img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Brutalnost kao strategija: Evakuacija civila iz Donbasa

07. april 2022, 11:10 J.H.
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Razaranje u Borođanki: Spomenik pesniku Tarasu Ševčenku
Copied

Mariupolj je pred padom. Urajinci pokušavaju da u četvrtak uspostave 10 koridora za evakuaciju civila iz ratom pogođenih gradova. Kijev poziva civilno stanovništvo da napuste regiju Luganska i Donjecka u kojima se očekuje ruska ofanziva. Ukrajina traži od Zapada isporuku teškog naoružanja, EU je uprkos sankcijama Rusiji za enegente od početka agresije na Ukrajinu uplatila preko 35 milijardi evra, a nemačke firme Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji

Mariuolj pred padom

Ruska vojska i trupe prosruskih separatista iz istočne Ukrajine kontrolišu gotovo ceo centar Mariupolja tako da su „glavne borbe okončane“, rekao je na ruskoj državnoj televiziji portparol proruskih snaga iz Donjecka Edvard Basurin. Borbe se, prema njemu, još uvek vode oko luke na Azovskom moru i čeličane Azov-čelik.

Basurin tvrdi da se u opkoljenom gradi nalazi još oko 3000 ukrajinskih boraca kojima pomaže civilno stanovništvo.

Situacija u od sveta odsečenom Mariupolju je već nedeljama katastrofalna. Gradska uprava, koja je pobegla, govori čak o „desetinama hiljada mrtvih“. Mnogobrojni pokušaji organzovane, masovne evakuacije civila su propali. Mariupolj je pre izbijanja rata imao oko 444.000 stanovnika.

Brutalnost kao strategija

Slike masakra u Buči su potresle svet. “Špigel” saznaje da je nemačka obaveštajna služba BND presrela razgovore ruskih vojnika u Buči. Iz njih navodno proizlazi da je namerna brutalnost deo strategije ruske armije u Ukrajini.

Najviše žrtava u Borođanki

Russia Ukraine War
Razaranje grada: Borođanka / Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirskij je govorio o „velikim razaranjima“ u gradiću Borođanka udaljenom 35 km od Kijeva. Stanovnici ovog grada pričaju da su ruski borbeni avioni na početku rata na kuće ispaljivali rakete sa male visine i da zbog stalnog raketiranja potraga za preživelima nije bila moguća. Ruske trupe su navodno miniarle gradsko područje pre nego što su se povukle. Prema ukrajinskim podacima u Borođanki ima najviše civilnih žrtava u okolini Kijeva. Konkretne brojke nisu navedene.

Russia Ukraine War
Najviše civilnih žrtava u okolini Kijeva: Borođanka / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda

Koridori za evakuaciju

Ukrajinska vlast će u četvrtak pokušati da uspostavi 10 koridora za evakuaciju civila iz gradova u kojima se vode borbe. Iz Mariupolja je evakuacija moguća samo sopstvenim vozilima.

Poziv na evakuciju iz regije Harkiva, Luganska i Donjecka

Kijev je pozvao stanovništvo opština Losova i Barvinkove kod Harkiva, koje se nalaze u blizini Donbasa, da se evakuišu. U toj regiji Ukrajinci očekuju zaoštravanje vojne situacije. Sam Harkiv je dobro snabdeven oružjem i spreman na odbranu, rekao je gradonačelnik tog grada, na svakom pojedincu je da sam odluči da li će zbog neprestanog raketiranja da ode, ili ne.

U gradu Sjevjerodonjeck na istoku Ukrajine je prema ukrajinskim podacima raketama razoreno više od 10 kuća. „Danas se pokazalo da više nema šta dasečeka. Popukupite stvari i bežite!“, rekao je u sredu guverner Luganske oblasti Serhij Hajdaj.

Prethodno je zamenica šefa ukrajinske Vlade Irina Vereštčuk pozvala stanovnike Luganska  i Donjecka na napuste tu oblast jer se očekuje ruska ofanziva. U sredu je na hiljade ljudi vozovima otišlo na zapad zemlje.

Pogođena hemijska fabrika

U gradu Rubežnoje na zapadu Luganske oblasti, centru hemijske i farmaceutske industrije za vreme SSSR, došlo je do eksplozija azota. Nebo su pokrili crni oblaci otrovnog dima. Građani su zamoljeni da zatvore prozore i na izlaze na ulicu. Ukrajinska strana tvrdi da je uzrok raketiranje proruskih jedinica koje se spremaju da zauzmu celu oblast.

„Oružje, oružje, oružje“

Na samitu NATO-a u Briselu je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba  tražio „oružje, oružje, oružje“. Rekao je da Ukrajinci znaju kako da se bore, da znaju kako da pobede, ali da će se ako ne budu imali teško naoružanje patnja njegove zemlje produžiti.

Gneralni sekrtera NATO-a Jens Stoltenberg se založio da se nastavi isporuka oružja za Ukrajinu.

Kijev traži 100 oklopnih transportera tipa Marder koji  imaju jedan top kalibra 30 mm, jedan mitraljez i opremu za stvaranje veštačke magle. Posada se sastoji od trojice artiljeraca, a može da vozi 7 pešadinaca. Nemački Bundesver je izbacio to vozilo kao zastarelo i vratilo proizvođaču, firmi Riheinmetall, koji ga preprodaje za 50.000 evra po komadu. Nemačka vlada još nije dala dozvolu da se prevezu u Ukrajinu.

Kuleba je u Briselu poručio „da Berlin može da čeka, ali da Kijev nema vremena“, jer da Ukrajinci ginu.

Preko 35 milijardi za ruske enegente

Austrijski „Prese“ piše da je iz EU od početka ruske invazije na Ukrajinu Rusiji za energente uplaćeno preko 35 milijardi evra i da se uprkos sankcijama uplate ni u bliskoj budućnosti neće smanjivati.

Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji

Iako se većina od 3.651 nemačkih preduzeća zbog snakcija povuklo iz Rusije, pa im sada preti nacionalizacija, neke su nastavile sa radom. Najveća je prodajni lanac Metro koji 10 odsto svog ukupnog prometa ostvaruje u Rusiji, pravda se da bi inače morali da otpusti oko 10.000 zaposlenih. Nije se povukla na nemačka farmaceutska firma Bayer, ni hemijsko-farmaceutski giganti BASF i Stada.

J.H./NTV/ Berliner Morgenpost/RTL/Al Jazeera/Spiegel/Presse

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Harkov Mariupolj Kuleba Stoltenberg Harkiv Buča Borođanka Donjeck Lugansk NATO Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure