img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Bitka za Herson: Povlačenje Rusa sa sve Potemkinom

10. новембар 2022, 09:17 J.H.
Foto: Leo Correa/AP Photo
Ofanziva: Nadiranje ukrajinskih trupa
Copied

Ruske snage više ne mogu da drže Herson i počele su sa povlačenjem na istočnu obalu Djepra. Ublažavajući poraz pozivaju se na Kutuzova koji je govorio da je povlačenje sastavni deo rata. Poruka ja: kao što se slavni ruski feldmaršal povlačio pred Napoleonovim trupama pa na kraju pobedio, tako će Rusija sada odneti pobedu nad Ukrajinom i čitavim Zapadom

Pod naletom ukrajinske ofanzive ruska vojske je počela da se povlači iz Hersona, glavnog grada istoimene oblasti koji pod kontrolom drži od samog početka invazije na Ukrajinu 24. februara.

Ovaj poraz je za Moskvu bolan, piše nemački „Špigel“: crnomorski lučki grad Herson je baza na zapadnoj obali Djepra bez koje Rusija ne može ni da pomišlja da pokrene svoje snage u pravcu Odese; to je glavni grad oblasti koju je lično Vladimir Putin posle refernduma o priključenju Rusiji proglasio ruskom teritorijom, pa pad Hersona ima i veliki simoboličan značaj.

Saopštavnje poraza u bici za Herson, u kome je pre rata živelo oko 290.000 ljudi od čega 28,2 odsto sa ruskim kao maternjim jezikom, Putin je prepustio drugima: glavokomandujući ruskih snaga Sergej Surovkin je pred televizijskim kamerama raportirao ministru odbrane Sergeju Šojguu da grad „zbog ukrajinskih napada ne može više da se snabdeva i funkcioniše“, da ruskim trupama preti „potpuna izolacija“, da je držanje položaja na zapadnoj obali Djepra „bezizgledno“, te da će ruska vojska „u najkraćem roku“ da zauzme nove položaje.

Šojgu je formalno odobrio povlačenje.

Ode i Potemkin

Ruska propast u Hersonu se već duže vreme nazirala, piše „Špigel“. Zahvaljujući modernom oružju koje pristiže sa zapada ukrajinska vojska je iz daljine raketnim bacačima Himars i drugom preciznom artiljerijom mogla da gađa strateške ciljeve u i oko Hersona. Još u julu je pogođen most, što je zaustavilo snabdevanje grada. Oko 20.000 ruskih vojnika ostalo je odsečeno od pozadine na zapadnoj obali Djepra, uglavnom iskusne i dobro obučene trupe. Za razliku od Harkovske oblasti, kod Hersona su Ukrajinci bili naišli na žilav otpor.

Iz grada je, prema ruskim izvorima, evakuisano oko 115.000 ljudi. Štabovi i jedan broj jedinica već su prebačeni na istočnu obala Djepra.

 

image (12)
Ruski vojnik u Hersonu / Foto: AP Photo

Znamenje slavne ruske carske prošlosti Rusi su, tvrdi „Špigel“, poneli sa sobom – među njima i posmrtne ostatke osnivača Hersona kneza Grigorija Potemkina.

„Vidimo da Rusi napuštaju svoje isturene položaje“, potvdio je „Špigelu“ komandant ukrajinskih specijalnih jedinica na hersonskom frontu, pukovnik Roman Kostenko.

Pozivanje na Kutuzova

Među ruskim pobornicima rata povlačenje iz Hersona izaziva veliko negodovanje. „Ovo je najteži vojni poraz Rusije od 1991“, izjavio je ratni reporter Jurij Kotenok.

Visoki funkcioner Putinove partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak je u maju bio boravio u Hersonu i tada tvrdio: “Rusija je zauvek ovde“. Sada utehu traži u istoriji i navodi kako se i feldmaršal Mihail Kutozov 1812. povlačio pred Napoleonovom armijom iz Moskve, da bi kasnije pobedio. I šefica televizije Raša tudej (RT) Margarita Simonjana se pozivala na Kutuzova koji je govorio da je i povlačanje deo rata.

Potrebno je „vreme i strpljenje“, kažu sada Rusi ublažavajući poraz i počinju sa pregrupisavanjem snaga kod Hersona. A dolazi i zima.

Na obe strane po 100.000 žrtava

Podaci koji dolaze sa fronta ne mogu nezavisno da se verifikuju, često su i deo ratne propagande, ali SAD na osnovu obrade dostupnih informacija tvrde da na obe strane, od ruskog napada na Ukrajinu, ima po stotinak hiljada žrtava.

„Govorimo o znatno preko 100.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika i verovatno otprilike istom broju sa ukrajinske strane. Mnogo je to ljudske patnje“, izjavio je u Njujorku šef američkog Generalštaba Mark Mili.

Tome, prema američkom generalu, treba dodati oko  40.000 ukrajinskih civilnih žrtava.

J.H./Spiegel/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

potemkin herson kutuzov herson herson evakuacija civila Rat u Ukrajini povlačenje ruske vojske iz hersona Herson povlačenje ruskih trupa iz hersona bitka za Herson ukrajinska ofanziva sergej surovkin herson povlačenje rusa hersonski front kutuzov
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Aleksandar Vučić, Miloš Vučević, Ana Brnabić i Bratislav Gašić

Predsednik Srbije

09.фебруар 2026. K. S.

Vučić: Molim vas, ne govorite da sam budući premijer

„Možete svašta da mi zamerite, milion grešaka, možete da me mrzite ili volite, ali ne možete da lažete da nisam bio vredan, marljiv i da nisam radio”, kaže Vučić za sebe

Vučić i Vučević ispred kioska brze hrane u Novom Sadu

Vučić u Novom Sadu

09.фебруар 2026. K. S.

Sendvič umesto stanice: Vučićev dolazak u Novi Sad

Posle višemesečnih protesta i političke krize, Aleksandar Vučić se prvi put vratio u Novi Sad. Bez najave i bez javnog programa, pojeo je sendvič, popio vino i otvorio sajam

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Republika Srpska

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Siniša Karan, novi predsednik Republike Srpske

Kandidat Milorada Dodika, Siniša Karan, novi je predsednik Republike Srpske, nakon što je pobedio na ponovljenim prevremenim izborima

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure