img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Zašto je Španija priznala Palestinu, a neće da prizna Kosovo

30. maj 2024, 09:42 S.Z/RSE
Tanjug / Sava Radovanović
Španski premijer Pedro Sančez
Copied

Španija je pre nekoliko dana zvanično priznala palestinsku državu. Nakon ovog poteza postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo. Iz španske vlade objašnjavaju da se priznanjem Palestine ne narušava teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael

Sa ciljem da doprinese postizanju mira između Izraelaca i Palestinaca, Španija je zvanično priznala palestinsku državu.

Norveška i Irska su uradile isto. Ovom odlukom pridružile su se prethodnim odlukama više od 140 država od 193 zemlje članica UN-a.

Kako je španski premijer Pedro Sančez rekao 28. maja, „priznavanje države Palestine nije samo pitanje istorijske pravde, sa legitimnim težnjama palestinskog naroda, već je i imperativ za postizanje mira“, piše RSE. 

„To je jedini način da se ostvari rešenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće za postizanje budućnosti mira – palestinska država koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti“, rekao je Sančez.

Ovim potezom španske vlade, ali i njenim obrazloženjem, postavlja se pitanje zašto Španija okleva da prizna Kosovo, državu sa albanskom većinom koja je proglasila nezavisnost od Srbije 2008. godine, nakon rata i NATO bombardovanja Srbije 1999. godine.

Dok je više od 110 zemalja priznalo državnost Kosova, uključujući većinu iz EU, kao i SAD, Srbija odbija da ga prizna, zajedno sa Rusijom i Kinom. Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka takođe to još nisu učinile.

‘Situacija u Palestini je veoma različita’

Ministarstvo spoljnih poslova Španije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da stav Španije prema Kosovu ostaje nepromenjen.

„Situacija u Palestini je veoma različita. Priznanjem države Palestine ne narušava se teritorijalni integritet Izraela, jer ova teritorija nikada pravno nije bila dio države Izrael. Odluka Španije da prizna Državu Palestinu ima za cilj da podrži međunarodno pravo, principe Povelje UN-a i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a“, rekla je Elena Aljarilla Cortezon, savjetnica za medije u Ministarstvu vanjskih poslova.

„Španija ne želi Kataloniji dati više argumenata”

Veruje se da je glavni razlog za to stav Španije protiv težnji njenog severoistočnog regiona, Katalonije, da postane nezavisna.

Ova regija je imala nekoliko neuspešnih pokušaja da se odvoji od Španije, dok se zvanični Madrid oštro protivio ovom potezu.

„Jasno je da Španija ne želi da prizna Kosovo, jer bi morala da prihvati da pokrajine jedne države imaju pravo da se otcepe… Ne žele da daju Kataloniji više municije ili argumenata za odvajanje“, kaže za RSE Eran Frankel.

Sada sa sedištem u SAD-u, Frankel je nekoliko godina živeo u Španiji gde je radio sa Centrom za spoljne poslove u Barseloni kao stručnjak za region Balkana. Autor je nekoliko publikacija o Balkanu i odnosima ovog regiona sa Evropskom unijom (EU).

Komentarišući nedavni potez Španije da prizna palestinsku državu, Frankel kaže da to pitanje vidi odvojeno od mogućeg priznanja Kosova.

„Istorijski i politički uslovi na Kosovu i u Palestini su toliko različiti da se zaista ne mogu porediti“, kaže on.

Šta Španija rizikuje priznavanjem Palestine ili Kosova?

Iako kaže da bi to moglo dati palestinskoj stvari neku vrstu poticaja, Frankel veruje da vlade zemalja koje priznaju državu Palestinu „prepoznaju da je to u osnovi simboličan (gest)“.

„Odluka je možda dobronamerna da države žele Palestincima priznati pravo na samoopredjeljenje (državnost), oko čega se svi u principu slažu. Ali niko se ne može dogovoriti kako to učiniti u praksi, a sve dok postoje nerešena pitanja između Izraela i Palestine, operativno (praktično) pitanje palestinskog državljanstva će se i dalje odlagati“, kaže on.

On smatra da postoje i neke velike prepreke u pravcu rešenja dve države.

„Priznanje palestinske države zavisi od toga da nema rata, a ja sam nažalost pesimista da može da se desi. Dakle, neka ne bude rata i neka bude palestinskog dogovora o tome kakvu vladu žele i gdje će ona biti“, objašnjava Fraenkel.

Nadalje, Franken smatra da priznanje palestinske države neće izazvati nikakve veće posljedice na Španiju ili druge zemlje u trenutnoj poziciji u međunarodnoj politici.

„Čak i ako to stvori neke talase ili neka loša osjećanja između Izraela i država koje priznaju palestinsku državnost, ne mislim da je to nešto što se ne može prevazići“, kaže on.

U međuvremenu, pošto Španija vidi Kosovo kao separatističku pokrajinu, prema Frankelovim rečima, posledice mogućeg priznanja za Španiju su trenutne.

„Katalonci su hteli da održe referendum za proglašenje nezavisnosti. Madrid je ovo nazvao nezakonitim. S obzirom na ovakav odnos Španije prema Kataloniji, kako bi bilo moguće da prihvate separatističku Republiku“, dodaje Frankel.

U ranijim zvaničnim izjavama u vezi sa mogućim priznavanjem Kosova, zvanični Madrid je za RSE rekao da „pitanje teritorije Kosova treba da bude rešeno dijalogom Beograda i Prištine“.

Međutim, Španija je 6. januara priznala pasoše Kosova, omogućavajući građanima Kosova da putuju i u ovu zemlju bez viza, nakon što je vizni režim za Kosovare ukinut 1. januara 2024. godine.

Lideri Kosova, uprkos tome, kontinuirano izjavljuju da očekuju promenu stava nepriznatih evropskih država.

Tagovi:

Kosovo Španija Palestina katalonija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kijev

Rusko-ukrajinski sukob

08.avgust 2026. I.M.

U ruskim raketnim napadima u blizini Kijeva stradalo troje ljudi, među kojima i jedno dete

Kijev i okolinu tokom noći pogodili su ruski balistički projektili. U napadu su poginule najmanje tri osobe, među kojima je i dete, dok su tri osobe povređene

cunami, rusija

Nepogode

07.avgust 2026. N. R.

Cunami u Evropi: Zašto treba gledati u vodu

Ljudi blaženo letuju po Sredozemlju, i uglavnom nemaju pojma da će narednih godina udariti veliki cunami. A neznanje može da se plati životom

tajland, pucnjava u skoli

Pucnjava u školi

07.avgust 2026. A.M.

Četrnaestogodišnji učenik ubio je u srednjoj školi na Tajlandu više osoba

U pucnjavi u školi na Tajlandu ubijeno je najmanje sedam osoba. Za napad je osumnjičen četrnaestogodišnji učenik

Društvene mreže

07.avgust 2026. A.M.

Sud naložio Meti da uplati 567 miliona dolara za mentalno zdravlje dece

Sud u Novom Meksiku presudio je da Meta mora da plati još 567 miliona dolara zbog ugrožavanja bezbednosti dece na svojim platformama. Kompnija odbacuje optužbe i najavljuje žalbu

Vučić je najavio da će Srbija obnoviti gradove u Ukrajini

Ukrajina

06.avgust 2026. M. L. J.

Zelenski u subotu stiže prvi put u Srbiju, zemlju prijatelja Rusije

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski će u subotu boraviti u zvaničnoj poseti Srbiji. Ugostitiće ga njegov srposki kolega Aleksandar Vučić, saopštila je služba za saradnju sa medijima šefa srpske države

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure