U ponedeljak su protiv rudarenja litijuma u Srbiji organizovani protesti u Aranđelovcu, Šapcu, Barajevu Kraljevu i Ljigu. Zajednička poruka je da Rio Tintu ne sme da se dozvoli da nastavi da radi te da će projekat "Jadar" da zatruije zemlju i vodu
Svuge su se okupili brojni građani zabrinuti dac će eksploatacija litijuma da im taruje zemlju i vodu.
Aranđelovac
Pred kraj protesta u Aranđelovcu, mlađa žena je pokušala da uzme mikrofon sa govornice, ali su je prisutni sprečili u tome. Bio je to jedini incident na današnjim protestima.
Foto:N1Aranđelovac danas
Profesorka hemije Karolina Aleksandrović poručila je okupljenim građanima da sve multinacionalne kompanije u svetu imaju samo jedan cilj, i da je to isključivo profit.
„Rio Tinto je kompanija koju mnoge svetske vlade jure presudama širom sveta, od Čilea, preko Australije, Južne Afrike. I umesto da postavljamo granice, mi tražimo dozvole za njih“, poručila je Aleksandrović.
Još veći apsurd je, kaže, da jedna trećina plodne srpske zemlje „treba da bude raskopana za tri do pet procenata rudne rente“.
„Jesmo siromašna zemlja, ali sve dok imamo ovo plavo nebo iznad nas, dok god udišemo vazduh punim plućima, gledamo naše vinograde, šume i livade mi smo srećni jer smo zdravi, a samo zdrav čovek je srećan čovek“, rekla je profesorka.
A globalni zagađivači poput Rio Tinta i kineskih kompanija vide Srbiju kao obećanu zemlju „jer ovde institucije ne postoje“.
Ljig
I građani Ljiga su danas bili u protesnoj šetnji, ističući da negoduju u ime cele Srbije kojoj je „budućnost ugrožena“.
Foto: N1Šabac
Šabac
Šapčani traže od vlasti da se donese zakon protiv iskopavanja litijuma i bora. Svi moraju da se izjasne da li su protiv litijuma ili ne, i SANU, i crkva, i direktori škola ili bolnica, jedna je od poruka protesta u Šapcu.
Rečeno je, kako javlja reporterka N1, da se u dolini Jadra nalazi veliki rezervoar pijuće vode koji ne sme da budezagađen.
I Šapčani, poput ljudi u Loznici, traže da se donese zakon protiv iskopavanja litijuma i bora. Rok koji je dat vlastima od 40 dana ističe 10 avgusta i za tada su najavljene radikalnije mere.
Kraljevo
Protest u Kraljevu je bio jedan od najmasovnijih. Okupljeni su poslali poruku da će im „sigurno biti potrebno lečenje“, ukoliko se otvore rudnici litijuma.
Dragan Simović, poljoprivrednik iz Kraljeva, rekao je da je vlast mnogo zagrizla, čim je dovela „nekog Švabu“.
„Tražiće način da raspišu referendum. Do njega ne sme da dođe, pokrali su izbore“, rekao je Simović.
Barajevo
U Barajevu su se građani okupili ispred zgrade opštine, a potom su krenuli u protesnu šetnju.
Okupljeni nose transparente sa porukama „Dešava vam se narod“ , „Hoću livade, šume i puteljke, potoke i reke!“ , „Nećete kopati“, „Nećemo rudnike nećemo Yunirisk“.
Marko Popović iz Incijative „Eko Barajevo“ izjavio je za FoNet da je skup podrška ljudima iz doline Jadra.
„Mi, građani Barajeva, izražavamo duboko nepoverenje prema kompaniji Rio Tinto koja ima plan da iskopava i eksploatiše litijum u našoj zemlji“, rekao je Popović.
A dodatni problem na lokalu im predstavlja kompanija Yunirisk koja je podnela zahtev za izdavanje nove dozvole za preradu opasnog industrijskog otpada u Barajevu koja je jedina preostala ekološka opština u Beogradu“
U svim gradovima u kojima se protestovalo i u kojima će se organizovati protesti Srpska napredna stranka je na vanrednim lokalnim izborima u decembru i redovnim u junu potvrdila svoju vlast.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Organizacija Iršot, na osnovu stotina izjava i video-snimaka sa protesta u Beogradu 15. marta, tvrdi da je tada na mirnim demonstrantima „veoma verovatno“ korišćeno akustično oružje
Saga o „zvučnom topu“ se nastavlja: ministar policije Ivica Dačić sada tvrdi da „neprijatni tonovi“ nisu mogli biti pušteni iz zvučnog topa 15. marta jer je taj mod u Srbiji, kako kaže, „zablokiran“
Nakon što su smenjeni sa čelnih pozicija Dragan Šolak i Viktorija Boklag, urednici u okviru kompanije United Media obratili su se evropskoj javnosti apelom u kome izražavaju zabrinutost za budućnost nezavisnog novinarstva na Balkanu. Oni upozoravaju da bi ova promena mogla otvoriti vrata političkom uticaju na jedan od poslednjih bastiona slobodnih medija u regionu.
Uprkos celonoćnoj blokadi i jakim bezbednosnim merama, osma sednica Skupštine Novog Sada počela je jutros. Policija je rano ujutru silom uklonila okupljene demonstrante, pri čemu je povređen jedan student, a jedan priveden. Odbornici raspravljaju o rebalansu budžeta i preko 140 tačaka dnevnog reda
U brojnim zemljama nedostatak dobrovoljnih davalaca krvi predstavlja ozbiljan problem, a veštačka krv iz laboratorije mogla bi da pruži deo rešenja. Ipak, stvaranje univerzalne zamene za pravu krv zahteva složene tehnološke procese. DW je izdvojio pet najperspektivnijih pristupa ovom izazovu
Dramatičan apel zaposlenih u Junajted mediji pokazuje šta može da se desi kad medije kontrolišu režim i korporacije. Srbiji se dešava sada. Ako publika to ne prepozna, preti još crnji medijski mrak
Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu
Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!