Bivši radnici Državne bezbednosti Ratko Romić i Milan Radonjić, nakon dve osuđujuće presude, u februaru su pravosnažno oslobođeni za ubistvo Slavka Ćuruvije. Sada oni pišu tužbe na više adresa i traže odštetu zbog povrede časti i ugleda
U napadu koji se dogodio 31. maja u centru Manhajma, na manifestaciji koju je organizovao antiislamski pokret „Paks Evropa“ (BPE), napadač, za kojeg neki mediji navode da se zove Sulejman A, nožem je ranio ukupno šest ljudi, uključujući i policajca
Maloletnicima koji se sumnjiče da su pretukli Đorđa Mijatovića na teret se stavlja teško ubistvo. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić otkrio da obdukcioni nalazi govore da je Mijatović umro od povreda glave
Danas bi Danka Ilić, devojčica sa čijom je tragičnom sudbinom upoznata cela zemlja, proslavila drugi rođendan. U naslovima tabloida, danas se ponovo pojavljuje njeno ime i podgrevaju se stare vesti, pošto novih nema, iako se za telom i dalje traga
Mikrobi sa mesta zločina bi mogli da pomognu sudskoj medicini u rešavanju slučajeva ubistava ili pri proveri alibija osumnjičenih. Posebno bi mogli da pomognu onde gde se teško utvrđuje vreme smrti
Zbog ozbiljnih grešaka i kršenja procedura došlo je do ubistva sedmoro humanitaraca koji su u Gazu nosili hranu, potvrdila je izraelska vojska. Zbog toga su smenjena dva oficira
U Boru su uhapšena dvojica radnika lokalnog „Vodovoda“ jer se sumnja da su službenim „fiatom“ usmrtili dvogodišnju Danku Ilić, samo sedam minuta od prijavljenog vremena nestanka. Telo su potom bacili na deponiju. Terete se za teško ubistvo
Istraga traje, Zaštitnik građana nije video propuste, ali pitanje je kako stražari u Padinskoj Skeli nisu imali pojma da trojica mladića strašno muče penzionera koji je kasnije preminuo. Sagovornici “Vremena” kažu da je osoblje zatvora potpuno zakazalo
Advokat Marko Pantić za “Vreme” kaže da bi se u slučaju ovog surovog ubistva moglo pričati o kvalitetu zakona, ali da pre svega postoji odgovornost institucija koje su dopustile da se dogodi ovako stravičan zločin
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila je da je suspendovala i udaljila sa posla bivšeg upravnika Kazneno-popravnog zavoda u Beogradu (Padinskoj skeli) i još 10 zaposlenih zbog propusta koji su otkriveni unutrašnjom kontrolom povodom smrti penzionera 4. februara ove godine.
Kakva je atmosfera u srpskim zatvorima i ko upravlja njima? Koja je uloga stražara i uprave? Kako je došlo do toga da trojica mladića zlostavljaju i muče penzionera starog 74 godine koji je podlegao povredama? Za „Vreme" govori bivši dugogodišnji osuđenik Đorđe Vasiljević
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije raspisalo je poternicu za osumnjičenima za ubistvo reprezentativca u MMA Stefana Savića. Policija poziva građane da se jave ukoliko imaju informacije o njihovom kretanju
U dva odvojena incidenta danas je u Beogradu ubijeno dvoje ljudi, jedan iz vatrenog oružja, drugi nožem. Nasilje u društvu već duže vreme je jedna od glavnih tema u pojedinim medijima
Jedan par roditelja iz Dubone izgubio je oba deteta. Oni žive od poljoprivrede. Kada isporuče nekome svoju robu, dešavalo se da nikada za to ne dobiju novac. Jednostavno, nemaju načina da naplate svoj rad ako je neko ko im duguje “iznad zakona”. Taj čovek je u predinfarktnom stanju i prvo što mu je lekar savetovao je da ne treba fizički da radi. Ali on nama kaže: “Šta ću ja ako ne mogu da radim, od čega da živim, a i kad radim, prevare me”.
Zapravo, svi oni žive sa “ugrađenom”, naučenom pomirenošću da je nepravda deo ovog života. I sami tako govore, sa tim su pomireni: “Mi smo navikli na nepravdu, takav je život”
“Nature vs nurture” ili “priroda naspram odgoja” večita je dilema u svim oblastima dečjeg razvoja. Koliko uticaja imaju biologija i genetika, a koliko okruženje i vaspitanje? Međutim, kada je reč o deci koja ubijaju, stručnjaci su gotovo u potpunosti saglasni – ubice se ne rađaju, krivo je najbliže okruženje
Nakon što je došlo do tuče među dva trinaestogodišnja dečaka u Niškoj Banji intervenisala je Hitna pomoć, jedno dete je preminulo, a drugo je prevezeno u Urgentni centar. U nedostatku efikasne podrške porodici i sistemskog rešenja, deca sve češće iskaljuju bes jedni na drugima. Ne samo Srbija, već i ceo region Balkana se suočava sa zabrinjavajućim stopama nasilja među mladima
Jelena Ćuruvija: Istina o ubistvu mog oca je za našu političku stvarnost preteška
„Mog oca nema već 25 godina. Izgleda da nam se nameće baš takva formulacija. Da kažemo „nema ga“, kao da je bio pa prošao, sam od sebe nestao, da ne ponavljamo da je ubijen, streljan, likvidiran…, rekla je za Cenzolovku Jelena Ćuruvija Đurica, ćerka ubijenog novinara Slavka Ćuruvije, povodom tužbe bivšeg funkcionera Resora državne bezbednosti Milana Radonjića protiv fondacije koja nosi ime njenog oca i koju je ona osnovala.
Dodaje da četvrt veka pravosuđu ove zemlje nije bilo dovoljno da utvrdi ko je odlučio da njenog oca “ne bude” i ko je tu odluku sproveo.
„Računa se, međutim, da je to sasvim dovoljno vremena da zaboravimo kako i zašto ga nema ili barem da izgubimo volju da zapitkujemo. Možda društvo i može da se natera na zaborav, ali ja koja nosim teret „prokletstva“ ćerke žrtve političkog ubistva, ne mogu i neću“, kaže Ćuruvija Đurica i dodaje:
„Ne mogu da prihvatim da je sudska istina, koja kaže samo da istine nema, da ne može da se zna, i moja istina. Ne mogu svoj um i srce da očistim od svega što sam saznala, čula i videla u ovih predugih 25 godina i da se pravim kako nisam došla do „vansudske“ istine. Do iste one do koje bi došlo i pravosuđe – u nekoj drugoj zemlji, u nekom drugom vremenu“.
Ocenjuje da je takva istina za naše sudove neizreciva.
„Za našu političku stvarnost, takva istina je nepotrebna, čak štetna. Preteška je. Lakše je da se i meni zabrani da znam istinu. Da mi se zapreti ne bih li je zaboravila. Ili barem zaćutala. Od mene se valjda očekuje da pustim da mi otac počiva u miru na način koji neće uznemiravati njegove ubice", navela je Jelena Ćuruvija.
Ističe i da je znala da ubistvo Slavka Ćuruvije nije samo njen gubitak i da istina o tom ubistvu, kao i pravda što bi iz te istine proizašla, nije potrebna samo njoj, nego celom društvu.
„Znajući to, inicirala sam osnivanje fondacije s imenom Slavka Ćuruvije, kojoj je zacrtan cilj da doprinosi stvaranju društva u kojem novinarstvo neće biti smrtonosna profesija. U kojem će reč biti slobodna, a sudstvo nezavisno. U kojem će ubice stizati pravda. Sada tu fondaciju tuže i guše. Zašto? Prosto je – može im se. Može im se da zahtevaju kažnjavanje svih nas koji smo tražili istinu i pravdu. Da nam to više ne padne na pamet", naglasila je jelena Ćuruvija.
[caption id="attachment_4685180" align="aligncenter" width="1440"] Ubistvo Slavka Ćuruvije i nakon 25 godina ostaje nerešeno[/caption]
Rakočević: Mrlja na našoj savesti
O ovoj temi su se oglasili i predstavnici strukovnih udruženja.
"Da bi se neko smatrao povređenim zato što je o njemu u nekom kontekstu govoreno kao o kriminalcu a dokazano je da je oslobođen, ponekad nije potrebno da se kaže ime, dovoljno je da se stavi u takav kontekst da bude prepoznatljivo", objašnjava Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije.
Predsednik Udruženja novinara Srbije Živojin Rakočević tužbu tumači kao nastavak progona ubijenog novinara.
"Ispada da će Ćuruvija biti kažnjen 25 godina posle smrti i da će njegov slučaj da se povlači, a povlačiće se kao mrlja na našoj savesti, pravdi i istini", rekao je Rakočević.
Da li će i kolika odšteta biti dosuđena odlučiće sud u parničnom postupku. Ceni se niz okolnosti – dužina pritvora, krivično delo za koje se sudilo, da li je osoba ranije osuđivana, kakve su posledice za ličnost i porodicu.
"Ne bih bila iznenađena da njihovi zahtevi budu usvojeni, po mom mišljenju postavlje se pitanje samo dužine i jačine duševnih bolova koje su oni trpeli tokom procesa u kojem je javnost nesumnjivo njih smatrala krivim i tako je o njima i pisano u novinama", kaže Dragana Boljević.
Ko je kriv za ubistvo Slavka Ćuruvije ne zna se ni 25 godina kasnije. Posle dve osuđujuće presude u prvom stepenu, početkom februara Apelacioni sud pravosnažno je oslobodio optužbi četvoricu nekadašnjih radnika resora Državne bezbednosti zbog nedostatka dokaza.',
title: '„Srbijo, stidi se": Tužbe Romića i Radonjića nakon oslobađanja krivice za ubistvo Ćuruvije',
pubdate: '2024-06-12 08:33:33',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Ratko Romić,Slavko Ćuruvija,Tužbe,Ubistvo",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': '„Srbijo, stidi se": Tužbe Romića i Radonjića nakon oslobađanja krivice za ubistvo Ćuruvije',
'pageContent': 'Nešto više od četiri meseca po okončanju devetogodišnjeg sudskog postupka za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, stižu nove tužbe u vezi s tim slučajem.
Dvojica od četvorice oslobođenih, Ratko Romić i Milan Radonjić, podneli su tužbe za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda.
„To je institut takozvane naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode koji garantuje pravo svakom ko je bio nezakonito lišen slobode da ima pravo da traži naknadu štete zbog povrede časti i ugleda. Jedini kriterijum je taj da je bio u pritvoru, da se pokazalo da je pritvor neosnovan zbog činjenice da je postupak završen oslobađajućom presudom", kaže Momčilo Bulatović, predsednik Advokatske komore Beograda.
Tužbe su stigle na adrese advokata Aleksandra Olenika i poslanice Marinike Tepić, koji su presudu komentarisali na društvenim mrežama, bez pominjanja imena.
Ove tužbe su izazvale listom negativne reakcije na društvenim mrežama. „Srbijo, stidi se", „Živimo pakao. Doći će dan kada će nas ubijati od batina i onda nas tužiti jer ih boli ruka", samo su neke od njih.
Srbijo, stidi se...
''Mog oca nema već 25 godina. Izgleda da nam se nameće baš takva formulacija. Da kažemo 'nema ga', kao da je bio pa prošao, sam od sebe nestao, da ne ponavljamo da je ubijen, streljan, likvidiran...''
Jelena Ćuruvija. pic.twitter.com/BFfPcrwX6H
— Srđan Crnjanski (@CrnjanskiSr) June 11, 2024
Jelena Ćuruvija: Istina o ubistvu mog oca je za našu političku stvarnost preteška
„Mog oca nema već 25 godina. Izgleda da nam se nameće baš takva formulacija. Da kažemo „nema ga“, kao da je bio pa prošao, sam od sebe nestao, da ne ponavljamo da je ubijen, streljan, likvidiran…, rekla je za Cenzolovku Jelena Ćuruvija Đurica, ćerka ubijenog novinara Slavka Ćuruvije, povodom tužbe bivšeg funkcionera Resora državne bezbednosti Milana Radonjića protiv fondacije koja nosi ime njenog oca i koju je ona osnovala.
Dodaje da četvrt veka pravosuđu ove zemlje nije bilo dovoljno da utvrdi ko je odlučio da njenog oca “ne bude” i ko je tu odluku sproveo.
„Računa se, međutim, da je to sasvim dovoljno vremena da zaboravimo kako i zašto ga nema ili barem da izgubimo volju da zapitkujemo. Možda društvo i može da se natera na zaborav, ali ja koja nosim teret „prokletstva“ ćerke žrtve političkog ubistva, ne mogu i neću“, kaže Ćuruvija Đurica i dodaje:
„Ne mogu da prihvatim da je sudska istina, koja kaže samo da istine nema, da ne može da se zna, i moja istina. Ne mogu svoj um i srce da očistim od svega što sam saznala, čula i videla u ovih predugih 25 godina i da se pravim kako nisam došla do „vansudske“ istine. Do iste one do koje bi došlo i pravosuđe – u nekoj drugoj zemlji, u nekom drugom vremenu“.
Ocenjuje da je takva istina za naše sudove neizreciva.
„Za našu političku stvarnost, takva istina je nepotrebna, čak štetna. Preteška je. Lakše je da se i meni zabrani da znam istinu. Da mi se zapreti ne bih li je zaboravila. Ili barem zaćutala. Od mene se valjda očekuje da pustim da mi otac počiva u miru na način koji neće uznemiravati njegove ubice", navela je Jelena Ćuruvija.
Ističe i da je znala da ubistvo Slavka Ćuruvije nije samo njen gubitak i da istina o tom ubistvu, kao i pravda što bi iz te istine proizašla, nije potrebna samo njoj, nego celom društvu.
„Znajući to, inicirala sam osnivanje fondacije s imenom Slavka Ćuruvije, kojoj je zacrtan cilj da doprinosi stvaranju društva u kojem novinarstvo neće biti smrtonosna profesija. U kojem će reč biti slobodna, a sudstvo nezavisno. U kojem će ubice stizati pravda. Sada tu fondaciju tuže i guše. Zašto? Prosto je – može im se. Može im se da zahtevaju kažnjavanje svih nas koji smo tražili istinu i pravdu. Da nam to više ne padne na pamet", naglasila je jelena Ćuruvija.
[caption id="attachment_4685180" align="aligncenter" width="1440"] Ubistvo Slavka Ćuruvije i nakon 25 godina ostaje nerešeno[/caption]
Rakočević: Mrlja na našoj savesti
O ovoj temi su se oglasili i predstavnici strukovnih udruženja.
"Da bi se neko smatrao povređenim zato što je o njemu u nekom kontekstu govoreno kao o kriminalcu a dokazano je da je oslobođen, ponekad nije potrebno da se kaže ime, dovoljno je da se stavi u takav kontekst da bude prepoznatljivo", objašnjava Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije.
Predsednik Udruženja novinara Srbije Živojin Rakočević tužbu tumači kao nastavak progona ubijenog novinara.
"Ispada da će Ćuruvija biti kažnjen 25 godina posle smrti i da će njegov slučaj da se povlači, a povlačiće se kao mrlja na našoj savesti, pravdi i istini", rekao je Rakočević.
Da li će i kolika odšteta biti dosuđena odlučiće sud u parničnom postupku. Ceni se niz okolnosti – dužina pritvora, krivično delo za koje se sudilo, da li je osoba ranije osuđivana, kakve su posledice za ličnost i porodicu.
"Ne bih bila iznenađena da njihovi zahtevi budu usvojeni, po mom mišljenju postavlje se pitanje samo dužine i jačine duševnih bolova koje su oni trpeli tokom procesa u kojem je javnost nesumnjivo njih smatrala krivim i tako je o njima i pisano u novinama", kaže Dragana Boljević.
Ko je kriv za ubistvo Slavka Ćuruvije ne zna se ni 25 godina kasnije. Posle dve osuđujuće presude u prvom stepenu, početkom februara Apelacioni sud pravosnažno je oslobodio optužbi četvoricu nekadašnjih radnika resora Državne bezbednosti zbog nedostatka dokaza.',
'pageDate': '2024-06-12 08:33:33',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});