Studentkinje u ženskom domu u centru Beograda prijavile su ozbiljne pretnje po sopstvenu bezbednost. Ovakvi slučajevi se često završe bez pronalaženja krivca, a mlade žene nastavljaju da žive u strahu
Zeleni venac, novobeogradski blokovi, prostor oko Arene, Ušća, Fakulteta dramskih umetnosti, Mostarska petlja, Autokomanda… Ovo su delovi Beograda u kojima najviše devojčica, devojaka i žena doživljava neki oblik seksualnog nasilja
Čuveni francuski satirični časopis Šarli Ebdo na meti je oštrih kritika zbog „odvratnog crteža” koji prikazuje slučaj Žizel Peliko, žene koja je optužila muža da ju je čitavu deceniju drogirao i pozivao muškarce na internetu da je siluju. Ipak, trenutno zgražavanje javnosti ne briše činjenicu da je stranica na kojoj je njen muž regrutovao muškarce imala preko 500.000 posetilaca mesečno
I pored svih taktika koje devojčice i devojke ulažu u to da im se seksualno nasilje ne desi, ono se ipak masovno dešava – i to bez obzira na “nevidljivost”, bez obzira na godine, bez obzira na stil života ili lične karakteristike. Ono se dešava na ulici, u prevozu, na internetu, u obrazovnim i zdravstvenim institucijama, na treningu, unutar porodice... Kako i Unicef tvrdi, često upravo od onih koje dete poznaje i kojima veruje, na mestima na kojima bi trebalo da se oseća sigurno
Slučaj Žizel Peliko, starije žene koju je suprug godinama drogirao i zlostavljao, izazvao je šok u Francuskoj i svetu. Javnost je izašla na ulice, a pitanje pravne zaštite žrtava nasilja postaje sve urgentnije. Da li će ovaj slučaj dovesti do reforme zakona o seksualnim prestupima
Studentkinje Fakulteta političkih nauka odlučile su da osnuju grupu podrške na fakultetu, čiji je osnovni cilj da se stane na put seksualnom nasilju. One, takođe, žele da fakultet učine sigurnim okruženjem za sve studentkinje i studente
Pedesetak mahom studentkinja se ispred Fakulteta političkih nauka usprotivilo izboru Slaviše Orlovića za dekana zbog ranijih optužbi protiv njega za seksualno nasilje. Aktivistkinje kažu da se neke optužbe odnose i na profesora Miloša Bešića
Prema ovogodišnjem istraživanju o položaju žena u svetu, koje obuhvata 177 zemalja, Srbija je zauzela 32. mesto. Na vrhu liste je Danska, a za žene u Evropi je pored Ukrajine najlošije na Kosovu i u Azerbejdžanu
Zašto su važni glasovi predstavnika verskih zajednica? Zbog čega mahom ćute? Koje poruke u poslednje vreme možemo da čujemo? Na šta prvo pomislimo kada se govori o porodičnim šetnjama? A na šta bismo sve mogli da pomislimo
Prevod
Veliki letnji popust na „Vreme“!Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.',
title: 'Upad u sobu i ruka na usta: Ko štiti studentkinje',
pubdate: '2025-08-13 12:55:18',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Seksualno nasilje,seksulano uznemiravanje,Žene",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Upad u sobu i ruka na usta: Ko štiti studentkinje',
'pageContent': '
Nepoznati muškarac ušao je kroz prozor u sobu studentkinje i stavio joj ruku na usta, objavili su Studenti u blokadi. U pitanju je ženski studentski dom Vera Blagojević 2 koji se nalazi na Paliluli, blizu Botaničke bašte, gotovo u samom centru Beograda.
Muškarac je u sobu u prizemlju lako ušao kroz prozor na koji nisu postavljene nikakve rešetke. Studentkinje su prijavile da ih u istom domu već danima posmatra stariji čovek kroz prozore sa providnim zavesama.
„Nakon što su slučaj prijavile, od nadležnih su dobile odgovor da ‘ne mogu da garantuju bezbednost u Beogradu’ i da ne mogu da obezbede ni neprozirne zavese“, navodi se na Instagram profilu Studenti u blokadi.
Studenti traže postavljanje fizičke zaštite na prozorima, pojačane mere obezbeđenja, poštovanje privatnosti studenata i odgovornost onih koji su dužni da ih štite.
„Svako dalje ćutanje znači prihvatanje da se ovakvi napadi ponove“, istakli su studenti.
Život u strahu
Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra za „Vreme“ kaže da prvo što nadležne službe urade kada im se žrtve jave jeste - da im traže dokaze.
„Ukoliko postoji čovek koji ih posmatra, od studentkinja se traži da to proganjanje snime“, objašnjava Macanović. „Drugo pitanje je šta je sa čuvarima u samom domu i bezbednosnim kamerama.“
Leto je, nemoguće je držati prozore zatvorenim, pa čak i te u prizemlju, tako da je jasno da se devojke osećaju nebezbedno i ranjivo nakon ovih incidenata.
Iskustvo AŽC-a govori da ovakve prijave često završe bez epiloga, odnosno da se počinilac ne pronađe, a žrtve nastave da žive u strahu.
„Ovi slučajevi se zataškavaju ili umanjuju“, govori Macanović.
Dve od pet ispitanih žena su doživele seksualno uznemiravanje od svoje 15. godine pa nadalje, a 18 odsto njih je doživelo takvo iskustvo u poslednjih 12 meseci, pokazuje istraživanje AŽC.
Studentski dom Vera Blagojević je prvi koji je namenjen samo ženskoj populaciji, baš iz razloga da bi se studentkinje osećale što bezbednije. Nosi naziv po učesnici Narodnooslobodilačke borbe i narodnoj heroini Jugoslavije.