img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Bitka za Herson: Povlačenje Rusa sa sve Potemkinom

10. novembar 2022, 09:17 J.H.
Foto: Leo Correa/AP Photo
Ofanziva: Nadiranje ukrajinskih trupa
Copied

Ruske snage više ne mogu da drže Herson i počele su sa povlačenjem na istočnu obalu Djepra. Ublažavajući poraz pozivaju se na Kutuzova koji je govorio da je povlačenje sastavni deo rata. Poruka ja: kao što se slavni ruski feldmaršal povlačio pred Napoleonovim trupama pa na kraju pobedio, tako će Rusija sada odneti pobedu nad Ukrajinom i čitavim Zapadom

Pod naletom ukrajinske ofanzive ruska vojske je počela da se povlači iz Hersona, glavnog grada istoimene oblasti koji pod kontrolom drži od samog početka invazije na Ukrajinu 24. februara.

Ovaj poraz je za Moskvu bolan, piše nemački „Špigel“: crnomorski lučki grad Herson je baza na zapadnoj obali Djepra bez koje Rusija ne može ni da pomišlja da pokrene svoje snage u pravcu Odese; to je glavni grad oblasti koju je lično Vladimir Putin posle refernduma o priključenju Rusiji proglasio ruskom teritorijom, pa pad Hersona ima i veliki simoboličan značaj.

Saopštavnje poraza u bici za Herson, u kome je pre rata živelo oko 290.000 ljudi od čega 28,2 odsto sa ruskim kao maternjim jezikom, Putin je prepustio drugima: glavokomandujući ruskih snaga Sergej Surovkin je pred televizijskim kamerama raportirao ministru odbrane Sergeju Šojguu da grad „zbog ukrajinskih napada ne može više da se snabdeva i funkcioniše“, da ruskim trupama preti „potpuna izolacija“, da je držanje položaja na zapadnoj obali Djepra „bezizgledno“, te da će ruska vojska „u najkraćem roku“ da zauzme nove položaje.

Šojgu je formalno odobrio povlačenje.

Ode i Potemkin

Ruska propast u Hersonu se već duže vreme nazirala, piše „Špigel“. Zahvaljujući modernom oružju koje pristiže sa zapada ukrajinska vojska je iz daljine raketnim bacačima Himars i drugom preciznom artiljerijom mogla da gađa strateške ciljeve u i oko Hersona. Još u julu je pogođen most, što je zaustavilo snabdevanje grada. Oko 20.000 ruskih vojnika ostalo je odsečeno od pozadine na zapadnoj obali Djepra, uglavnom iskusne i dobro obučene trupe. Za razliku od Harkovske oblasti, kod Hersona su Ukrajinci bili naišli na žilav otpor.

Iz grada je, prema ruskim izvorima, evakuisano oko 115.000 ljudi. Štabovi i jedan broj jedinica već su prebačeni na istočnu obala Djepra.

 

image (12)
Ruski vojnik u Hersonu / Foto: AP Photo

Znamenje slavne ruske carske prošlosti Rusi su, tvrdi „Špigel“, poneli sa sobom – među njima i posmrtne ostatke osnivača Hersona kneza Grigorija Potemkina.

„Vidimo da Rusi napuštaju svoje isturene položaje“, potvdio je „Špigelu“ komandant ukrajinskih specijalnih jedinica na hersonskom frontu, pukovnik Roman Kostenko.

Pozivanje na Kutuzova

Među ruskim pobornicima rata povlačenje iz Hersona izaziva veliko negodovanje. „Ovo je najteži vojni poraz Rusije od 1991“, izjavio je ratni reporter Jurij Kotenok.

Visoki funkcioner Putinove partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak je u maju bio boravio u Hersonu i tada tvrdio: “Rusija je zauvek ovde“. Sada utehu traži u istoriji i navodi kako se i feldmaršal Mihail Kutozov 1812. povlačio pred Napoleonovom armijom iz Moskve, da bi kasnije pobedio. I šefica televizije Raša tudej (RT) Margarita Simonjana se pozivala na Kutuzova koji je govorio da je i povlačanje deo rata.

Potrebno je „vreme i strpljenje“, kažu sada Rusi ublažavajući poraz i počinju sa pregrupisavanjem snaga kod Hersona. A dolazi i zima.

Na obe strane po 100.000 žrtava

Podaci koji dolaze sa fronta ne mogu nezavisno da se verifikuju, često su i deo ratne propagande, ali SAD na osnovu obrade dostupnih informacija tvrde da na obe strane, od ruskog napada na Ukrajinu, ima po stotinak hiljada žrtava.

„Govorimo o znatno preko 100.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika i verovatno otprilike istom broju sa ukrajinske strane. Mnogo je to ljudske patnje“, izjavio je u Njujorku šef američkog Generalštaba Mark Mili.

Tome, prema američkom generalu, treba dodati oko  40.000 ukrajinskih civilnih žrtava.

J.H./Spiegel/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

hersonski front kutuzov potemkin herson kutuzov herson herson evakuacija civila Rat u Ukrajini povlačenje ruske vojske iz hersona Herson povlačenje ruskih trupa iz hersona bitka za Herson ukrajinska ofanziva sergej surovkin herson povlačenje rusa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ivica Dačić i Aleksandar Vučić

Vladajuća koalicija

06.maj 2026. Rajna Šćepanović

Ima li SPS-a bez SNS-a?

Da li će se SPS ugušiti u zagrljaju daleko moćnijeg SNS-a ili će uspeti da sačuva partijski identitet i biračko telo

Aleksandar Vucic portret

Predsedničke aktivnosti

06.maj 2026. I.C.

Vučić o „nelojalnim“ kadrovima u MUP-u i kako će „morati sami da se brane“

Kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao do toga da SNS mora da brani sam sebe jer ne može da računa na policiju

Boban Kusturić na konferenciji za štampu

Republika Srpska

06.maj 2026. A.M.

Načelnik uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske pronađen mrtav

Boban Kusturić , policijski službenik MUP-a Republike Srpske i bliski saradnik Milorada Dodika, pronađen je mrtav u svojoj vikendici

Sufinansiranje medijskih projekata

06.maj 2026. R. Š.

Tabloidi i nevidljivi portali dobili milione od Grada Kragujevca

Na konkursu za sufinansiranje medijskih projekata podeljeno 10,65 miliona dinara, dok su lokalni kriticki mediji ostali bez podrske, sredstva su završila kod tabloida i medija van grada

POČETAK ZAJEDNIŠTVA I UPORNOST BEZ PREMCA: Slavija, studentski protest, decembar 2024.

Studentski protesti

06.maj 2026. M. L. J.

Slavija će opet svetleti do neba: Koji su protesti obeležili studentsku pobunu

Studenti u blokadi najavili su protest 23. maja na Trgu Slavija u Beogradu. Ovaj kružni tok je postao simbol masovnih studentskih protesta koji su kulminaciju doživeli na po brojnosti rekordnom skupu 15. marta 2025.

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure