

Bliski istok
Da, Nemačka stvarno naplaćuje evakuaciju 500 evra
Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da




Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je danas u Dubrovniku da bi pozivnica Ukrajini za članstvo u NATO savezu predstavljala korak prema miru jer bi Rusija time pretrpela geopolitički poraz.
Na sastanku na vrhu u Dubrovniku okupili su se visoki funkcioneri zemalja regiona, među kojima i predsednik Srbije Alekandar Vučić, da bi dali podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije, piše N1.
„Ima li Ukrajina svoje mesto u NATO? Ako ima, ruski predsednik Vladimir Putin će izgubiti geopolitičku bitku. Rusija će morati da prihvati da Evropa ima granice, da postoje nezavisne države koje imaju pravo da izaberu svoju budućnost“, rekao je Zelenski u uvodnom govoru na samitu Ukrajina – jugoistočna Evropa.
Zelenski: Računamo na podršku SAD i evropskih zemalja
Zelenski je u svom govoru rekao da do kraja godine postoje stvarni izgledi za približavanje miru i da tu priliku daje situacija na bojištu.
„Moramo da donesemo hrabre odluke. Računamo na vodstvo predsednika SAD Džozefa Bajdena, računamo na snažne i mudre korake Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije, da bismo doneli sigurnost i mir u Evropu”, istakao je Zelenski.
Premijer Hrvatske, koji je sa Zelenskim domaćin sastanka, rekao je da samit predstavlja koristan i iskren format za političku podršku Ukrajini.
„Vrlo smo zadovoljni što samit se događa u Dubrovniku, gradu koji je kolevka hrvatske diplomatije i svetionik slobode. To je grad koji je u nedavnoj istoriji doživeo rat, razaranja, ali danas uživa mir, blagostanje i napredak. To je upravo budućnost koju želimo Ukrajini“, istakao je Plenković u uvodnom govoru.
On je naveo da je Ukrajina bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Hrvatsku 1991. istakavši da Hrvatska danas stoji uz tu zemlju.
Na kraju samita najavljeno je usvajanje zajedničke deklaracije koja bi trebalo da uključi osudu ruske agresije na Ukrajinu, podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, podršku ukrajinskom mirovnom planu, zahtev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku evroatlantskim integracijama Kijeva, kao i podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine po okončanju rata, navodi Hina.
Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, prethodni su održani u Atini i Tirani.
Vučić: „Srbija ne sedi na dve stolice“
Vučić je na konferenciji za novinare rekao da je, na zahtev Srbije, u tekstu završne deklaracije izmenjen deo u kojem se govori o svakoj vrsti pomoći Ukrajini, ali se više ne govori eksplicitno o vojnoj pomoći.
Mi smo se koncentrisali na tertorijalni integritet i poštovanje Povelje UN i ne smatramo da su ratna rešenja nabolja, i to je uvaženo, rekao je Vučić, koji je odbacio navode medija da Srbija sedi na dve stolice.
Na pitanje jednog hrvatskog novinara dokle će Srbija da „sedi na dve stolice“, Vučić je odgovorio konstatacijom da Srbija ima „samo svoju, srpsku stolicu“ dok drugi mogu da imaju svoju.
„Mi vas ne pitamo koliko ih (stolica) imate vi“, kazao je.


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi


Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina


Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve