

Rat u Ukrajini
Lavrov: Odnosi Putina i Trampa odlični, učinićemo sve da tako i ostane
Odnos između predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa je odličan, ocenio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov




Dve žrtve i napadač su teško povređeni u gimnaziji u nemačkom Vupertalu. Dečak koji je ranio drugove pa sebe navodno ima teške psihičke probleme, a ostavio je i pismo
Još uvek je malo detalja poznato, ali polako se slažu kockice zlodela u gimnaziji „Vilhelm Derpfeld“ u centru industrijskog gradića Vupertala na zapadu Nemačke.
Onde je u četvrtak 17-godišnji učenik nožem i makazama nasrnuo na školske drugove od kojih je dvoje teško povređeno završilo na intenzivnoj nezi.
Prema navodima svedoka, svemu je prethodila svađa i napad se dogodio iznenada.
„Jurnuo je na učenike“, rekao je medijima jedan nastavnik, „neki su njegovi prijatelji, a na kraju je sebe uboo četiri puta u grudi. Jedan kolega ga je savladao.“
Napadač se takođe nalazi u bolnici, životno ugrožen.
Alarm za amok se u školi oglasio u 9:55, što je bio signal učenicima i nastavnicima da se zaključaju u učionice i da ne mrdaju. Jake specijalne snage policije su završile posao dva sata kasnije, utvrdivši da je napadač delao sam i da nije reč o terorizmu.
Zvaničnici veruju da je u pitanju upravo amok. Ta reč malajskog porekla – doslovno znači stanje u kojem čoveka obuzme „duh zlog tigra“ – koristi se da opiše napade kada psihički rastrojeni počinioci ubijaju oko sebe ne birajući posebno mete.
Psihički problemi i pismo
Nemački mediji su u ovim situacijama uzdržani i retko zalaze u detalje. To ne važi za tabloidni list Bild koji je potanko opisao krv u hodnicima i drugo.
Taj list je došao do saznanja da je počinilac ostavio pismo u kojem navodi da ga jaka „unutrašnja potreba“ tera da „ispuni svoju misiju“ iako on ne želi nikog da ubije.
Učenik, za kojeg Bild piše da je migrantskih korena i iz muslimanske porodice, bio je poznat rukovodstvu škole kao dete sa psihičkim problemima, ali uglavnom dobro prilagođeno.
Neki mediji pišu o maničnoj fazi kroz koju je prolazio ili depresijama, ali to su sve nepotvrđene informacije.
Baš kao i pisanje Bilda da je mladić pripadao „grupi satanista“ u školi koji su se isticali nošenjem crnih majica sa pentagramima.
Kako bilo, za sada je dosta materijala za špekulacije i teorije zavere.
Kako se Nemačka suočava sa ovim?
Ovog petka je gimnazija u centru Vupertala otvorena i u njoj se održava nastava. No, za učenike koji su „direktno pogođeni“ su umesto časova biti organizovani razgovori sa psiholozima. Njih trideset je određeno da pomogne deci u školi.
Nemačka ima istorijat amoka u školama, od kojih se daleko najkrvaviji odigrao 2002. u gimnaziji u Erfurtu.
Onde se Robert Štajnhojzer (19), ranije izbačen iz škole, pojavio sa vatrenim oružjem ubivši 13 nastavnika i članova osoblja, dvoje učenika i jednu policajku, pre nego što je sebi oduzeo život.
Mnoge nemačke škole od tada razvijaju koncept za slučaj amoka, od alarma do vrata koja se teško mogu provaliti, što je možda u Vupertalu spasilo neke živote.
No, škole nikako ne liče na tvrđave, u njih se slobodno ulazi i izlazi.
Podignute su starosne granice za dozvole za vatreno oružje, svi mlađi od 25 godina moraju da prođu dodatne psihološke testove ukoliko hoće da pucaju.
Uprkos hroničnom manjku pedagoga i psihologa, u Nemačkoj su mnoge škole oformile krizne timove u kojima su posebno obučeni nastavnici, ali i predstavnici učenika. Oni bi trebalo da primete i razgovaraju o đacima koji eventualno imaju neke probleme ili se ponašaju upadljivo.
Očito se to desilo i u Vupertalu – rukovodstvu škole je bilo poznato da napadač ima probleme. Ali, to nije sprečilo njegov krvavi pohod.


Odnos između predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa je odličan, ocenio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov


Članovi Odbora kojem je poverena istraga u aferi mrtvog američkog bogataša naglasili su da je njihov cilj da utvrde “kako je tako aktivan predator mogao da deluje očigledno nekažnjeno tako dugo, uprkos jasnim dokazima o njegovim zločinima koji su predočeni vlastima još 1994. godine”. Uprkos ogromnoj količini dokumenata koji su bačeni u javni domen, ostaje nejasno koliko smo bliži odgovoru na ovo pitanje


Povratak zapadne hemisphere u fokus spoljne i bezbednosne politike SAD i postojanje onoga što se naziva “Donroovom doktrinom” zahteva razumevanje korena ove politike. Intelektualni, državnički i politički legat najvećeg američkog velikog stratega u XIX veku i idejnog tvorca Monroove doktrine Džona Kvinsija Adamsa svakako je prvi i najvažniji korak u celom tom procesu


“Kako bismo u budućnosti pronašli održiv oblik postojanja pravoslavlja u Ukrajini, neophodno je započeti smirenu i otvorenu raspravu o ovom pitanju sa drugim pomesnim Crkvama. Što duže svi zajedno odbijamo takav razgovor, to će rešavanje ovog problema u budućnosti biti složenije”


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve