img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Australija legalizovala MDMA i magične gljive: Nova era u medicini

02. јул 2023, 10:42 M.J.
Foto: Bluebird Provisions on Unsplash
Copied

Ovom odlukom se psilocibin pronađen u pečurkama koristi kod ljudi sa depresijom kod kojih nije delovala regularna terapija. Biće dozvoljeno i da se MDMA, poznatiji kao izvorni ekstazi u formi tablete, koristi kod pacijenata sa post-traumatskim poremećajem

Početkom ove godine istraživači su se začudili kada je Australijski tradicionalno konzervativni regulator za lekove odobrio korišćenje psihodelika u svrhu pomoći terapijskim sesijama. 

Ovom odlukom se psilocibin pronađen u pečurkama koristi kod ljudi sa depresijom kod kojih nije delovala regularna terapija. Takođe, to će dozvoliti i da se MDMA, poznatija kao izvorni ekstazi u formi tablete, koristi kod pacijenata sa post-traumatskim poremećajem, prenosi BBC. 

Ove promene stupile su na snagu u subotu, kada je Australija zvanično postala prv zemalja koja je klasifikovala psihodelike kao lekove na nacionalnom nivou. 

Dok će dostupnost ovih lekova na početku biti limitirana, a lekovi skupi, mnogi eksperti i pacijenti se raduju ovom postignuću. Međutim, glavne medicinske organizacije su pozvale na opreznost. 

Slučaj Marjane Beugois

Marjani Beugois je dijagnostikovana teška depresija 2017. godine.

„U dva meseca izgubila sam mamu, baku, voljenog kućnog ljubimca i raskinula sam vezu,“ priseća se ona. 

Nije mogla da jede, da se tušira, niti da izađe iz kuće u Melburnu,  prepisani antidepresivi su je „bacali u zombi stanje“, nije mogla da plače, da se uteši ili oseća bolje. 

„I dalje sam odlazila u krevet moleći se da se ne probudim“, kaže ova četrdesetdevetogodišnjakinja. 

Počela je da istražuje i došla do alternativnih terapija psiloholicibinom na klinici u Amsterdamu, ali je bila nepoverljiva. 

Pročitajte još Biljka spasa s one strane zakona

„Nikada nisam uzimala ni drogu ni piće i kao savetnik za zavisnost uvek sam bila protiv toga,“ navodi Marjana Beugois. Međutim, kako je očajnički želela da pobegne od lečenja koje joj nije pomagalo, 2018. godine se prijavila na kliniku. 

Psiholicibin se konzumirao u čaju. „Boje su postale mnogo živopisnije. Osetila sam se snažno i ponovo povezano sa svetom, toplo i komforno. I sada dok pričam o tome, emotivna sam, to je bilo ogromno, prelepo iskustvo bezuslovne ljubavi.“

Tri terapije kasnije, osećala se izlečenom. „Mogla sam da se smejem, da osetim sreću, i da bistre glave nastavim sa dnevnom rutinom. Kada sam došla kući, prijatelji su mogli da vide da moje oči opet sijaju.“

Kome je još pomoglo?

Kada je Glen Bojs predložio terapeutu mikrodoziranje psihodelicima da proba da leči tešku depresiju, njegov terapeut je bio skeptičan. 

„Rekao mi je da to nije nešto što on radi, ali da ne može da me spreči,“ kaže Bojs. Tridesetrogodišnji veteran kaže da je osećao „dugotrajni PTSD“ iz vremena koje je proveo u vojsci, tokom lokdauna zbog kovida u Sidneju. 

Pročitajte još Mnogo pitanja bez odgovora

Posle 10 nedelja mikrodoziranja i terapije, crvene regije na skenovima njegovog mozga koje su pokazivale blokade su se raščistile. „Mogao sam ponovo da razmisljam jasno.“

Zbog malog broja zemalja koje su počele da koriste ove supstance u kliničkoj upotrebi na nacionalnom nivou, broj ljudi koji su iskusili terapiju psihodelicima je veoma mali. 

Pionirski poduhvat

Profesor Dejvid Nat, načelnik Neuropsihofarmakologije na britanskom Imperial koledžu u UK, čestitao je Australiji na „vodećoj ulozi u svetu na ovom vitalnom inovativnom tretmanu.“

Istraživač psihodelika i psihijatar dr Ben Sesa je za BBC opisao ovaj poduhvat kao pionirski. Sesa je dao otkaz u britanskoj Primarnoj kliničkoj organizaciji za psihodelike i provešće narednih 18 meseci u Australiji kako bi učestvovao u trening programu.

Druge zemlje su istraživale psihodelike kao pomoć iz saosećajnosti, uključujući Švajcarsju, Kanadu i Izrael – gde su regulatori za lekove doneli slične odluke, ali ne na nacionalnom nivou kao Australija. 

Klinike koje koriste psihodelike legalno rade i na Jamajci i Kostariki. 

Kako će Australija izdavati recepte za oba leka, i po kojoj ceni, tek će se videti i posmatrati.

M.J./BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Australija medicina terapija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Tortura u Srbiji

03.октобар 2025. M. L. J.

UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji

Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu

Ratni zločini

03.октобар 2025. M. L. J.

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Peti oktobar

03.октобар 2025. K. S.

Gde su danas glavni akteri smene Miloševićevog režima

U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije

Novosadska skupština

03.октобар 2025. I.M.

Novi Sad: Dok odbornici raspravljaju o planovima i garaži, građani zahtevaju izbore

Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani

Studentski protesti

03.октобар 2025. I.M.

Putin: Zapad pokušava da organizuje obojenu revoluciju u Srbiji

Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Povezane vesti

Narkotici

02.новембар Dejan Anastasijević i istraživači

Veštački raj

Da bi se shvatilo do koje mere stimulansi amfetaminskog tipa (ATS) potiskuju prirodne droge, treba znati da je globalno tržište za ovu kategoriju procenjeno na oko 34 miliona ljudi, više nego za heroin i kokain zajedno, od čega gotovo osam miliona koristi ekstazi, i da se za njihove potrebe godišnje proizvode oko 400 tona ATS-a, od čega je četvrtina ekstazi. Metamfetamini se najviše koriste u Aziji i Americi, dok na evropskom tržištu suvereno vladaju amfetamini i ekstazi

Marihuana kao lek

02.октобар Jasmina Lazić

Biljka spasa s one strane zakona

Legalizacija marihuane u medicinske svrhe u ovdašnjem svetu pre svega je političko pitanje. Oni koji više nemaju šta da izgube i koji u tome vide jedini izlaz, od društva traže samo jedno – da im omogući pravo na taj vid lečenja i da prestane da ih zbog tog izbora tretira kao kriminalce

Bosna i Hercegovina

02.јул Redakcija Vremena

Kanabis: Od „zabranjene“ do biljke pod „strogom kontrolom“

Ako Komisija za opojne droge i Savet ministara Bosne i Hercegovine usvoje predlog Agencije za lekove, upotreba lekova na bazi kanabisa biće legalizovana u skladu sa preporukom Komisije UN za opojne droge

Legalizacija kanabisa

02.април Bojan Stojanović

Mnogo pitanja bez odgovora

Pažnju zavređuje i užurbanost da se postupi po preporuci Ujedinjenih nacija o legalizaciji kanabisa. Posebno ako se sagleda situacija u kojoj smo se našli kao društvo, imajući u vidu aferu Jovanjica

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure