
Studentski protesti
Studenti poručili da neće ćutati na nasilje
„Umesto da u skladu sa Ustavom bude simbol jedinstva naroda, predsednik države targetira akademsku zajednicu", rečeno je na protestu ispred Pravnog fakulteta
Ruske trupe ušle su u Severnodonjeck. Kao i u Mariupolju, taktika vojne komande je da se prvo grad razori granatiranjem i bombardovanjem, da se civilno stanovništvo i odbrambene ukrajinske snage primoraju na bekstvo da bi se onda ruske jedinice bez mnogo sopstvenih žrtava ušetale u razrušen i opustošen grad
Ukrajinski grad Severnodonjeck blizu granice sa Rusijom se u okviru „specijalne operacije“ Kremlja pretvara u prah i pepeo. Guverner regije Sergij Hajdin tvrdi da svakog sata izbroji 200 udaraca granata, bombi ili raketa. Vode se sporadične ulične borbe. Jedna ruska jedinica je navodno osvojila predgrađe i štab smestila u hotel koji se nekada preporučivao turistima.
Grad osvajaju jedinice iz samproglašenih narodnih republika Lugansk i Donjeck koje je neposredno pred početak invazije na Ukrajinu 24. februara priznala Ruska Federacija. Ruska agencija TASS prenela je izjavu njihovog vođe Leonida Pasečnika da napreduju sporije nego što su planirali, jer ne žele da se u ratnim dejstvima oštete hemijske fabrike. Vođa Vladimiru Putinu odanih Čečena Ramzan Kadirov iz totalno razorenog lučkog grada na Azovskom moru Mariupolja nudi da svoje zloglasne jedinice prebaci na ratište u Lugansku.
Očigledan cilj ruske ofanzive je da zauzmu čitav Donbas i poveže ga kopnenim koridorom sa Krimom.
U Donbasu se do pre dve decenije zahvaljujući rudnicima uglja, čeličanama i hemijskoj industriji živelo relativno dobro. Tiho nazadovanje počelo je već početkom 21. veka zbog zastarelosti industrije. U Severnodnjecku je pre ruske agresije na Ukrajinu živelo nešto manje od 110.000 stanovnika. Velika većina je u međuvremenu pobegla, baš kao i u Mariupolju, zbog neprestanog granatiranja, nedostatka električne energije, vode, hrane. Očigledno je cilj ruske komande bio da se bez velikih uličnih borbi i sopstvenih gubitaka osvoji opustošen grad.
Stanovnici ovoga kraja pretežno su govorili ruski jezik, pohađali crkve odane Moskovskoj patrijaršiji, ali su se izjašnjavali kao Ukrajinci. Kijev je napavio grešku kada je u jednom trenutku u ovoj oblasti ukinuo ruski kao drugi službeni jezik.
Ruska komanda je zbog žestokog otpora Ukrajinaca širom zemlje svoje snage koncentrisala u Donbasu. Ukrajinskim snagama na suženom jugoistočnom frontu ne pomaže mnogo što sa zapada sporo, preko cele zemlje pristiže teško naoružanje jer nema ni dovoljno obučenih boraca da njima rukuju.
Branioci Luganska su izloženi napadima sa tri strane i ako se ne budu povukli preti im da budu opkoljeni. Ruska propaganda ovde nema izgovor da se bori protiv neonacističkog puka Azov, ali se svejedno koristi istim rečnikom kao u Mariupolju koji je gotovo pet puta veći od Severnodonjecka i zbog velike luke strateški mnogo važniji.
Ako se Moskva bude zadovoljila time da zauzimanje Donbasa proglasi svojim pravim ciljem, onda će kontrolu nad razorenim i opustošenim teritorijama proglasiti svojom velikom pobedom. Predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski je do sada odbijao mirovne pregovore dok je i jedan pedalj ukrajinske teritorije okupiran.
Na Zapadu se čuju glasovi da bi bilo poželjno da se Putinu omogući da donekle sačuva obraz kako bi se zaustavila eskalacija ovog svetskog sukoba.
J.H./TASS/NTV/Al Jazeera/Zeit/Spiegel/RTL
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Umesto da u skladu sa Ustavom bude simbol jedinstva naroda, predsednik države targetira akademsku zajednicu", rečeno je na protestu ispred Pravnog fakulteta
„Jel sad shvatate da nećemo odustati?“, napisali su na svom zvaničnom nalogu studenti Elektrotehničkog fakulteta
Nina Kovačević je prošle godine u stanju veoma teške alkoholisanosti automobilom udarila devojčicu
„Pokazalo se da nisu tačne tvrdnje pojedinih medija i stranaka da će Srbija biti evropska kolonija za rudarenje“, smatra predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić
Uoči lokalnih izbora u Kosjeriću i Zaječaru koji će se održati u nedelju (8. jun), izvode se brojni radovi na seoskim i lokalnim putevima ovih opština. Većina radova obavlja se upravo u ove dve opštine, iako u Srbiji ima čak 145 lokalnih samouprava. Da li je to slučajnost ili pak zloupotreba resursa države i lokalnih samouprava zarad promocije izbornih lista
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve