
Severna Mitrovica
Natezanje oko banera: “Mir Božiji, Hristos se rodi“
Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani
Foto: Pixabay
Od kako su se krajem februara holivudske filmske kompanije povukle iz Rusije, bioskopi su izgubili 70 odsto publike. Ruska vlada nudi pomoć ruskim producentima u nadi da će domaća kinematografija biti dostojna zamena Holivudu. Računa se i na Bolivud, pa se zato traže prevodioci sa mandarinskog i hindu jezika
Ruski bioskopi imaju najbolju publiku u Evropi. Prošle godine, dakle u vreme pandemije, prodato je 145,7 miliona karata. Međutim, od kako su se holivudske filmske kompanije povukle iz Rusije u znak protesta zbog agresije te države na Ukrajinu, bioskopi nemaju šta da prikazuju ljubiteljima filma.
Prošlog meseca gubitak bioskopa bio je 80 odsto prihoda. Na primer samo u najvećem bioskopu u Evropi, dvorani „Oktjabr“ od 1500 mesta, pao je promet za 70 odsto.
„U pandemiji smo imali filmove, ali su bioskopi bili zatvoreni. Danas imamo bioskope, ali nemamo filmove“ rekao je AFP-u Jevgenij Belin iz visokotehnološkog sinhronizacijskog studija u Moskvi.
Od kako je Holivud došao u postsovjetsku Rusiju pre 30 godina, bilo je političkih, ekonomskih i zdravstvenih kriza ali ni jedna nije bila ovoliko teška kao ova.
Već poslednjih dana februara, nekako odmah nakon početka rata u Ukrajini, najveći filmski studiji saopštili su da će sprečiti prikazivanje novih filmova u ruskim bioskopima. Prvi je bio „Dizni“, zbog „neisprovocirane invazije na Ukrajinu i tragičnu humanitarnu krizu“. Sledio ga je „Vorner bros“ i povukao blokbaster Betmen iz ruskih bioskopa uprkos gubitku koji je takav potez podrazumevao. Zatim je istu odluku doneo i „Soni“, a svi u nadi da će doći „do brzog i mirnog razrešenja tragedije“.
Na gubitku su i prevodici i glumci, s obzirom da ruski bioskopi uglavnon prikazuju sinhronizovan prevod filmova a ne titlovan. Pre povlačenja Holivuda, kompanija „Mosfilm-Master“ sinhronizovala je 10 filmova mesečno uglavnom s engleskog jezika.
U nadi da će domaći filmovi moći da zamene holivudske, Ruska vlada je obećala finansijsku pomoć i poreske olakšice filmskim produkcijama. Istovremeno, repriziraju se stari filmovi, a distributeri se nadaju da će njihova publika u klasičnoj ruskoj kinematografiji pronaći dostojnu zamenu za nedostajuće zapadne produkcije.
Opcija su i indijski filmovi, odnosno Bolivud, i latinoameričke produkcije. „Mosfilm-Master“ zato traži prevodioce sa hindu, mandarinskog, korejskog jezika, mada ne očekuju da će njihova publika prihvatiti azijske filmove onako kako prihvata američke.
Pavel Doreuli inženjer zvuka kaže da je svetska kinematografija već godinama talac politike i da su festivali u Kanu i Berlinu promoteri određenih vrednosti a ne umetnosti, ali smatra i da bi isključivanje Rusije iz međunarodnih festivala značilo „odustajanje od druge perspektive sveta koja je danas jako važna.“
S.Ć. /Aljazeera
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani

Od osude „prava jačeg” do poređenja sebe sa Miloševićem, Aleksandar Vučić globalnu krizu nakon zarobljavanja Nikolasa Madura tumači kroz prizmu stalne pretnje – po njega samog

Nakon što je raskinuo ugovor sa konzorcijumom četiri kompanije koje su ranije pružale marketinške usluge vredan blizu 16 miliona evra, Ekspo je raspisao novi tender

Masovno nezadovoljstvo građana, sankcije protiv NIS-a i krah spoljne politike u kojoj je Vučić hteo da bude dobar sa svim stranama sveta… To su razlozi ekonomskog posrtanja Srbije, piše Frankfurter algemajne cajtung

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio još jednom silno naoružavanje Srbije. Da li se iza najave o udvostručenju vojnih kapaciteta kriju stvarne bezbednosne pretnje ili je to politički marketing? Ili se režim naoružava protiv sopstvenog naroda?
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve