Da li bi zbog litijumskog dila Srbije i Nemačke naša zemlja podnela ekološku žrtvu zarad nemačkog privrednog buma? I da li bi Nemačka tako postala zavisna od Srbije? O tome govori nemačka ekonomistkinja Klaudija Kemfert koja se bavi energetikom i zaštitom životne sredine
Protest u Berlinu protiv iskopavanja litijuma u Srbiji održan je 15. oktobra, a prisustvovali su nemački ekološki aktivisti i mladi ljudi poreklom s Balkana, pretežno iz Srbije
Ekološki aktivisti najavili su nove proteste i akcije nakon što je odbijen predlog zakona o zabrani kopanja litijuma u Narodnoj skupštini. Protestovaće se u Loznici, ali i u Berlinu. Zlatko Kokanović iz udruženja „Ne damo Jadar“ upozorava na blokade širom Srbije
Ukoliko joj bude omogućeno da nastavi sa realizacijom projekta Jadar, kompanija Rio Tinto će pružiti finansijske garancije za troškove sanacije i rekultivacije zemljišta eventualno degradiranog usled eksploatacije
U govoru ministarke Handanović taksativno su nabrojane sve izjave prolitijumskih stručnjaka koje ste mogli čuti i videti na gostovanjima prethodnih meseci. Zaista, neko je sistematski i uporno zaluđivao istim poluistinama gledaoce na svim kanalima redom
Rio Tinto je objavio da će kupiti američku kompaniju Arkadijum litijum za 6,7 milijardi dolara, što ga stavlja među najveće svetske proizvođače litijuma
Kompanija Rio Tinto je podenla zahtev za određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu kojem je navela da se projekat odnosi samo na eksploataciju rude litijuma i bora iz podzemnog rudnika, pa nije poznato ni koje će se vrste otpada i otpadnih voda generisati, saopštio je RERI
Projekat Jadar treba obustaviti – rezultat je analize koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić
Rudarska kompanija Rio Tinto, koja planira kopanje jadarita u Srbiji, planira da kupi velikog konkurenta Arkadijum i tako dođe do velikih nalazišta i moćnih mušterija
Da će iskopavanje litijuma sprečiti makar išli pod bager do sada su rekli mnogi aktivisti, političari i naravno stanovnici Gornjih Nedeljica. Sednica o litijumu zakazana je za 7. oktobar. Hoće li, nakon sednice, doći do radikalizacije protesta
Samo ako se bude okupljala oko zabrane iskopavanja litijuma i proterivanja kompanije Rio Tinto iz Srbije opozicija može da se ujedini. O vanrednim izborima ne treba ni razmišljati u nedemokratskim uslovima, saglasni su sagovornici „Vremena“ iz opozicionih partija
Psihijatar i bivša narodna poslanica Sanda Rašković Ivić ukazala je na kritično stanje u društvu, jer je kako kaže, predsednik postao „svemoćni čovek", koji je predao Kosovo „na tacni", a ljudi to ne primećuju
U narednih 15 dana omogućen je javni uvid u prvi dokument u proceduri izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za rudarski deo projekta „Jadar“
Rudarenja litijuma može da udalji građane Srbije od ideja evropskih integracija, ali to pre svega zavisi od EU, a na od građana Srbije. Izjava ambasadora SAD Kristofera Hila da u protestima protiv litijuma vidi borbu protiv puta ka Zapadu je sporna, jer Hil ne vidi da protesti pokušavaju da poruče da građani Srbije nisu protiv puta u EU ili protiv Zapada, već da osećaju da su ih EU i Zapad izneverili, kaže za „Vreme“ politički analitičar Ognjen Gogić
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je, doduše, neznatno, i broj pristalica projekta “Jadar” na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih. Na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
„Ukoliko se projekat 'Jadar' realizuje, bićemo u Srbiji još najmanje 40 godina. Ali pre nego što otvorimo rudnik, moramo da dokažemo Vladi i građanima Srbije da to možemo da učinimo bezbedno", kažu za Glas Amerike u kompaniji Rio Tinto
Protivljenje građana kopanju jadarita još je ojačalo tokom leta, pokazuje istraživanje NSPM koje ekskluzivno objavljuje „Vreme“. Vlast na podršku može da računa samo kod penzionera i ljudi sa osnovnom školom
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je pet dana u Podrinju gde je pravio palačinke, bio košarkaški trener deci, nosio uštipke u školu, vozio se sa Dodikom, prisustvovao vojnoj vežbi, obišao bolnicu, crkvu, destileriju i mlekaru. Za to vreme, Priština na Kosovu cementira svoju državnost i uklanja poslednje znakove države Srbije
Advokat Sreten Đorđević istakao je da je njegova kancelarija utvrdila da Rio Tinto od početka rada u Srbiji obilato krši propise i da je to radio do kraja 2021. godine, a da je početkom 2022. godine ukinuta Uredba o prostornom planu područja posebne namene za projekt „Jadar“
Ili se Srbija priprema za ulazak u NATO, što bi značajno doprinelo miru i sigurnosti u regiji, ili Aleksandar Vučić koristi naoružavanje za kupovinu međunarodnog uticaja, na štetu građana Srbije, ocenio je poslanik nemačkog Bundestaga Josip Juratović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavio je svoje krstarenje po Srbiji i tako je u subotu ponovo na red došao razgovor sa građanima, ali ovoga puta u Ljuboviji. Glavna tema je ponovo bila projekat „Jadar” i još po nešto – putevi, vodovod, subvencije… Dok predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas kaže da će na Vučićev cirkus uskoro biti stavljen katanac, Vučić odgovara da je cirkus što opozicija ne radi ništa
Biološki fakultet u Beogradu izdao je saopštenje povodom objavljivanja nacrta studije o proceni uticaja projekta rudnika jadarita na životnu sredinu, koji je izradila kompanija Rio Sava Eksplorejšn d.o.o. Beograd, ogranak kompanije Rio Tinto. U izveštaju se navodi da se fakultet ograđuje od zaključaka izvedenih u pomenutoj studiji
Nemačka auto-industrija je veoma zainteresovana za srpski litijum, pa nije čudo da nemački mediji posvećuju pažnju ekološkim protestima u Srbiji, da ukazuju na moć Aleksandra Vučića i nemoć opozicije. Međutim, tu je i taj narod koji remeti planove
Vrhu države i vladajuće partije, svim medijima pod njihovom kontrolom, kompaniji Rio Tinto i PR kancelarijama se u zalaganju za rudnik jadarita pridružio i anonimni „pokret“ sa interneta. Ali, za „Vreme“ tvrde da će se uskoro registrovati i pokazati lica
Novoosnovani pokret „Kopaćemo", čiji su osnivači za sada anonimni, saopštio je danas da okuplja sve koji veruju u zdravu, jaku i bogatu Srbiju i da mu je cilj borba protiv dezinformacija i podrška otvaranju rudnika jadarit
Prevod
„Nemačka mora da vrši uticaj“Dil sa Srbijom je problematičan iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja. „Prvo, jer ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme.“
Drugi razlog je što „moramo paziti od koga postajemo zavisni. Dobro je ako smo manje zavisni od Kine. S druge strane, u slučaju Srbije moraju se imenovati i problemi, poput slobode štampe. Ili to što ne podržavaju sankcije prema Rusiji“, dodaje ona za Dojče vele.
Moguće je, smatra, da se pridržavanje ekoloških standarda obezbedi putem procesa certificiranja rudarenja i proizvodnje u Srbiji. Ali, i pritiskom na srpske vlasti.
„Nemačka mora da vrši uticaj. Drugo je pitanje da li će to uroditi plodom. Ali, mora se probati, jer ne ide da Nemačka naprosto drugde izvozi svoje ekološke probleme. Inače, moraće sama da kopa litijum u Nemačkoj“, dodaje Kemfert, šefica Odeljenja za energiju, saobraćaj i životnu sredinu u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanje (DIW Berlin) i predavač na Univerzitetu „Leufana“ u Lineburgu.
Zalihe litijuma u Nemačkoj manje nego u Srbiji?
Ona tvrdi da zalihe litijuma u Nemačkoj nisu toliko obećavajuće i izdašne kao u Srbiji, a dodaje i još jedan razlog zbog kojeg Nemačka traga za litijumom van svoje zemlje:
„Mi ovde imamo visoke standarde zaštite životne sredine na koje drugde ne pazimo, ali kod nas moramo da ih se držimo. To onda znači da se brojni projekti uopšte ne isplate ili dugo traje dok se dobiju dozvole. Na svetu ima dovoljno litijuma, nema nestašice, i zato je fokus na svetskom tržištu (uvozu).“
Naivni prema Vučiću?
Na pitanje da li je kancelar Olaf Šolc naivan u odnosu prema srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću na način na koji je možda bivša kancelarka Angela Merkel to bila prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, naša sagovornici odvraća da Nemačka više nije tako naivna.
„Jasno treba reći da se Srbija ne može porediti s Rusijom. Ovde se radi o tome da se dobronamerno, prijateljski utiče na Srbiju da se pridržava ekoloških ciljeva i standarda. Naposletku, Srbija hoće u Evropsku uniju, to svi hoćemo, i moramo ići tim zajedničkim putem.“
Izvor: Dojče vele',
title: 'Problemi litijumskog dila Nemačke i Srbije: „Ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme“',
pubdate: '2024-10-18 12:16:55',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Litijum,Nemačka,Olaf Šolc Aleksandar Vučić,Projekat Jadar,Rio Tinto,Rudarenje litijuma",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Problemi litijumskog dila Nemačke i Srbije: „Ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme“',
'pageContent': 'Da li je litijumski dil sa Srbijom više dobra vest za privredni razvoj u Nemačkoj ili loša vest za životnu sredinu u Srbiji?
„Zapravo i jedno i drugo“, kaže za Dojče vele profesorka Klaudija Kemfert, ekonomistkinja koja se bavi najviše energetikom i zaštitom životne sredine.
Za Nemačku je, kaže ona, dobro da smanji zavisnost od Kine koja trenutno ima monopol na ceo proizvodni lanac litijuma.
„S druge strane, loše je za životnu sredinu u Srbiji, jer rudarenje litijuma dolazi s opasnostima po životnu sredinu. Ekološki aktivisti to s pravom ističu. Prethodno je na snazi bio moratorijum, to jest, povučena je dozvola (za rudarenje). A onda je ta odluka poništena. To jeste zabrinjavajuće“, ocenjuje Kemfert.
„Nemačka mora da vrši uticaj“Dil sa Srbijom je problematičan iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja. „Prvo, jer ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme.“
Drugi razlog je što „moramo paziti od koga postajemo zavisni. Dobro je ako smo manje zavisni od Kine. S druge strane, u slučaju Srbije moraju se imenovati i problemi, poput slobode štampe. Ili to što ne podržavaju sankcije prema Rusiji“, dodaje ona za Dojče vele.
Moguće je, smatra, da se pridržavanje ekoloških standarda obezbedi putem procesa certificiranja rudarenja i proizvodnje u Srbiji. Ali, i pritiskom na srpske vlasti.
„Nemačka mora da vrši uticaj. Drugo je pitanje da li će to uroditi plodom. Ali, mora se probati, jer ne ide da Nemačka naprosto drugde izvozi svoje ekološke probleme. Inače, moraće sama da kopa litijum u Nemačkoj“, dodaje Kemfert, šefica Odeljenja za energiju, saobraćaj i životnu sredinu u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanje (DIW Berlin) i predavač na Univerzitetu „Leufana“ u Lineburgu.
Zalihe litijuma u Nemačkoj manje nego u Srbiji?
Ona tvrdi da zalihe litijuma u Nemačkoj nisu toliko obećavajuće i izdašne kao u Srbiji, a dodaje i još jedan razlog zbog kojeg Nemačka traga za litijumom van svoje zemlje:
„Mi ovde imamo visoke standarde zaštite životne sredine na koje drugde ne pazimo, ali kod nas moramo da ih se držimo. To onda znači da se brojni projekti uopšte ne isplate ili dugo traje dok se dobiju dozvole. Na svetu ima dovoljno litijuma, nema nestašice, i zato je fokus na svetskom tržištu (uvozu).“
Naivni prema Vučiću?
Na pitanje da li je kancelar Olaf Šolc naivan u odnosu prema srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću na način na koji je možda bivša kancelarka Angela Merkel to bila prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, naša sagovornici odvraća da Nemačka više nije tako naivna.
„Jasno treba reći da se Srbija ne može porediti s Rusijom. Ovde se radi o tome da se dobronamerno, prijateljski utiče na Srbiju da se pridržava ekoloških ciljeva i standarda. Naposletku, Srbija hoće u Evropsku uniju, to svi hoćemo, i moramo ići tim zajedničkim putem.“
Izvor: Dojče vele',
'pageDate': '2024-10-18 12:16:55',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});