img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Anatomija kazahstanske pobune: Od demonstracija do oružanog sukoba

07. januar 2022, 20:33 Milan Milošević
Foto: AP Photo/Vladimir Tretyakov
Dozvola da se puca bez upozorenja: Policija u Almatiju
Copied

U krvavoj pobuni do sada je stradalo na desetine ljudi. Rusija je na poziv predsednika Tokajeva poslala trupe da obezbeđuju ključne insfrastrukturne objekte. Dok kazahstanske vlasti govore o “spoljnom faktoru” koji hoće da destabilizuje zemlju i “teroristima” na koje se može pucati bez upozorenja, na ulice su izašli nezadovoljni naftni radnici, omladina, aktivisti i predstavnici vansistemske opozicije. Nejasna je uloga bivšeg predsednika, “Oca nacije” Nursultana Nazarbajeva

Protesti u Kazahstanu su od 2. do 5. januara prerasli u oružanu pobunu. Bivša prestonica Almati bila je kratkoročno pod vlašću demonstranata koji su zapalili zgrade lokalne uprave i tužilaštva, opljačkali bivšu predsedničku rezidenciju, oštetili zgradu državne televizije, zauzeli aerodrom i šest skladišta oružja.

Direktorka Informativno-analitičkog centra za proučavanje društvenih i političkih procesa na postsovjetskom prostoru Moskovskog državnog univerziteta Darija Čižova kaže da je na vrhuncu krize predsednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev uspeo da uspostavi punu vlast u ključnim strukturama Kazahstana. Prelomni trenutak je bio kada je 5. januara proglasio vanredno stanje i stao na čelo Saveta bezbednosti, koji je do tada vodio bivši predsednik, “Otac nacije” Nursultan Nazarbajev.

Viši naučni saradnik Centra za postsovjetske studije Ruske akademije nauka Stanislav Pričin ocenjuje da je Tokajev iskoristio potpunu konfuziju okruženja Nazarbajeva, o kome su na društvenim mrežama pronošene glasina da je napustio zemlju.

Pre dve godine građani su Tokajevu, koga je Nazarbajev posle tri decenije na čelu zemlje 2019. odredio za naslednika, dali carte blanche, ali on za dve godine nije mogao da dokaže svoju nezavisnost – nije sam imenovao nijednog ministra. Silovici, privreda i vladajuća elita ostali pod kontrolom Nazarbajeva.

Takva struktura moći tokom tranzicije vlasti u Kazahstanu dovela je do dezorijentacije državnog aparata. Visoki funkcioneri su manevrisali između “Akorda” (rezidencije predsednika) i “Biblioteke” (kancelarije Nazarbajeva ). To je, po oceni kazahstanskog politikologa Andreja Čebotarjeva, posebno bilo primetno na vrhuncu pandemije 2020.

Darija Čižova iznosi podatak da je tokom 2021. procenat Kazahstanaca koji veruju u poboljšanje ekonomske situacije pao na 30 odsto (u odnosu na 50 odsto u 2019).

Naučni konsultant Moskovskog centra Karnegi Temur Umarov ocenjuje da je poskupljenje gasa bilo samo poslednja kap nezadovoljstva, a da je razlog za pobunu dublji: nezadovoljstvo politikom vlade bez učešća društva, ekonomski problemi, zatvorena granica sa Kinom, odakle je dolazio najveći deo kazahstanskog uvoza, letnja suša koja je pogodila poljoprivredu.

Ulogu je odigralo i nezadovoljstvo mladog dela stanovništva: najžešći sukobi sa snagama bezbednosti dešavaju se upravo u Almatiju, centru mladog, obrazovanog stanovništva.

Prema oceni eksperta za centralnu Aziju Arkadija Dubnova događaji u Kazahstanu liče na “nemilosrdnu pobunu”, što je veliki problem sa stanovišta obnavljanja političkog dijaloga i jasan primer u kom pravcu vodi odsustvo prave političke opozicije, koja je ili proterana iz zemlje, ili je u zatvoru, ili prosto nigde nije politički zastupljena.

Predsednik Tokajev je, međutim, rekao da neredi predstavljaju “spoljni napad na Kazahstan”, ali tu ocenu nije potkrepio konkretnim podacima, osim što je ukazivao na to da oni koji su uzeli oružje u ruke očito imaju ratno iskustvo. Tako se spekulisalo da su se iz Avganistana u Kazahstan preselili neki ekstremist. Ruski mediji su spekulisali o Ujgurima ili Tadžicima, koji su viđani i u Siriji.

Tokajev je “inostrani faktor”pominjao očito da bi pozvao u pomoć snage Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti ODKB koju čine Rusija, Belorusija, Kazahstan, Tadžikistan, Azerbejdžan i Jermenija.

Mada je Moskva imala bolje odnose sa Nazarbajevim nego sa Tokajevim, snage ODKB su pod njenim vođstvom ipak hitno poslate u Kazahstan da obezbeđuju glavne infrastrukturne objekte, kao što je aerodrom u Almatiju. Pre toga Rusi su pojačali obezbeđenje kosmičke baze Bajkonur. I rusko Ministarstvo spoljnih poslova napominje da su protesti u Kazahstanu inspirisani iz inostranstva. Kina je takođe saopštila da podržava sve napore vlasti Kazahstana da se što pre izbori sa “haosom” i da se snažno suprotstavlja “spoljnim silama” koje nameravaju da izazovu “društvene potrese i nasilje”.

Dubnov veli da se ne može kategorički reći da protesti u Kazahstanu nemaju neke prikrivene lidere. On pominje bivšeg premijera Akežana Kazegeldina, koji poslednjih 20 godina živi u Londonu, i odbeglog oligarha i lidera opozicionog pokreta “Demokratski izbor Kazahstana” Muhtara Abljazova koji je preko društvenih mreža pozivao na proteste i tvrdio da su oni rezultat neumornog rada opozicije.

Naučni konsultant Moskovskog centra Karnegi Temur Umarov kaže da se demonstracijama naftnih radnika i ozlojeđene omladine u velikim gradovima jesu pridružili pripadnici nesistemske opozicije, ali da su sve su to isključivo kazahstanski aktivisti ili članovi pokreta “Demokratski izbor Kazahstana”, građanskog pokreta “Oian Kazakstan” (“Probudi se, Kazahstan”) i novinari i aktivisti nevladinih organizacija koje finansira Zapad, a čiji je rad u Kazahstanu daleko teži nego, na primer, u Gruziji, ili Ukrajini.

Umarov smatra da se može dogoditi mnogo toga, ali misli da će režim verovatno izdržati ovaj napad, jer je prilično otporan.

I žestok: vlasti su objavile da su u antiterorističkoj akciji do 7. januara likvidirale 26 pobunjenika, koje nazivaju “teroristima sa kojima se neće pregovarati”. Ranjeno ih još 26, a uhapšeno oko 3811 ljudi. Prema zvaničnim podacima poginulo je 18, a ranjeno 780 pripadnika vojske i policije.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i inervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Almati Kasim Žomart Tokajev Kazahstan Nursultan Nazarbajev OKDB Organizacija ugovora o kolektivnoj bezbednosti Oružana pobuna otac nacije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Šta o novom protestu govore predstavnici vlasti i prorežimski mediji

Studentski protesti

26.jun 2025. I.M.

Studenti objavili mesto i vreme protesta u Beogradu: „Vidimo se na Vidovdan“

U subotu, na Vidovdan, Beograd i Srbiju čeka prvi veliki protest otkako su studenti u blokadi zatražili vanredne izbore

Vremenska prognoza

26.jun 2025. I.M.

Narandžasti alarm širom Srbije: Do 39 stepeni i opasno UV zračenje

Sa severa Afrike stiže vreli talas koji će Srbiju zagrejati do krajnjih granica – a dok čekamo večernje naoblačenje, lekari apeluju na oprez

Lisice, hapšenje

Hronika

25.jun 2025. B. B.

Hapšenja osumnjičenih za planiranje „nasilne promene vlasti“

Više javno tužilaštvo u Beogradu je navelo da su uhapšeni I. M, N. A. i B. M, koji se sumnjiče da su izvršila krivično delo pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije. Zbog sumnje na isto krivično delo uhapšene još tri osobe

Novi broj „Vremena“

25.jun 2025. N. R.

Srbija pred Vidovdan: Režim je grogiran, čeka se nokaut

Građani hoće da režim ode, a takve se stvari uvek završe po volji građana, piše „Vreme“ u novom broju pred veliki miting u Beogradu

Vidovdanski protest

25.jun 2025. B. B.

Studenti u blokadi: Ne mislimo svi isto, ali želimo isto – da živimo normalno

„Već danima se vode rasprave – da li smo za EU ili za Rusiju, da li više trčimo ka Zapadu ili više mašemo tradicijom. A mi, iznova i iznova, ponavljamo – za Slobodu smo“, objavili su studenti u blokadi

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure