Turska opozicija iz temelja je uzdrmala režim predsednika Redžepa Tajipa Erdogana nanevši mu najveći poraz u više od dve decenije. Erdogan je priznao poraz
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da su lokalni izbori u Turskoj završeni na „način koji priliči našoj demokratiji“, opisujući demokratiju i volju nacije, 85 miliona građana Turske, kao „pobednike izbora“.
„Oni koji ne razumeju poruku nacije će na kraju izgubiti“, rekao je sa druge strane gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu hiljadama pristalica nakon što je prebrojavanje glasova pokazalo da je njegova Republikanska narodna partija levog centra (CHP) osvojila Istanbul sa više od milion glasova, preneo je Rojters.
Erdoganova konzervativna Partija pravde i razvoja (AKP) i dalje dominira na nacionalnom nivou.
Erdogan priznao poraz
Erdogan je u govoru u nedelju uveče priznao poraz i rekao sa balkona predsedničke palate: „Ako smo napravili grešku, popravićemo je… ako nam nešto nedostaje, dovršićemo to“.
Erdogan (70) je na vlasti od 2003. godine.
Foto: Yavuz Ozden/Dia Images via APPredsednik Turske Tajip Redžem Erdogan sa suprugom Eminom.
Kao i 2019. kada je Imamoglu prvi put pobedio, opozicija je pobedu proslavlja uz hit Nade Topčagić „Jutro je“ .
Opozicija dobila u velikim gradovima
Zapadni analitičari tvdre da bi opozicija koja je pobedila na opštinskim izborima u velikim turskim gradovima poput Istanbula, Izmira i Ankare mogla da pokrene zemlju u novom pravcu.
Sam Erdogan je postao poznat kao gradonačelnik Istanbula 1990-ih pre nego što je osvojio predsedničku funkciju. Sada mediji spekulišu da bi Imamogluova pobeda u Istanbulu mogla da ga učini prvim kandidatom za predsednika Turske 2028.
Jedan od razloga za takvo mišljenje svakako je i činjenica da on i Erdogan imaju slične biografije.
Obojica su vodili Istanbul, imaju porodične korene u istočnom crnomorskom regionu i obojici su političke karijere „ometali“ turski sudovi.
U mladosti su i jedan i drugi bili pasionirani fudbaleri, obojica imaju harizmu koja privlači birače, ali se razlikuju kada su u pitanju politike koje vode.
Sam Erdogan je svojevremeno rekao da ko osvoji Istanbul osvaja Tursku.
Ko je Ekrem Imamoglu
Imamoglu, 52-godišnji bivši biznismen, je gradonačelnik Istanbula od 2019. kada je prvi put porazio Erdoganovu partiju. Vlast nije htela da prizna poraz, izbori su bili ponovljeni, a Imamoglu je još ubedljivije pobedio.
AP Photo/Francisco Seco)Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu sa svojim pristalicama.
Pokušao je da se kandiduje za predsednika na opštim izborima u Turskoj 2023, ali mu je Erdoganova vlada zabranila da se kandiduje, što je bio, kažu pristalice CHP-a, čisto politički potez.
Na tim izborima Erdoganova partija je odnela ubedljivu pobedu na nacionalnom nivou.
Neverovatna inflacija, ekonomsko nezadovoljstvo
Turska ekonomija je u silaznoj spirali od 2018. godine. Bori se sa izuzetno visokom inflacijom, slabom nacionalnom valutom i okrnjenim deviznim rezervama. Inflacija je u februaru ove godine porasla za 67 odsto u odnosu na isti period 2023, a kamatne stope su se popele na 50 odsto, što je razumljivo bolno za prosečnog turskog potrošača.
„Katastrofalni rezultati za vladajuću AKP, neuspeh u osvajanju velikih gradova i možda čak i gubitak nacionalnih glasova od opozicionog CHP-a“, komentarisao je za CNBC rezultate lokalnih izbora viši strateg za tržišta u razvoju Timoti Eš. Loš rezultat vladajuće partije pre svega objašnjava visokom inflacijom.
Istanbulski ekonomista Arda Tunca dao je sličnu ocenu.
„U 2019. AKP je izgubila velike gradove zbog efekata ekonomske krize iz 2018, jer se kriza uglavnom osetila u velikim gradovima. Sada se širom zemlje proširila opasnost od osiromašenja i nezaposlenosti“, napisao je na društvenoj mreži Iks.
Turska lira je u ponedeljak ujutru u Istanbulu imala rekordno nisku vrednost u odnosu na dolar.
Nema razloga za euforiju
Domaći analitičari mahom ipak uglavnom kažu da turska opozicija nema razloga za euforiju, imajući u vidu izbore 2023. godine i razliku koju Turci prave između lokalnih i državnih pitanja.
Turkey Local ElectionsBiračko mesto u Ankari, 31. mart 2024. godine.
Ocenjuju da se i sam Erdogan prilagođava situaciji i da Turci procenjuju kakav je učinak njihovih političara po širokom spektru pitanja, od ekonomije do sanacije posledica zemljotresa.
Prošle godine 6. februara jugoistočnu Tursku i sever Sirije pogodio je snažan zemljotres. Ljudi u tim regionima i danas se suočavaju sa posledicama.
Građani Turske juče su birali gradonačelnike, načelnike okruga i druge lokalne zvaničnike koji će obavljati funkcije u narednih pet godina. Na izborima su učestvovali kandidati iz 34 političke stranke, a glasalo se na više od 206.000 biračkih mesta širom zemlje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda
Nemačka vlada najavila je novu seriju zakonskih izmena koje značajno pooštravaju uslove za izbeglice i useljenike. Obustava spajanja porodica za deo izbeglica i ukidanje ubrzanog državljanstva signaliziraju kraj jedne liberalnije migracione ere
U gradu Bajkalsku, u Irkutskoj oblasti u Sibiru, mladić (17) počimio je masakr - ubio je četvoro dece na proslavi rođendana navodno zato što ga je odbila je 14-godišnja devojčica
Američki savezni sud oborio je ključne carinske odluke predsednika Donalda Trampa, ocenivši da je prekoračio svoja ovlašćenja, dok je administracija u isto vreme raskinula ugovor vredan više od 760 miliona dolara sa farmaceutskom kompanijom „Moderna“
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!