
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: AP
Dritan Abazović mesecima unazad obećava da u manjinskoj Vladi neće biti DPS kadrova. Sad postaje jasno zašto nije govorio da neće biti struktura starog režima, a ne samo Đukanovićeve partije: namerava da se za dobijeni mandat zahvali otvaranjem vrata Vlade satelitskim političkim partijama iz tri decenije duge vlasti Mila Đukanovića
Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić smenjen je početkom februara. Ubrzo nakon njega, red je došao i na predsednika skupštine i lidera Demokrata Aleksu Bečića. Politička kriza koja je tada već uveliko trajala samo se produbila, a priča o manjinskoj Vladi se intenzivirala.
Struja oko aktuelnog potpresednika Vlade Dritana Abazovića manjninsku Vladu vidi kao jedino rešenje, pa raspisivanje prevremenih izbora ne uzima ni kao mogućnost. Problem je ko bi bili ministri u tom sazivu, jer kako je i sam Abazović više puta ponovio, neće biti predstavnika ni Demokratske partije socijalista (DPS) a ni Demokratskog fronta.
Da bi formirao manjinsku Vladu, Abazoviću su osim podrške DPS-a i manjinskih stranaka, potrebna najmanje još dva poslanička mesta. Socijaldemokratska partija (SDP), sa kojom je u ponedeljak postignut sporazum da uđe u vladu, ima tačno dva mandata. Druga alternativa su mu Socialdemokrate (SD) koji imaju tri mesta, ali i još mutniju političku simbiozu sa DPS-om od SDP.
Abazović pokušava da skupi 49 poslanika podrške, jer će onda teoretski moći da pokrene izmene zakona o tužilaštvu, mada ostaje nejasno kako će to izvesti s obzirom da bi čelnici polovine partija koje ga podržavaju, na taj način stavili svoje glave na panj.
Od sadašnje skupštinske većine, Abazović uživa podršku samo Socijalističke narodne partije (SNP) koja će verovatno i biti deo nove Vlade. Oni su izrazili spremnost da prihvate ministara iz redova SDP-a, ali nikako ne žele članove SD-a. Na izborima 2020. godine bili su u koaliciji sa Demokratskim frontom.
SNP, koja trenutno ima pet poslanika, osnovao je Momir Bulatović 1999. godine nakon što se razišao sa Milom Đukanovićem.
SDP je osnovao 1993. godine Žarko Rakčević, koji je krajem devedesetih napustio politiku i počeo da se bavi biznisom, da bi 2015. bio jedan od osnivača Abazovićeve URA-e. Dugogodišnji predsednik SDP-a bio je Ranko Krivokapić koji je u više navrata imenovan za predsednika Skupštine. Iako nisu uvek bili u koaliciji sa DPS-om, prilazili su Đukanoviću kad god je bilo potrebno. Tokom 2015. godine došli su u sukob sa Milom Đukanovićem oko neke privatizacije, što je rezultiralo odvajanjem dela partije i dalje privreženog saradnji sa DPS-om, i stvaranjem SD-a.
Trenutna predsednica SDP-a je Draginja Vuksanović, poznata po antisrpskim stavovima. Podrška javnosti prema ovoj partiji, poslednjih nekoliko godina je u slobodnom padu.
Predsednik SD-a je Ivan Brajović, po baštinjenu nacionalističke retorike i ideologije još bliži Đukanoviću. Oni su od osnivanja konstantno deo Vlade, a Brajović je bio i predsednik Skupštine.
Iako Abazović već raspoređuje ko će biti deo nove Vlade, nije još uvek rešio ključno pitanje – kako će sazvati sednicu gde će ta Vlada biti izabrana. Vršilac dužnosti predsednika Skupštine, iz redova Demokratskog fronta odbija da je sazove, a Ustav ne propisuje da to uradi bilo ko drugi.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve