img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

 

Zdravstveni protokoli avio-kompanija

01. april 2015, 17:59 Petar Vojinović
foto: fonet / ap
Copied

Lufthansa, vlasnik Germanwingsa, važi za avio-kompaniju sa najkvalitetnijim i najstrožim programom skrininga prilikom školovanja svojih pilota "od nule". Pre nego što zainteresovani tinejdžer dobije šansu da započne svoju dvogodišnju obuku za pilota i kasnije se direktno zaposli u Lufthansi (ili Germanwingsu), proći će detaljne intervjue i psihološka testiranja. Škola u Bremenu poznata je po tome što gotovo 90 odsto prvobitno prijavljenih ne prođe dalje

Pre bilo kakvog kontakta sa budućim profesorima i instruktorima letenja oni prolaze trodnevni maraton testova u koje spadaju i psihološki. Pre početka obuke, ukoliko budu primljeni u program, obavljaju takođe detaljne medicinske preglede uz testiranje na drogu i druge nedozvoljene supstance.

U većini škola letenja (koje nisu direktno vezane za avio–kompanije) u Velikoj Britaniji, kandidati ne rade posebne psihološke testove, već testove fokusirane na nečiju sposobnost da nauči da leti. U Sjedinjenim Američkim Državama posle 11. septembra procedure i praćenje studenata-pilota striktni su i slojeviti. Pored psihološkog testiranja prilikom prvobitnog dobijanja rejtinga i dozvola detaljno se proveravaju sve dostupne stavke u medicinskoj istoriji kandidata, prethodni dokazi o psihijatrijskim problemima ili lečenju i sl. Detaljni psihološki testovi uključuju neurokognitivne evaluacije, test inteligencije i testove koji su smišljeni da skeniraju sposobnosti i brzine donošenja odluka – karakteristike ključne za letače. Ukoliko se testovi ličnosti dobro urade, stav je FAA (američkog regulatornog vazduhoplovnog tela), stanja kao što su paranoja, depresija i šizofrenija se mogu detektovati u ranoj fazi pilotske obuke.

U većini zemalja nacionalna vazduhoplovna regulatorna tela zahtevaju jednostavnije naknadne redovne preglede jednom kada se pilot osposobi sa potrebnim dozvolama i rejtinzima sa kojima se prijavljuje za rad u avio-kompaniji. U delu vezanom za psihološka testiranja odgovara se na opšta pitanja o njihovom raspoloženju, odnosima u porodici, periodima odmora, da li su skoro imali osećanja slična depresiji ili samoubilačke nagone.

Lekar specijalista za vazduhoplovnu medicinu ili AME (Aeromedical Examiner) je osoba koja je ovlašćena od nacionalnog regulatornog tela da obavlja ovakve preglede. Njegova originalna medicinska specijalnost može biti različita, od hirurga do psihologa, on vrši pregled, prikuplja sve potrebne testove koje pilot uradi kod drugih specijalista i izdaje konačnu odluku (potpis) o osposobljenosti pilota ili kabinskog osoblja za letenje.

Kada su veće svetske avio-kompanije u pitanju, jedan AME nekada može biti zadužen za celu kompaniju, kao što je to na primer slučaj u najvećoj evropskoj niskotarifnoj kompaniji Rajaner. Jedan AME pregleda sve njihove pilote čija je baza u Velikoj Britaniji i on je u isto vreme osoba koja je ovlašćena od strane nacionalnog regulatornog tela da takođe proverava kabinsko osoblje. Kompanijski i nacionalni AME standardi se negde poklapaju a negde su obično stroži oni koje same kompanije primenjuju.

Tako je i u Srbiji. Nekadašnje komisije od više specijalista zamenila su objedinjena evropska pravila Agencije za bezbednost vazdušnog saobraćaja (EASA) koja su uvela institut AME specijaliste, koji na mnogo uopšteniji način obavlja preglede u poređenju sa pravilima od pre 2006. godine. Pilot koji je zaposlen u nekoj avio-kompaniji u Srbiji može se pregledati na VMA i njenom VMI – Vazduhoplovno-medicinskom institutu (sertifikovan i za civilne preglede), u Ordinaciji medicine rada – Vazduhoplovno-medicinskom centru na aerodromu Surčin koji je u sastavu kompanije Er Srbija i u jednom beogradskom domu zdravlja koji ima svog AME-a.

Kao i u svetu, kod nas je AME specijalista odgovoran za obavljanje kompletnog zdravstvenog pregleda – na prvom pregledu koji pilot uradi on dobija nalaze drugih disciplina (oftalmologa, otorinolaringologa, kardiologa i dr.), dok na svakom sledećem godišnjem pregledu (ako su piloti u pitanju) on samo prati promene i konstatuje potrebne detaljnije kontrole. Ovo predstavlja minimum propisane nacionalne regulative, ali ih centri kao onaj u sastavu Er Srbije striktnije primenjuju jer u isto vreme svoje preglede obavljaju u okviru Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Tako se i u Srbiji primenjuje proširenje standarda u okviru kojih kompanije detaljnije prate svoje letačko i kabinsko osoblje (psihološki testovi se redovno rade) i po potrebi im nalažu dodatne zdravstvene preglede.

Evidentno je da je masovnost modernog komercijalnog vazdušnog transporta uslovila i pojednostavljenje procedura koje su propisane za zdravstvene kontrole koje uključuju i psihološke evaluacije. To nikako ne znači da su standardi niži već da nisu komplikovani i dugotrajni kao što su bili pre 10 i više godina. Avio-kompanije imaju pravo da dodatno testiraju svoje zaposlene uz mnogo detaljnije praćenje njihovog stanja iz ugla posebnih sektora koji sebe i nazivaju „bezbednost letenja“. Verovatnoća da se psihički obolela osoba provuče kroz ovu dobro organizovanu mrežu ista je kao i u drugim industrijama, koje retko imaju ovako striktno propisane i primenjene standarde.

Autor je urednik portala TangoSix.rs

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure