijardi za ruske enegente

Austrijski „Prese“ piše da je iz EU od početka ruske invazije na Ukrajinu Rusiji za energente uplaćeno preko 35 milijardi evra i da se uprkos sankcijama uplate ni u bliskoj budućnosti neće smanjivati.

Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji

Iako se većina od 3.651 nemačkih preduzeća zbog snakcija povuklo iz Rusije, pa im sada preti nacionalizacija, neke su nastavile sa radom. Najveća je prodajni lanac Metro koji 10 odsto svog ukupnog prometa ostvaruje u Rusiji, pravda se da bi inače morali da otpusti oko 10.000 zaposlenih. Nije se povukla na nemačka farmaceutska firma Bayer, ni hemijsko-farmaceutski giganti BASF i Stada.

J.H./NTV/ Berliner Morgenpost/RTL/Al Jazeera/Spiegel/Presse

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

NATO Rat u Ukrajini Harkov Mariupolj Kuleba Stoltenberg Harkiv Buča Borođanka Donjeck Lugansk
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure