Pravosuđe
Ko su nove sudije Ustavnog suda?
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda

Na blokadama je sve više građana, posebno mladih. Od akcije pojedinaca i aktivista, protest i u manjim gradovima postaje masovan
U petak je u akcijama blokade u 11:52 širom Srbije učestvovalo znatno više ljudi nego pre dve sedmice, prenosi Arhiv javnih skupova koji se bavi brojanjem demonstracija.
„Dok su pretprošlog petka to još uvek bile manje građanske blokade na pojedinim prometnim mestima, te veće studentske blokade po fakultetima i ulicama ispred fakultetskih zgrada, u međuvremenu su se akciji masovno priključili i srednjoškolci, a ovog petka ponegde i prosvetni radnici“, piše Arhiv.

Tako se navodi da je u Kragujevcu u petak protestovalo 2.500 ljudi, a pre dve sedmice ih je bilo oko 90. U Čačku je u petak bilo 1.200 ljudi, dok je dve sedmice ranije to bilo tek desetak aktivista.
„Dobar primer je i Zrenjanin, u kome je pre dve nedelje tridesetak građana jedva održavalo blokadu pod pritiskom brojnijih kontrademonstranata, da bi sada istu tu raskrsnicu pokrilo najmanje 500 građana“, navodi Arhiv.
Više ljudi izašlo i na ulice Inđije, Novog Pazara, Pirota, Sombora, Zaječara i Gornjeg Milanovca mada ta brojka u pobrojanim mestima nigde nije prešla 350.
Stiče se utisak, piše Arhiv javnih skupova, da blokade u 11.52, koje su u početku bile lični čin relativno malobrojnih pojedinaca, „polako postaju masovni svakodnevni ritual nalik na tromesečne građanske proteste 1996/97, uključujući sve više grupacija stanovništva“.
Ove godine bira se 13 sudija Ustavnog suda. Preostalih petoro izabraće predsednik Srbije, a još troje Opšta sednica Vrhovnog suda

U Briselu ponovo potvrđeno da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da je proširenje realna i dostižna mogućnost, ali je istovremeno naglasila da bez kredibilnih reformi i normalizacije odnosa nema napretka. Srbija se, međutim, nije usaglasila sa usvojenom Briselskom deklaracijom

„Novac građana Beograda troši se po političkom ključu – za mere koje donose brze političke poene i ličnu korist“, govori Nikola Radin, ekonomista i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“, za novi broj „Vremena“

Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“

Posle uvođenja gazdinstva u pasivu, poljoprivredniku iz okoline Bačke Palanke ograda dvorišta ižvrljana je grafitima u kojima ga autori nazivaju „blokaderom”. Radovan Pivarski tvrdi da iza svega stoje „lokalni Ćaci”
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve