Jedan muškarac se u rodnom gradu Adolfa Hitlera pojavio na javnom kupalištu sa nacističkim tetovažama. Uhapšen je, protiv njega je podneta krivična prijava, preti mu od jedne do deset godina zatvora
U gradiću Braunau na na severu Austrije na javnom kupalištu se pojavio muškarac sa tetovažom dva starinska slova „S“ – oznakom esesovaca – i natpisom „Krv i tle“, što je bila nacistička parola. Neko je to prijavio policiji koja ga je uhapsila nakov dva dana. Osumnjičeni je negirao da je uopšte bio na bazenu, ali su se onda pojavile fotografije koje dokazuju suprotno. Na njegovo pitanje da li on dakle uopšte ne sme da ide na javna kupališta, tužilac mu je odgovorio da sme, ali da mora da pokrije esesovske tetovaže. Protiv njega je podignuta krivična prijava.
Austrijska privremena, posleratna vlada je još 1945. donela zakon kojim se zabranjuje „ponavljanje nacističkog delovanja“, a 1947. je taj zakon noveliran i podignut na nivo ustavnog zakona pa se „nacističko delovanje“ tretira kao teško krivično delo i ganja se po službenoj dužnosti. Među brojnim paragrafima je i jedan koji kao pronacističko delovanje opisuje javno pokazivanje svekolikih znakova i simbola koji podsećaju na vladavinu nacista.
Počiniocima preti kazna od jedne do deset godina zatvora, u naročito teškim slučajevima i do dvadeset godina.
Protiv policajca koji su nadzirali kupalište u kome se ovaj prestup dogodio pokrenut je disciplinski postupak jer je bio dužan da na licu mesta reaguje u skladu sa zakonom.
Braunau se nalazi na reci In i rodno je mesto Adolfa Hitlera. Kuća u kojoj se rodio odavno je prazna, vlada ju je rekvirala, povedena je diskusija da li da se sruši, a ako ne, šta da se s njom radi. Nedavno je doneta odluka da u njoj bude stanica policije i centar za obuku o opasnostima nacizma.
Pred Hitlrovom kućom stoji kameni spomenik. Kamen je donet iz kamenoloma bivšeg koncentracionog logora Mauthauzen.
IMG-6015Foto: Wikipedia.org
Tekst na spomeniku glasi: Za mir i slobodu i demokratiju/ Nikad više fašizam / Milioni mrtvih opominju
Grupa desničara zahtevala je da se taj spomenik prenese u muzej, jer ruži grad. To je odbijeno.
Neki komentatori ističu da je prijava došla iz naroda, a da je policija očigledno bila spremna da zataška skandalozni događaj.
J.H./Wiener Zeitung/Standard/TAZ
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vučićevi tužioci” doživeli su debakl na izborima u Visokom savetu tužilaštva nakon čega su podneli mnoštvo prijava. Sada opstrukcijom pokušavaju da povrate većinu koju su izgubili
Aleksandar Dikić, kolumnista i autor emisije „Bez ustručavanja“, pušten je da se brani sa slobode nakon razmatranja predloga advokata i dosadašnje istrage
Od Gorana Pantelića do Aleksandra Dikića, od protesta do pritvora, jedno od najtežih krivičnih dela iz Krivičnog zakonika postalo je rutinska kvalifikacija u politički osetljivim slučajevima
Kritičari režima Aleksandra Vučića obustavljanje postupka protiv Gorana Vesića i ostalih vide kao nastavak državnog udara i smatraju da je odluka doneta pod političkim pristiskom. Advokat Sead Spahović je mišljenja da je optužnica upravo zbog svoje širine bila tanka, ali da treba sačekati pravosnažnu presudu
Dok gradska vlast usvaja budžet koji deo javnosti ne smatra razvojnim, Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu upozorava na njegove manjkavosti, ali veruje da će 2026. doneti politički zaokret i novu energiju
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!