img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Andreas Babler: Politički sistem u Srbiji sve više karakterišu autoritarne tendencije

07. септембар 2024, 12:13 A.I.
Foto: SPÖ
Lider austrijskih Socijaldemokrata Andreas Babler
Copied

„Sa stanovišta austrijskih Socijaldemokrata, aktuelna zabrinutost civilnog društva u Srbiji zbog namere da se kopa litijum je opravdana. Postupanje vlasti protiv mirnih demonstranata je veoma upitno što se demokratskih i ljudskih prava tiče“, kaže za „Vreme“ predsedavajući Socijaldemokrata i kandidat za kancelara Austrije Andreas Babler

U Austriji se 29. septembra održavaju parlamentarni izbori. Kao u celoj Evropi i tu se nameće pitanje hoće li zemlja skrenuti više udesno, nego što je to prihvatljivo za funkcionalne parlamentarne demokratije. Uzrok tolikom jačanju desnice dobrim delom je i sunavrat socijaldemokratije, gubitak sopstvenog identiteta koji je počeo sa politikom Gerharda Šredera i Tonija Blera. Socijaldemokrate su pravljenjem silnih kompromisa negde usput izgubile poverenje sopstvene baze.

Evropske desničare svih fela ohrabruje nedavni velki uspeh Alternative za Nemačku u Saksoniji i Tiringiji koji se u najvećoj meri zasniva na širenju straha od navodne najezde tamnoputih, nehrišćanskih migranata koji ugrožavaju radna mesta domaćih stanovnika i, jelte, bave se kriminalom i spremaju terorističke napade.

Austrijsku Socijaldemokratsku partiju na ovim izborima predvodi Andreas Babler.   Rođen u radničkoj porodici u Medlingu nadomak Beča on se već sa šesnaest godina bio pridružio Socijalističkoj omladini Austrije, socijalističkoj, antifašističkoj, internacionalističkoj organizaciji mladih, praktično podmaltku Socijaldemokratske partije.

Svoje stavove ne umotava u oblandu, jasno kaže da je marksista, a što se gorućeg pitanja migranata tiče: “S obzirom na populaciju Austrije od 8,5 miliona stanovnika i više od 100 miliona turističkih noćenja, 25.000 izbjeglica koje primaju osnovnu pomoć je mali broj“, rekao je Babler pre 10 godina i ostao veran izvorno socijaldemokratskoj politici.

Nepoverenje u instuticije Srbije

Za „Vreme“ govori o drugim aktuelnim pitanjima koja imaju veze sa Srbijom, pa i o značaju litijuma za Evropu.

„Trenutno veliki deo litijuma koji se koristi u Evropskoj uniji dolazi iz Kine. U principu, ekonomske zavisnosti mogu uticati na ekonomski suverenitet EU, što je pokazala zavisnost od snabdevanja energentima iz Rusije. Zato bi trebalo podržati sporazume i projekte koji smanjuju evropske zavisnosti, promovišu otpornost i unapređuju ekološku transformaciju“, kaže Babler.

53957080959_29e36efb13_c
Foto: SPÖ

A iznad svega trebalo bi dati prioritet uspostavljanju i širenju cirkularne ekonomije, kao i istraživanju i razvoju novih tehnologija i procesa za skladištenje energije. Nedavni rezultati istraživanja pokazuju da efikasne i pristupačne baterije mogu da se naprave i bez kritičnih sirovina kao što su litijum ili kobalt.

„Rudarenje u Srbiji bi trebalo da bude odobreno samo ako se obezbedi da se sprovodi u skladu sa standardima EU, kao što je posebno navedeno u Critical Raw Materials Act, i međunarodnim standardima rada i sporazumim“, nastavlja Babler.

To bi, kaže, trebalo da se odnosi na sva osetljiva područja, kao što su područja sa velikim rezervama podzemnih voda ili morsko dno. Takođe je važno poštovati Direktivu o proceni uticaja na životnu sredinu i Direktivu o odgovornosti za životnu sredinu. Procene uticaja na životnu sredinu moraju biti zasnovane na tačnim, odgovarajućim i pouzdanim podacima, što do sada, po njemu, nije bio slučaj

„Nažalost, prošlost pokazuje da odgovorne institucije u Srbiji nisu bile u stanju da obezbede primenu ustavnih standarda po pitanjima životne sredine, demokratskih i ljudskih prava. Sa stanovišta austrijskih Socijaldemokrata, aktuelna zabrinutost civilnog društva u Srbiji zbog namere da se kopa litijum je opravdana. Postupanje vlasti protiv mirnih demonstranata je veoma upitno što se demokratskih i ljudskih prava tiče“, ocenjuje Babler.

Zeleni dogovor sa crvenim srcem

 Klimatski ciljevi EU su da postane klimatski neutralna do 2050. godine. Do 2030. godine trebalo bi da se postigne smanjenje emisije gasova za 55 odsto u odnosu na 1990. godinu.

„Sam Green Deal je paket političkih inicijativa i pravnih akata koji su ambiciozni, ali u borbi protiv globalnog zagrevanja vođenog profitom i moramo biti ambiciozni. Da bismo to uradili, mi u Austriji moramo ‚Zelenom dogovoru’ da udahnemo novi život, uprkos blokadama Narodnjačke i Slobodarske partije. Mi moramo da obezbedimo pravedan prelaz i investiramo u društveno prihvatljivu energetsku tranziciju. Potreban je zeleni dogovor sa crvenim srcem.“, priča Babler.

Jer, klimatska kriza je i socijalna kriza koja prvenstveno pogađa one koji su već pogođeni siromaštvom i isključenošću. Osim toga klimatsku krizu ne podstiču svi podjednako: najbogatijih 10 procenata stanovništva u EU emituje više CO2 od siromašnijih 50 procenata zajedno. Emisije CO2 koje su izazvali superbogati svojim privatnim avionima samo u 2022. su veće od ukupnih emisija portugalske prestonice Lisabona.

Austrija je bila poslednja evropska zemlja koja je Komisiji podnela nacionalni klimatski i energetski plan, koji pokazuje kako postići klimatske ciljeve EU do 2030. godine. Nije pravno obavezujući i samo sadrži izjave o namerama ministrarke za klimu iz redova Zelenih.

„Ali, u Austriji ne postoje zakonski određeni klimatski ciljevi. Austrija je slepa kada je reč o klimatskoj politici“, objašnjava Babler.

Ključni faktori ovde nisu samo klima, već i zaposleni i kompanije. Bez obzira da li je reč o neophodnim ulaganjima u proizvodne lance ili o socijalnim merama za pravednu promenu, svi su zaglavili zbog nepostojanja zakona o zaštiti životne sredine.

Izbore u Srbiji obeležile neregularnost

Nakon optužbi opozicije da su prevremeni izbori 17. decembra pokradeni, Evropski parlament je izglasao dosta oštru rezoluciju, bilo je primedbi pre svega iz redova evropskih poslanika zelenih i socijaldemokratskih partija, ali se potom baš ništa nije desilo, nikakvih posledica po vlast u Srbiji nije bilo.

  „Izbore u Srbiji obeležile su neregularnosti, ali umesto da se te neregularnosti razjasne, najviši zvaničnici Vlade Srbije, uključujući bivšu premijerku Anu Brnabić i predsednika države Aleksandra Vučića, klevetali su rad nezavisnih posmatrača izbora. To ne možemo da prihvatimo i to takođe šteti približavanju Srbije EU”, kaže Babler.

 Smatra da politički sistem u Srbiji poslednjih godina postaje sve nestabilniji i sve više ga karakterišu autoritarne tendencije. EU bi, kaže, trebalo da se jasno i kritički pozabavi ovim razvojem događaja, upravo zato što je zajednički cilj integracija država Zapadnog Balkana u EU. Srbija, kao najveća država u regionu mora se ponaša u skladu sa svojom odgovornošću za stabilnost i mir na Zapadnom Balkanu i u skladu sa statusom kandidata za pristupanje EU.

A za Bablera Evropska unija je obećanje mira, bezbednosti i slobode u Evropi.

„Naše zajedničke vrednosti – demokratija, ljudska prava i osnovne slobode – su centralni stubovi evropske zajednice i ‚ideologija’ na kojoj gradimo svoja pravila za bolji suživot. Ali ovo obećanje i ove zajedničke vrednosti su u opasnosti: autoritarne i desničarske ekstremističke snage ugrožavaju ono što smo stvorili. Oni ugrožavaju ono za šta se Evropa zalaže u svojoj srži. Moramo se boriti protiv ovih struja i zalagati se za našu ideologiju i vrednosti kako bismo omogućili ljudima u Evropi da žive slobodnim, sigurnim i mirnim životom“.

Očekianja od izbora

Šta očekuje na parlamentarnim izborima 29. septembra?

„Takmičim se, naravno, da budem prvi. Ali ne iz sopstvenih interesa, već da bi u Austriji ponovo bilo bolje, da ljudi lakše žive“, kaže Babler.

Austriji je potrebna vlada koja je bliska običnim ljudima. Vlada koja osigurava pristupačan život, obnavlja zdravstveni sistem i garantuje sigurnu budućnost. Ljudi u Austriji zaslužuju vladu koja ih tretira kao jednake i kancelara koji ih poštuje.

Tagovi:

Andreas Babler Evropska Zelena agenda Izbori u Austriji Kopanje litijuma u Srbiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Politika i pravosuđe

02.јун 2025. M.N.

Vučićevi “junaci” na slobodi: Studenti pozivaju na protest

Mlatili su studente palicama, studentkinji su polomili vilicu, za predsednika Srbije Aleksandra Vučića su “junaci”, a za sud su od ponedeljka momci kojima nije mesto u zatvoru

Na licu mesta

02.јун 2025. Nemanja Rujević

Prodor u Ćacilend: „A ko vam je koordinator?“

Ako ćaci-vratare uhvatite učmale, možete se ušetati u zabranjeni kamp u Pionirskom parku. Ako vas upozore da ne smete biti tu, prosto ih oterate dođavola

Vučić i ćaci

02.јун 2025. B. B.

Ćaci mnogo poštuju Vučića, a on je mnogo zabrinut za njih

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zamolio je „Studente koji žele da uče“ da ne započinju najavljeni štrajk glađu. Oni su ga, gle čuda, poslušali

Vučić o izborima

02.јун 2025. M. L. J.

Vučić: I policija učestvovala u „državnom udaru“

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi i izbori 2026. ili 2027. godine bili neizvesni zbog navodnog istinskog državnog udara

Hronika

02.јун 2025. B. B.

Izgoreo autobus đaka iz Prokuplja koji su krenuli na ekskurziju – nema povrđenih

Đaci su iz Prokuplja krenuli su na ekskurziju u Sokobanju, ali su stigli samo do Krivog Vira pošto im se autobus zapalio i pretvorio se u izgorelu olupinu

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure