Poslednju ulogu je odigrala u 82. godini u svom Jugoslovenskom dramskom pozorištu gde je bila prva generacija glumaca. Bila je humanitarni radnik, ambasador Unicefa, dobrovoljni vatrogasac, volela je ljude i život
Branka Veselinović je preminula. Iza sebe je ostavila ljubav prema ljudima i životu.
Bila je glumica, najduže u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, humanitarac, ceo život je pomagala najmlađima – ona i njen muž i kolega osnovali su Fond Branke i Mlađe Veselinović za pomoć invalidnoj deci, bila je ambasador Unicefa, bila je dobrovoljni vatrogasac sa činom oficira prve klase.
Poslednju ulogu je dobila 2002. godine u Držićevom Skupu, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Imala je 82. godini. Tada sam poslednji put razgovarala sa Brankom.
Odmah je pristala na razgovor, da smo razgovarale na proslavi Dana Jugoslovenskog dramskog pozorišta, da je došla u elegantnom crnom kostimu, da su joj frizura i šminka bile besprekorne, da je pre razgovora htela da obiđe gradilište zgrade svog pozorišta – po skelama je hodala brže o mlađih kolega, i da je htela da razgovaramo napolju, na suncu, gde je žagor.
Pričala je o novoj i o starim ulogama, o prvoj generaciji Jugoslovenskog dramskog kojoj je pripadala, o svom Mlađi, o lutkama koje su joj partneri na predstavama za decu, o humanitarnom radu.
Foto: JDPPoslednja uloga: Predstava „Skup“
„Kada čovek uđe u devetu deceniju pa mu daju ulogu, on je presrećan! Zazvonio je telefon, mene retko ko traži, uvek Mlađu. Kad ono, javlja se Jagoš Marković i traži mene a ne Mlađu. Mislila sam da me zove da uradim nešto humanitarno, da odem kod neke dece u školu ili u bolnicu, pa ga pitam: Želite li Mlađu ili neki dobrovoljni za decu… A on me prekine i pita da li znam da se u Pozorištu proba Skup. Kako mogu da ne znam šta se radi u Pozorištu?! Ja sam vama dao ulogu, treba da igrate Dunda Niku, čujem Jagoša. Momenat, momenat, odgovorim i zaćutim. Branka, jeste li tu, pita me. Sačekajte Jagoše, da se malo zaplačem. Kada možete da dođete, pita me. Kada vi probate, pitam, a on kaže u podne. Obustavila sam sve i došla u Pozorište. Kad sam se pojavila, i mladi i stari – aplauz. A meni… Ja sednem u publiku. Posle pola sata pita me Jagoš da li hoću na scenu. Hoću. Dao mi je deset dana za probe. Jagoš me je, kaže, gledao u Tri sestre Čehova. Igrala sam Njanu, sa Kopočkom, Kapitalinom Erić, u alternaciji. Ulogu mi je dao Tovstonogov, reditelj. Nas dve igramo zajedno, ali mene snime za TV i tako me je Jagoš video. Jagoš mi je dao ulogu, znači nisam otpisana kao što sebe vide skoro svi moji vršnjaci, a možda me čeka i druga uloga. Znači: Jagošu hvala, poverovao je da ću moći da uradim to što je zamislio i sad ja mogu da proživim lakše godine koje me čekaju. Jer ne mogu a da ne mislim da je uspeh dobiti ulogu u ovim godinama. Ja sam gledala Sibil Torndajk. Ona je imala 90 godina. Britanka. Gledala sam je kada je moj muž bio generalni sekretar Međunarodne pozorišne organizacije za Jugoslaviju, a to je bio 26 godina. Putovali smo i nagledali se predstava…“
Fotografija koju objavljujemo snimljena je pre pet godina, na proslavi njenog stotog rođendana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!