img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Bitka za Herson: Povlačenje Rusa sa sve Potemkinom

10. novembar 2022, 09:17 J.H.
Foto: Leo Correa/AP Photo
Ofanziva: Nadiranje ukrajinskih trupa
Copied

Ruske snage više ne mogu da drže Herson i počele su sa povlačenjem na istočnu obalu Djepra. Ublažavajući poraz pozivaju se na Kutuzova koji je govorio da je povlačenje sastavni deo rata. Poruka ja: kao što se slavni ruski feldmaršal povlačio pred Napoleonovim trupama pa na kraju pobedio, tako će Rusija sada odneti pobedu nad Ukrajinom i čitavim Zapadom

Pod naletom ukrajinske ofanzive ruska vojske je počela da se povlači iz Hersona, glavnog grada istoimene oblasti koji pod kontrolom drži od samog početka invazije na Ukrajinu 24. februara.

Ovaj poraz je za Moskvu bolan, piše nemački „Špigel“: crnomorski lučki grad Herson je baza na zapadnoj obali Djepra bez koje Rusija ne može ni da pomišlja da pokrene svoje snage u pravcu Odese; to je glavni grad oblasti koju je lično Vladimir Putin posle refernduma o priključenju Rusiji proglasio ruskom teritorijom, pa pad Hersona ima i veliki simoboličan značaj.

Saopštavnje poraza u bici za Herson, u kome je pre rata živelo oko 290.000 ljudi od čega 28,2 odsto sa ruskim kao maternjim jezikom, Putin je prepustio drugima: glavokomandujući ruskih snaga Sergej Surovkin je pred televizijskim kamerama raportirao ministru odbrane Sergeju Šojguu da grad „zbog ukrajinskih napada ne može više da se snabdeva i funkcioniše“, da ruskim trupama preti „potpuna izolacija“, da je držanje položaja na zapadnoj obali Djepra „bezizgledno“, te da će ruska vojska „u najkraćem roku“ da zauzme nove položaje.

Šojgu je formalno odobrio povlačenje.

Ode i Potemkin

Ruska propast u Hersonu se već duže vreme nazirala, piše „Špigel“. Zahvaljujući modernom oružju koje pristiže sa zapada ukrajinska vojska je iz daljine raketnim bacačima Himars i drugom preciznom artiljerijom mogla da gađa strateške ciljeve u i oko Hersona. Još u julu je pogođen most, što je zaustavilo snabdevanje grada. Oko 20.000 ruskih vojnika ostalo je odsečeno od pozadine na zapadnoj obali Djepra, uglavnom iskusne i dobro obučene trupe. Za razliku od Harkovske oblasti, kod Hersona su Ukrajinci bili naišli na žilav otpor.

Iz grada je, prema ruskim izvorima, evakuisano oko 115.000 ljudi. Štabovi i jedan broj jedinica već su prebačeni na istočnu obala Djepra.

 

image (12)
Ruski vojnik u Hersonu / Foto: AP Photo

Znamenje slavne ruske carske prošlosti Rusi su, tvrdi „Špigel“, poneli sa sobom – među njima i posmrtne ostatke osnivača Hersona kneza Grigorija Potemkina.

„Vidimo da Rusi napuštaju svoje isturene položaje“, potvdio je „Špigelu“ komandant ukrajinskih specijalnih jedinica na hersonskom frontu, pukovnik Roman Kostenko.

Pozivanje na Kutuzova

Među ruskim pobornicima rata povlačenje iz Hersona izaziva veliko negodovanje. „Ovo je najteži vojni poraz Rusije od 1991“, izjavio je ratni reporter Jurij Kotenok.

Visoki funkcioner Putinove partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak je u maju bio boravio u Hersonu i tada tvrdio: “Rusija je zauvek ovde“. Sada utehu traži u istoriji i navodi kako se i feldmaršal Mihail Kutozov 1812. povlačio pred Napoleonovom armijom iz Moskve, da bi kasnije pobedio. I šefica televizije Raša tudej (RT) Margarita Simonjana se pozivala na Kutuzova koji je govorio da je i povlačanje deo rata.

Potrebno je „vreme i strpljenje“, kažu sada Rusi ublažavajući poraz i počinju sa pregrupisavanjem snaga kod Hersona. A dolazi i zima.

Na obe strane po 100.000 žrtava

Podaci koji dolaze sa fronta ne mogu nezavisno da se verifikuju, često su i deo ratne propagande, ali SAD na osnovu obrade dostupnih informacija tvrde da na obe strane, od ruskog napada na Ukrajinu, ima po stotinak hiljada žrtava.

„Govorimo o znatno preko 100.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika i verovatno otprilike istom broju sa ukrajinske strane. Mnogo je to ljudske patnje“, izjavio je u Njujorku šef američkog Generalštaba Mark Mili.

Tome, prema američkom generalu, treba dodati oko  40.000 ukrajinskih civilnih žrtava.

J.H./Spiegel/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

kutuzov potemkin herson kutuzov herson herson evakuacija civila Rat u Ukrajini povlačenje ruske vojske iz hersona Herson povlačenje ruskih trupa iz hersona bitka za Herson ukrajinska ofanziva sergej surovkin herson povlačenje rusa hersonski front
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

United Media

21.februar 2026. A.I.

Raskrikavanje: Otpuštena direktorka United Media Aleksandra Subotić

Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora

Brza analiza

21.februar 2026. Andrej Ivanji

Četiri utiska o protestu „Marš za pravosuđe“

U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?

Pravosuđe na udaru izvršne vlasti

21.februar 2026. A.I.

Počeo protest “Marš za pravosuđe” protiv usvajanja „Mrdićevih zakona“

Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi

Alekksandar Vučić u Briselu u pozadini blurovane zastave EU

Srbija i Evropska unija

21.februar 2026. Nemanja Rujević

Vučić u magarećoj klupi: Evropska politika daj šta daš

Aleksandar Vučić kaže da pristaje na ulazak u Evropsku uniju bez prava veta. Šta se krije iza ove nove ideje o načinu proširenja EU i zašto je to, kada je reč o predsedniku Srbije, prazna priča

Vojska Srbije, Milosav Simović, Miloš Vučević

Slučaj generala Simovića

20.februar 2026. K. S.

Tužilaštvo za „Vreme“: General Simović izdao državnu tajnu

Penzionisani general Vojske Srbije Milosav Simović odao je strogo poverljivu državnu tajnu i zbog toga mu je izrečena kazna kućnog pritvora, potvrđeno je za „Vreme” iz Višeg javnog tužilaštva u Negotinu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure