

Reciklaža
Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad
Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji




Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji


Država je od 1. januara 2026. obustavila podsticaje za otpad. Neke reciklažne kompanije su, saznaje „Vreme“, prestale da preuzimaju stare gume, frižidere i akumulatore. Mnogi su preplašeni za dalji opstanak, iako se bave poslom od javnog interesa. Šta će biti sa ovim otpadom?


Svako od nas u kući čuva stare mobilne telefone, kablove, punjače i tablete. Zašto ih ne bacamo i kako se nositi sa elektronskim otpadom koji nosi lične podatke i toksične materije? Donosimo praktične savete za očuvanje privatnosti i reciklažu


Novosađanin koji je u avgustu u reciklomate odložio 2862 komada PET i aluminijumske ambalaže nagrađen je biciklom


Čak 68 odsto domaćinstava u Srbiji ne razvrstava otpad pre nego što ga odloži. Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju


Kineski naučnici izumeli su novi način pravljenja plastičnih flaša koje se razgrađuju za samo mesec dana. Ključ ubrzanog raspadanja leži u tome što flaša zapravo sadrži „seme sopstvenog uništenja” – sporu bakterije koja se hrani plastičnim otpadom


Samo u Beogradu se godišnje baci više od 40.000 tona hrane. Koliko i na koji način poslodavci različitih restorana i sami kuvari mogu uticati na to da se hrana donira i reciklira? Koliko je država spremna i voljna da se time pozabavi? I šta ćemo, pošto po svemu sudeći nije? Jer dok, recimo, pojedinci izgaraju da nahrane i zbrinu pregladnele životinje na ulicama i u azilima, papirologija je toliko komplikovana da je restoranima skoro nemoguće da im izađu u susret i doniraju hranu. Konačno, šta je sa reciklažom i kakve sve ovo veze ima sa klimatskim promenama


Eko zadruga je legalizovala radni odnos neformalnih sakupljača otpada i za tu ideju dobila podršku inicijative "EU za Zelenu agendu u Srbiji". Za dobijeni novac, uz sopstveni kapital, kupili su mašine za reciklažu


„Kada pričam o legalizaciji reciklažne delatnosti, pričam da treba uvesti poreske olakšice za neformalne sakupljače, obezbediti tim ljudima zdravstveno osiguranje što je jako bitno. Hoću da postignem da neformalni sakupljači postanu deo ovog velikog sistema“