img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bahrein – Formula 1 u senci protesta

Uzmi lovu i briši

25. april 2012, 19:46 Dušan Radulović, Radio Beograd
DEMOKRATIJE, A NE IGARA: Antirežimski protesti u Manami / foto: reuters
Copied

Uprkos masovnim protestima, na koje su vlasti odgovorile primenom sile, i jednoj ljudskoj žrtvi, održana je trka Formule 1 u Manami. Ako se na trke gleda isključivo kao na izvor velike zarade, ako organizatori ne haju šta se oko njih događa, onda F1 prestaje da bude sportski spektakl

Kada je pre osam godina vlasnik Formule 1 Berni Eklston objavio da je u zvanični kalendar uvrštena i trka za Veliku nagradu Bahreina (prva trka F1 na Bliskom istoku), komentari su tim povodom bili u stilu – prebogati šeici kupili sebi novu „igračku“. OK, mogu to sebi lako da priušte, ima se, može se… I stvarno je 2004. sve bilo više nego glamurozno, u stvari baš po meri zemlje domaćina. Na tribinama publika, a u specijalnim ložama i na terasama grandiozne aluminijumske višespratnice pored staze – šeici. F1 devojke ili, kako ih zovu, pit babys se podrazumevaju. Supruge su, valjda, ostavili u haremima ili kod kuće. Iskren da budem, nemam pojma ima li uopšte harema u Bahreinu? Dakle, nekoliko godina glamura i uglavnom dosadnih trka. Kad ono…

Prošle godine na prebogatom ostrvcetu u Persijskom zalivu (površina 750 kvadratnih kilometara), šeicima počinje da se „događa narod“. Kralj Hamad bin Isa al Kalifa, princ Salman bin Hamad bin Isa al Kalifa i premijer ustavne monarhije Kalifa bin Salman al Kalifa odgovaraju represijom. Na demonstrante policija puca što gumenim što pravim mecima, suzavac i ostali „trovači“ se troše kao na Brankovom mostu posle krađe izbora onomad kod nas. Padaju i žrtve, a među ostalim posledicama nemira, posle procene da u Bahreinu nije bezbedno – Berni Eklston je bio prinuđen da otkaže trku. Ljubitelji F1 nisu mnogo patili, evo ja na primer, ali pretpostavljam da je Eklston odluku doneo lijući teške suze dok je gledao kako pustinjski pesak upija i njegovu (predviđenu) zaradu.

SHOW MUST GO ON: Da je reč o respektabilnoj svoti, a Berni nikad nije radio na sitno, najbolja je ilustracija ogroman napor koji je uložio tokom prošle godine da trka u Bahreinu ne samo ostane u kalendaru, već i da prošle nedelje bude održana. Po svaku cenu. Organizatori ga zdušno podržavaju obećanjima da „sitnice“ tipa ulične demonstracije, hapšenja, prebijanja i pucnjava po demonstrantima, nikako neće loše uticati na održavanje spektakla. Eklston sve do same trke izjavljuje da je „sve pod kontrolom“, da su relevantne agencije „dale odobrenje jer je bezbednost učesnika zagarantovana“. Branio je svoju „investiciju“ i veoma ciničnim izjavama.

Nije izvadio glavu iz peska ni kada je uoči same trke pala još jedna žrtva među demonstrantima. Ubijen je 36-godišnji Salah Abas Habib čije je telo, kako su izvestile svetske agencije, pronađeno izrešetano dan nakon što je učestvovao u sukobu sa policijom. Utvrđeno je da je Habib imao prelom vrata, rane od metaka za ptice (!?), modrice i teške opekotine na nekoliko delova tela, saopštio je predstavnik organizacije Al Vefak i za njegovo ubistvo optužio vlasti. Sahrani je prisustvovalo 15.000 ljudi, a potom su demonstracije postale još žešće. Na tako postavljenu scenu stigao je i „najbrži cirkus na svetu“. Pod snažnim merama bezbednosti ekipe timova pre desetak dana istovaruju bolide i opremu iz velikih kargo aviona i do boksova stižu najkraćim putem uz pratnju policije i vojske. Berni Eklston ostaje dosledan…

„U osnovi problemi u Bahreinu nemaju nikakve veze sa Formulom 1“, rekao je tada, a na pitanje novinara da li događaji u Bahreinu donose loš imidž Formuli 1, hladno je odgovorio: „Znate kako se kaže, ne postoji takva stvar kao što je negativan publicitet!“

Onda vlast uoči trke povlači i potpuno besmislen i izuzetno nepopularan potez – zabranjuje ulazak u Bahrein izveštačima Skaj njuza, Rojtersa i „Fajnenšel tajmsa“ uz obrazloženje da je reč o „novinarima koji ne prate Formulu 1, te su ih pozvali da apliciraju za vizu – posle trke. „Napominjemo da agencije AP, AFP, kao i Skaj njuz imaju stalne dopisnike u Bahreinu“, stajalo je u zvaničnom saopštenju organizatora. Prilaz čitavom kompleksu objekata oko staze danima pre trke bio je pod danonoćnom stražom, „ograđen“ po sistemu – ni ‘tica ne može da proleti, a kamoli da prođe neko ko ne treba. U takvim uslovima, jasno je, nema ništa od spektakla. Nema kontakta publike i vozača uoči trke, u stvari, svih onih scena bez kojih F1 nije ono što bi trebalo da bude – kompletan spektakl. Svaka ideja da se akteri trke ipak „socijalizuju“ sa fanovima odbačena je posle incidenta kada je kombi ekipe Fors Indija bio (slučajno?) pogođen Molotovljevim koktelom. Četvorica mehaničara koliko ih je u vozilu bilo prošli su bez povreda, ali su zbog pretrpljenog šoka hitno vraćeni kući. Na sam dan trke demonstranti su držani na „pristojnom odstojanju“, nekoliko kilometara daleko od staze. Kroz kordon su do tribina ipak uspele nekako da se probiju dve devojke koje su, čim su raširile transparente sa antivladinim porukama, agenti u civilu „zamolili da se udalje“ – do marice.

SPORTSKI DEO PRIČE: Sama trka bila je relativno zanimljiva, bar njen dobar deo. Fetel (Red Bul) bio je prvi na startu i u svom stilu poveo trku. Iza njega je do prve krivine bilo dosta akcije, Hamilton (Meklaren) loše je krenuo sa druge pozicije, kao i Veber (Red Bul) i Baton (Meklaren), što su iskoristili Alonso (Ferari) i Grožan (Lotus) koji su obišli Australijanca, a najspektakularniji je bio start Kimija Raikonena (Lotus), koji je sa jedanaestog mesta dostigao vodeće, onda ih tokom trke i prestigao – sve osim Fetela. Šlag na Lotusovoj torti bilo je treće mesto za Grožana. Prve dve trećine trke su bile zanimljive i kad je reč o ostalima, bilo je tu dobrog trkanja, a moram da pomenem i dripačko ponašanje Nika Rozberga (Mercedes) koji je braneći poziciju bukvalno izgurao sa staze Alonsa (Ferari), a potom na istom mestu i svog dobrog drugara Hamiltona.

Posle trke u Bahreinu ponovo se povela priča i o gumama koje se stavljaju na bolide. Naime, kada se svojevremeno posle Danlopa i proizvođač guma Gudjer povukao iz spektakla, doneta je odluka da u Formuli 1 bude samo jedan snabdevač pneumaticima i izbor je pao na firmu sa velikim iskustvom u tom poslu, na italijanski Pireli. Pazite sad, tada su i organizatori i timovi i vozači tražili gume koje se brže troše! Čak su posle prve sezone dobili nepodeljena priznanja od svih da su baš takve gume – doprinele zanimljivosti trka F1.

„Moram da vozim najbrže što mogu da bih bio u vrhu i da istovremeno pazim na gume da ne bi trku završio na felnama“, požalio se posle ove poslednje trke višestruki šampion Mihael Šumaher (Mercedes). „Trebalo bi da se upitamo mora li baš tako, a ja mislim da to ne valja, da to nije ono što trka F1 treba da bude.“ Ja mislim da je Šumi tek delimično u pravu jer je uz sve ostale veštine, novim pneumaticima vozačima nametnuta još jedna – čuvanje guma. Uostalom, na trci u Kini i Raikonen je nekoliko krugova pre kraja zbog devastiranih guma pao sa četvrtog na dvanaesto mesto pa posle nije kukao.

A početak sezone stvarno je potvrdio očekivanja da će trka biti zanimljivija nego prošlih godina. Mislim, četiri trke, četiri pobednika, čak sedamnaest vozača je osvojilo bodove. Uz to, smanjen je jaz između velikih i srednjih, a najprijatnije iznenađenje je ekipa Lotusa. Skromni u izjavama pred početak sezone, kao da su i sami zatečeni uspesima. Novajlija Grožan je napravio nekoliko brljotina u prethodnim trkama koje su ga skupo koštale i ovo je bila prva koju je završio, i to na trećem mestu. Kimi je u vrhunskoj formi, ima snažnu motivaciju i – brz bolid. Mercedes je, smatram, najviše napredovao. Niko je u Kini osvojio prvu pobedu za taj tim posle pedeset godina kada je za volanom „srebrne strele“ bio legendarni Huan Manuel Fanđo. Bolji nego prethodne sezone su Fors Indija i Zauber, dok je Red Bul u prve tri trke delovao smušeno, ali Fetel je ipak prvi u generalnom plasmanu ispred Hamiltona, Vebera, Batona i Alonsa. F1 za tri nedelje započinje seriju trka u Evropi, a svi pretendenti na titulu najavljuju poboljšanja bolida.

Politička pozornica

Održavanjem trke Formule 1 po zacrtanom planu i programu vladajuća kraljevska porodica u Bahreinu htela je da pokaže kako je u zemlji sve u redu, kako je egipatski, libijski ili sirijski talas pobune nije zahvatio i da na Zapadu povrati svoj ukaljan ugled. Opozicija je pak iskoristila prisustvo svetskih medija da pokaže upravo suprotno: Da većinski šiitski „narod“ hoće demokratske promene, a da se sunitske vlasti protive i ne prezajući od upotrebe sile brane svoje privilegovane pozicije. Prošle godine je trka F1 otkazana zbog masovnih protesta koji su ugušeni uz pomoć oružanih snaga Saudijske Arabije i Ujedinjenih arapskih emirata. Prema nezvaničnim procenama, od tada je u nemirima ubijeno preko 80 ljudi, među kojima i više policajaca. Kritika sa Zapada ipak je bila uzdržana: U Bahreinu koji ima oko 1,3 miliona stanovnika stacionirana je Peta flota Sjedinjenih Američkih Država, vladajuća porodica je važan saveznik SAD u ovom nestabilnom delu sveta.

Pred ovogodišnju trku F1 protesti su se intenzivirali. Jedan od šiitskih duhovnika Isa Kasim pozvao je prilikom molitve prošlog petka „muškarce, žene i decu“ da izađu na ulice i „pokažu svetskoj javnosti da imaju političke zahteve“ i najavio „dane gneva“. Režim je odgovorio ogromnim merama bezbednosti, jedan demonstrant je ubijen, a 96 aktivista je privedeno. Ne bi li umirio situaciju pred trku F1, sam kralj je najavio kao moguć dijalog sa opozicijom: „Lično i jasno želim da izrazim svoje opredeljenje reformama i pomirenju u našoj veličanstvenoj zemlji“, te da su njegova vrata „uvek otvorena za dijalog sa celokupnim stanovništvom“.

Reč je, naravno, i o velikoj zaradi. Cena održavanja trke procenjuje se na oko 40 miliona dolara, a promet je pre dve godine uz prisustvo 100.000 gledalaca iznosio pola milijarde dolara.

A. I.
foto: reuters
foto: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Rat u Ukrajini

05.jun 2026. A.M.

Tramp pozdravio mogućnost sastanka Zelenski – Putin

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je direktan sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata. Predsednik SAD-a Donald Tramp pozdravio je ovu mogućnost

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure