img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Bitka za Herson: Povlačenje Rusa sa sve Potemkinom

10. novembar 2022, 09:17 J.H.
Foto: Leo Correa/AP Photo
Ofanziva: Nadiranje ukrajinskih trupa
Copied

Ruske snage više ne mogu da drže Herson i počele su sa povlačenjem na istočnu obalu Djepra. Ublažavajući poraz pozivaju se na Kutuzova koji je govorio da je povlačenje sastavni deo rata. Poruka ja: kao što se slavni ruski feldmaršal povlačio pred Napoleonovim trupama pa na kraju pobedio, tako će Rusija sada odneti pobedu nad Ukrajinom i čitavim Zapadom

Pod naletom ukrajinske ofanzive ruska vojske je počela da se povlači iz Hersona, glavnog grada istoimene oblasti koji pod kontrolom drži od samog početka invazije na Ukrajinu 24. februara.

Ovaj poraz je za Moskvu bolan, piše nemački „Špigel“: crnomorski lučki grad Herson je baza na zapadnoj obali Djepra bez koje Rusija ne može ni da pomišlja da pokrene svoje snage u pravcu Odese; to je glavni grad oblasti koju je lično Vladimir Putin posle refernduma o priključenju Rusiji proglasio ruskom teritorijom, pa pad Hersona ima i veliki simoboličan značaj.

Saopštavnje poraza u bici za Herson, u kome je pre rata živelo oko 290.000 ljudi od čega 28,2 odsto sa ruskim kao maternjim jezikom, Putin je prepustio drugima: glavokomandujući ruskih snaga Sergej Surovkin je pred televizijskim kamerama raportirao ministru odbrane Sergeju Šojguu da grad „zbog ukrajinskih napada ne može više da se snabdeva i funkcioniše“, da ruskim trupama preti „potpuna izolacija“, da je držanje položaja na zapadnoj obali Djepra „bezizgledno“, te da će ruska vojska „u najkraćem roku“ da zauzme nove položaje.

Šojgu je formalno odobrio povlačenje.

Ode i Potemkin

Ruska propast u Hersonu se već duže vreme nazirala, piše „Špigel“. Zahvaljujući modernom oružju koje pristiže sa zapada ukrajinska vojska je iz daljine raketnim bacačima Himars i drugom preciznom artiljerijom mogla da gađa strateške ciljeve u i oko Hersona. Još u julu je pogođen most, što je zaustavilo snabdevanje grada. Oko 20.000 ruskih vojnika ostalo je odsečeno od pozadine na zapadnoj obali Djepra, uglavnom iskusne i dobro obučene trupe. Za razliku od Harkovske oblasti, kod Hersona su Ukrajinci bili naišli na žilav otpor.

Iz grada je, prema ruskim izvorima, evakuisano oko 115.000 ljudi. Štabovi i jedan broj jedinica već su prebačeni na istočnu obala Djepra.

 

image (12)
Ruski vojnik u Hersonu / Foto: AP Photo

Znamenje slavne ruske carske prošlosti Rusi su, tvrdi „Špigel“, poneli sa sobom – među njima i posmrtne ostatke osnivača Hersona kneza Grigorija Potemkina.

„Vidimo da Rusi napuštaju svoje isturene položaje“, potvdio je „Špigelu“ komandant ukrajinskih specijalnih jedinica na hersonskom frontu, pukovnik Roman Kostenko.

Pozivanje na Kutuzova

Među ruskim pobornicima rata povlačenje iz Hersona izaziva veliko negodovanje. „Ovo je najteži vojni poraz Rusije od 1991“, izjavio je ratni reporter Jurij Kotenok.

Visoki funkcioner Putinove partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak je u maju bio boravio u Hersonu i tada tvrdio: “Rusija je zauvek ovde“. Sada utehu traži u istoriji i navodi kako se i feldmaršal Mihail Kutozov 1812. povlačio pred Napoleonovom armijom iz Moskve, da bi kasnije pobedio. I šefica televizije Raša tudej (RT) Margarita Simonjana se pozivala na Kutuzova koji je govorio da je i povlačanje deo rata.

Potrebno je „vreme i strpljenje“, kažu sada Rusi ublažavajući poraz i počinju sa pregrupisavanjem snaga kod Hersona. A dolazi i zima.

Na obe strane po 100.000 žrtava

Podaci koji dolaze sa fronta ne mogu nezavisno da se verifikuju, često su i deo ratne propagande, ali SAD na osnovu obrade dostupnih informacija tvrde da na obe strane, od ruskog napada na Ukrajinu, ima po stotinak hiljada žrtava.

„Govorimo o znatno preko 100.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika i verovatno otprilike istom broju sa ukrajinske strane. Mnogo je to ljudske patnje“, izjavio je u Njujorku šef američkog Generalštaba Mark Mili.

Tome, prema američkom generalu, treba dodati oko  40.000 ukrajinskih civilnih žrtava.

J.H./Spiegel/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bitka za Herson Herson herson evakuacija civila herson povlačenje rusa hersonski front kutuzov kutuzov herson potemkin herson povlačenje ruske vojske iz hersona povlačenje ruskih trupa iz hersona Rat u Ukrajini sergej surovkin ukrajinska ofanziva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“.

„Sarajevo safari“

21.novembar 2025. B. B.

Vučić o „Sarajevo safariju“: Bio sam na Palama jer sam znao engleski

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Glavni tužilac Tužilaštva za organizovani kriminal Mladen Nenadić

Tužilaštvo za organizovani kriminal

21.novembar 2025. Nemanja Rujević

Da li je tužilac Mladen Nenadić muzičar ili nije muzičar?

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Prevremeni predsednički izbori u Republici Srpskoj

21.novembar 2025. Tanja Topić

Predsednički kandidat Siniša Karan: „Drugi oblik Milorada Dodika“

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure