

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je danas u Dubrovniku da bi pozivnica Ukrajini za članstvo u NATO savezu predstavljala korak prema miru jer bi Rusija time pretrpela geopolitički poraz.
Na sastanku na vrhu u Dubrovniku okupili su se visoki funkcioneri zemalja regiona, među kojima i predsednik Srbije Alekandar Vučić, da bi dali podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije, piše N1.
„Ima li Ukrajina svoje mesto u NATO? Ako ima, ruski predsednik Vladimir Putin će izgubiti geopolitičku bitku. Rusija će morati da prihvati da Evropa ima granice, da postoje nezavisne države koje imaju pravo da izaberu svoju budućnost“, rekao je Zelenski u uvodnom govoru na samitu Ukrajina – jugoistočna Evropa.
Zelenski: Računamo na podršku SAD i evropskih zemalja
Zelenski je u svom govoru rekao da do kraja godine postoje stvarni izgledi za približavanje miru i da tu priliku daje situacija na bojištu.
„Moramo da donesemo hrabre odluke. Računamo na vodstvo predsednika SAD Džozefa Bajdena, računamo na snažne i mudre korake Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije, da bismo doneli sigurnost i mir u Evropu”, istakao je Zelenski.
Premijer Hrvatske, koji je sa Zelenskim domaćin sastanka, rekao je da samit predstavlja koristan i iskren format za političku podršku Ukrajini.
„Vrlo smo zadovoljni što samit se događa u Dubrovniku, gradu koji je kolevka hrvatske diplomatije i svetionik slobode. To je grad koji je u nedavnoj istoriji doživeo rat, razaranja, ali danas uživa mir, blagostanje i napredak. To je upravo budućnost koju želimo Ukrajini“, istakao je Plenković u uvodnom govoru.
On je naveo da je Ukrajina bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Hrvatsku 1991. istakavši da Hrvatska danas stoji uz tu zemlju.
Na kraju samita najavljeno je usvajanje zajedničke deklaracije koja bi trebalo da uključi osudu ruske agresije na Ukrajinu, podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, podršku ukrajinskom mirovnom planu, zahtev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku evroatlantskim integracijama Kijeva, kao i podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine po okončanju rata, navodi Hina.
Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, prethodni su održani u Atini i Tirani.
Vučić: „Srbija ne sedi na dve stolice“
Vučić je na konferenciji za novinare rekao da je, na zahtev Srbije, u tekstu završne deklaracije izmenjen deo u kojem se govori o svakoj vrsti pomoći Ukrajini, ali se više ne govori eksplicitno o vojnoj pomoći.
Mi smo se koncentrisali na tertorijalni integritet i poštovanje Povelje UN i ne smatramo da su ratna rešenja nabolja, i to je uvaženo, rekao je Vučić, koji je odbacio navode medija da Srbija sedi na dve stolice.
Na pitanje jednog hrvatskog novinara dokle će Srbija da „sedi na dve stolice“, Vučić je odgovorio konstatacijom da Srbija ima „samo svoju, srpsku stolicu“ dok drugi mogu da imaju svoju.
„Mi vas ne pitamo koliko ih (stolica) imate vi“, kazao je.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve