img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Brutalnost kao strategija: Evakuacija civila iz Donbasa

07. april 2022, 11:10 J.H.
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Razaranje u Borođanki: Spomenik pesniku Tarasu Ševčenku
Copied

Mariupolj je pred padom. Urajinci pokušavaju da u četvrtak uspostave 10 koridora za evakuaciju civila iz ratom pogođenih gradova. Kijev poziva civilno stanovništvo da napuste regiju Luganska i Donjecka u kojima se očekuje ruska ofanziva. Ukrajina traži od Zapada isporuku teškog naoružanja, EU je uprkos sankcijama Rusiji za enegente od početka agresije na Ukrajinu uplatila preko 35 milijardi evra, a nemačke firme Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji

Mariuolj pred padom

Ruska vojska i trupe prosruskih separatista iz istočne Ukrajine kontrolišu gotovo ceo centar Mariupolja tako da su „glavne borbe okončane“, rekao je na ruskoj državnoj televiziji portparol proruskih snaga iz Donjecka Edvard Basurin. Borbe se, prema njemu, još uvek vode oko luke na Azovskom moru i čeličane Azov-čelik.

Basurin tvrdi da se u opkoljenom gradi nalazi još oko 3000 ukrajinskih boraca kojima pomaže civilno stanovništvo.

Situacija u od sveta odsečenom Mariupolju je već nedeljama katastrofalna. Gradska uprava, koja je pobegla, govori čak o „desetinama hiljada mrtvih“. Mnogobrojni pokušaji organzovane, masovne evakuacije civila su propali. Mariupolj je pre izbijanja rata imao oko 444.000 stanovnika.

Brutalnost kao strategija

Slike masakra u Buči su potresle svet. “Špigel” saznaje da je nemačka obaveštajna služba BND presrela razgovore ruskih vojnika u Buči. Iz njih navodno proizlazi da je namerna brutalnost deo strategije ruske armije u Ukrajini.

Najviše žrtava u Borođanki

Russia Ukraine War
Razaranje grada: Borođanka / Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirskij je govorio o „velikim razaranjima“ u gradiću Borođanka udaljenom 35 km od Kijeva. Stanovnici ovog grada pričaju da su ruski borbeni avioni na početku rata na kuće ispaljivali rakete sa male visine i da zbog stalnog raketiranja potraga za preživelima nije bila moguća. Ruske trupe su navodno miniarle gradsko područje pre nego što su se povukle. Prema ukrajinskim podacima u Borođanki ima najviše civilnih žrtava u okolini Kijeva. Konkretne brojke nisu navedene.

Russia Ukraine War
Najviše civilnih žrtava u okolini Kijeva: Borođanka / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda

Koridori za evakuaciju

Ukrajinska vlast će u četvrtak pokušati da uspostavi 10 koridora za evakuaciju civila iz gradova u kojima se vode borbe. Iz Mariupolja je evakuacija moguća samo sopstvenim vozilima.

Poziv na evakuciju iz regije Harkiva, Luganska i Donjecka

Kijev je pozvao stanovništvo opština Losova i Barvinkove kod Harkiva, koje se nalaze u blizini Donbasa, da se evakuišu. U toj regiji Ukrajinci očekuju zaoštravanje vojne situacije. Sam Harkiv je dobro snabdeven oružjem i spreman na odbranu, rekao je gradonačelnik tog grada, na svakom pojedincu je da sam odluči da li će zbog neprestanog raketiranja da ode, ili ne.

U gradu Sjevjerodonjeck na istoku Ukrajine je prema ukrajinskim podacima raketama razoreno više od 10 kuća. „Danas se pokazalo da više nema šta dasečeka. Popukupite stvari i bežite!“, rekao je u sredu guverner Luganske oblasti Serhij Hajdaj.

Prethodno je zamenica šefa ukrajinske Vlade Irina Vereštčuk pozvala stanovnike Luganska  i Donjecka na napuste tu oblast jer se očekuje ruska ofanziva. U sredu je na hiljade ljudi vozovima otišlo na zapad zemlje.

Pogođena hemijska fabrika

U gradu Rubežnoje na zapadu Luganske oblasti, centru hemijske i farmaceutske industrije za vreme SSSR, došlo je do eksplozija azota. Nebo su pokrili crni oblaci otrovnog dima. Građani su zamoljeni da zatvore prozore i na izlaze na ulicu. Ukrajinska strana tvrdi da je uzrok raketiranje proruskih jedinica koje se spremaju da zauzmu celu oblast.

„Oružje, oružje, oružje“

Na samitu NATO-a u Briselu je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba  tražio „oružje, oružje, oružje“. Rekao je da Ukrajinci znaju kako da se bore, da znaju kako da pobede, ali da će se ako ne budu imali teško naoružanje patnja njegove zemlje produžiti.

Gneralni sekrtera NATO-a Jens Stoltenberg se založio da se nastavi isporuka oružja za Ukrajinu.

Kijev traži 100 oklopnih transportera tipa Marder koji  imaju jedan top kalibra 30 mm, jedan mitraljez i opremu za stvaranje veštačke magle. Posada se sastoji od trojice artiljeraca, a može da vozi 7 pešadinaca. Nemački Bundesver je izbacio to vozilo kao zastarelo i vratilo proizvođaču, firmi Riheinmetall, koji ga preprodaje za 50.000 evra po komadu. Nemačka vlada još nije dala dozvolu da se prevezu u Ukrajinu.

Kuleba je u Briselu poručio „da Berlin može da čeka, ali da Kijev nema vremena“, jer da Ukrajinci ginu.

Preko 35 milijardi za ruske enegente

Austrijski „Prese“ piše da je iz EU od početka ruske invazije na Ukrajinu Rusiji za energente uplaćeno preko 35 milijardi evra i da se uprkos sankcijama uplate ni u bliskoj budućnosti neće smanjivati.

Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji

Iako se većina od 3.651 nemačkih preduzeća zbog snakcija povuklo iz Rusije, pa im sada preti nacionalizacija, neke su nastavile sa radom. Najveća je prodajni lanac Metro koji 10 odsto svog ukupnog prometa ostvaruje u Rusiji, pravda se da bi inače morali da otpusti oko 10.000 zaposlenih. Nije se povukla na nemačka farmaceutska firma Bayer, ni hemijsko-farmaceutski giganti BASF i Stada.

J.H./NTV/ Berliner Morgenpost/RTL/Al Jazeera/Spiegel/Presse

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rat u Ukrajini Harkov Mariupolj Kuleba Stoltenberg Harkiv Buča Borođanka Donjeck Lugansk NATO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednica Kosova

Kosovo

06.mart 2026. I.M.

Ponovo vanredni izbori: Vjosa Osmani raspustila parlament

Predsednica Kosova Vjosa Osmani raspustila je parlament nakon što poslanici nisu izabrali predsednika, aktivirajući ustavni mehanizam koji vodi ka novim izborima

Zastava Velike Britanije

Diplomatija

05.mart 2026. K. S.

Ambasada Velike Britanije: Zaposleni maltretirani tokom posete Aranđelovcu

Ambasada Velike Britanije u Beogradu saopštila je da su njeni zaposleni maltretirani tokom nedavne posete Aranđelovcu, gde su boravili u okviru rutinske diplomatske aktivnosti

Semafor za putovanja MSP, Hrvatska

Međususedski odnosi

05.mart 2026. K. S.

Upozorenje Ministarstva Spoljnih poslova Srbije: U Hrvatsku putujte samo u slučaju krajnje nužde

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije putovanja u Hrvatsku preporučuje samo u slučaju krajnje potrebe. Zvanično obrazloženje govori o incidentima i bezbednosnim rizicima. Iz Zagreba stižu ironični odgovori

Aleksandar Vučić

Rodjendan predsednika Republike

04.mart 2026. K. S.

RTS prenosi: Ko je od svetskih zvaničnika prvi čestitao rođendan Aleksandru Vučiću

Vučić Aleksandar, predsednik Srbije, slavi u četvrtak 56. rođendan. O tome izveštava RTS. Koji su se svetski državnici požurili da mu čestitaju

Predizborna kampanja

04.mart 2026. A.I.

Vučićev martovski skup u Beogradu: Niko kao on, sa volom ili bez vola na ražnju

Srpska napredna stranke prirediće za Aleksandra Vučića skup u Beogradu 21. marta, osam dan pred lokalne izbore u deset gradova. Miting treba da demonstrira njegovu snagu i nepobedivost

Komentar
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure