img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Bitka za Herson: Povlačenje Rusa sa sve Potemkinom

10. novembar 2022, 09:17 J.H.
Foto: Leo Correa/AP Photo
Ofanziva: Nadiranje ukrajinskih trupa
Copied

Ruske snage više ne mogu da drže Herson i počele su sa povlačenjem na istočnu obalu Djepra. Ublažavajući poraz pozivaju se na Kutuzova koji je govorio da je povlačenje sastavni deo rata. Poruka ja: kao što se slavni ruski feldmaršal povlačio pred Napoleonovim trupama pa na kraju pobedio, tako će Rusija sada odneti pobedu nad Ukrajinom i čitavim Zapadom

Pod naletom ukrajinske ofanzive ruska vojske je počela da se povlači iz Hersona, glavnog grada istoimene oblasti koji pod kontrolom drži od samog početka invazije na Ukrajinu 24. februara.

Ovaj poraz je za Moskvu bolan, piše nemački „Špigel“: crnomorski lučki grad Herson je baza na zapadnoj obali Djepra bez koje Rusija ne može ni da pomišlja da pokrene svoje snage u pravcu Odese; to je glavni grad oblasti koju je lično Vladimir Putin posle refernduma o priključenju Rusiji proglasio ruskom teritorijom, pa pad Hersona ima i veliki simoboličan značaj.

Saopštavnje poraza u bici za Herson, u kome je pre rata živelo oko 290.000 ljudi od čega 28,2 odsto sa ruskim kao maternjim jezikom, Putin je prepustio drugima: glavokomandujući ruskih snaga Sergej Surovkin je pred televizijskim kamerama raportirao ministru odbrane Sergeju Šojguu da grad „zbog ukrajinskih napada ne može više da se snabdeva i funkcioniše“, da ruskim trupama preti „potpuna izolacija“, da je držanje položaja na zapadnoj obali Djepra „bezizgledno“, te da će ruska vojska „u najkraćem roku“ da zauzme nove položaje.

Šojgu je formalno odobrio povlačenje.

Ode i Potemkin

Ruska propast u Hersonu se već duže vreme nazirala, piše „Špigel“. Zahvaljujući modernom oružju koje pristiže sa zapada ukrajinska vojska je iz daljine raketnim bacačima Himars i drugom preciznom artiljerijom mogla da gađa strateške ciljeve u i oko Hersona. Još u julu je pogođen most, što je zaustavilo snabdevanje grada. Oko 20.000 ruskih vojnika ostalo je odsečeno od pozadine na zapadnoj obali Djepra, uglavnom iskusne i dobro obučene trupe. Za razliku od Harkovske oblasti, kod Hersona su Ukrajinci bili naišli na žilav otpor.

Iz grada je, prema ruskim izvorima, evakuisano oko 115.000 ljudi. Štabovi i jedan broj jedinica već su prebačeni na istočnu obala Djepra.

 

image (12)
Ruski vojnik u Hersonu / Foto: AP Photo

Znamenje slavne ruske carske prošlosti Rusi su, tvrdi „Špigel“, poneli sa sobom – među njima i posmrtne ostatke osnivača Hersona kneza Grigorija Potemkina.

„Vidimo da Rusi napuštaju svoje isturene položaje“, potvdio je „Špigelu“ komandant ukrajinskih specijalnih jedinica na hersonskom frontu, pukovnik Roman Kostenko.

Pozivanje na Kutuzova

Među ruskim pobornicima rata povlačenje iz Hersona izaziva veliko negodovanje. „Ovo je najteži vojni poraz Rusije od 1991“, izjavio je ratni reporter Jurij Kotenok.

Visoki funkcioner Putinove partije Jedinstvena Rusija Andrej Turčak je u maju bio boravio u Hersonu i tada tvrdio: “Rusija je zauvek ovde“. Sada utehu traži u istoriji i navodi kako se i feldmaršal Mihail Kutozov 1812. povlačio pred Napoleonovom armijom iz Moskve, da bi kasnije pobedio. I šefica televizije Raša tudej (RT) Margarita Simonjana se pozivala na Kutuzova koji je govorio da je i povlačanje deo rata.

Potrebno je „vreme i strpljenje“, kažu sada Rusi ublažavajući poraz i počinju sa pregrupisavanjem snaga kod Hersona. A dolazi i zima.

Na obe strane po 100.000 žrtava

Podaci koji dolaze sa fronta ne mogu nezavisno da se verifikuju, često su i deo ratne propagande, ali SAD na osnovu obrade dostupnih informacija tvrde da na obe strane, od ruskog napada na Ukrajinu, ima po stotinak hiljada žrtava.

„Govorimo o znatno preko 100.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika i verovatno otprilike istom broju sa ukrajinske strane. Mnogo je to ljudske patnje“, izjavio je u Njujorku šef američkog Generalštaba Mark Mili.

Tome, prema američkom generalu, treba dodati oko  40.000 ukrajinskih civilnih žrtava.

J.H./Spiegel/CNN

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bitka za Herson Herson herson evakuacija civila herson povlačenje rusa hersonski front kutuzov kutuzov herson potemkin herson povlačenje ruske vojske iz hersona povlačenje ruskih trupa iz hersona Rat u Ukrajini sergej surovkin ukrajinska ofanziva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nikola Selakovic

Slučaj Generalštab

08.januar 2026. K. S.

Suđenje Nikoli Selakoviću zakazano za 4. februar

Suđenje Nikoli Selakoviću, ministru kulture, i ostali ma u slučaju „Generalštab počinje 4. februara

Čovek s naočarima gleda odsutno

Izbori

07.januar 2026. B. B.

Vučić najavljuje parlamentarne izbore za okotobar, novembar ili decembar

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“

Baner sa natpisom Mir Božiji, Hristos se rodi visi na zgradi u Severnoj Mitrovici

Severna Mitrovica

07.januar 2026. A.I.

Natezanje oko banera: “Mir Božiji, Hristos se rodi“

Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani

Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Otmica Madura

06.januar 2026. K. S.

Globalna kriza iz vizure Vučića: Sve same pretnje po njega samog

Od osude „prava jačeg” do poređenja sebe sa Miloševićem, Aleksandar Vučić globalnu krizu nakon zarobljavanja Nikolasa Madura tumači kroz prizmu stalne pretnje – po njega samog

Ekspo 2027 baner

Ekspo 2027

06.januar 2026. K.S.

Danilo Jeremić: Ekspo pokrenuo novu nabavku za marketinške usluge

Nakon što je raskinuo ugovor sa konzorcijumom četiri kompanije koje su ranije pružale marketinške usluge vredan blizu 16 miliona evra, Ekspo je raspisao novi tender

Komentar
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure