img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Ustavne reforme Đorđe Meloni: Po uzoru na Benita Musolinija

19. јун 2024, 12:02 I.M.
Foto: AP Photo/Gregorio Borgia
Italija na prvom mestu: Đorđa Meloni
Copied

Nakon što je Đorđa Meloni objavila predloge za ustavne reforme usledile mnogobrojne kritike i poređenje sa rešenjima koje je pre jednog veka doneo fašistički diktator Musolini

Italijanska premijerka Đorđa Meloni iznela je predloge za ustavne reforme koji zloslutno podsećaju na drugu ustavnu promenu napravljenu pre jednog veka od strane Benita Musolinija.

Usvojen u novembru 1923. godine, Musolinijev ozloglašeni „Aćerbo“ zakon ustanovio je da partija koja osvoji najveći procenat glasova, čak i ako je to samo 25 procenata – dobija dve trećine mesta u parlamentu. Nakon što je njegova partija pobedila na narednim izborima, iako su zastrašivanje i nasilje bili važniji od manipulisanja izbornim zakonom, put do diktature bio je popločan, podseća Politiko.

Trenutni predlog Meloni podseća na zloglasni „Aćerbo“ zakon, jer italijanska liderka želi automatski da dodeli partiji sa najvećim procentom glasova 55 procenata mesta u parlamentu. Drugim rečima, sve dok jedna partija dobija više glasova biće nagrađena potpunom kontrolom nad parlamentom.

Ako ovo zvuči čudno, to je zato što jeste. Na primer, ako bi Poljska koristila ovaj izborni sistem na svojim najnovijim izborima, odlazeća stranka Zakon i pravda bi i dalje kontrolisala poljski parlament, uprkos tome što je dobila samo 35 procenata nacionalnih glasova naspram opozicionih 52 procenata.

Dakle, koliko god ovo bilo čudno, računicu italijanske premijerke nije teško razumeti.

Njena stranka, „Braća Italije“, možda ima ubedljivo vođstvo u predizbornim anketama, ali to je daleko od preovlađujuće većine.

U suštini, ovaj predlog bi tretirao celu Italiju kao jednu izbornu jedinicu u izborima po sistemu većinskog glasanja, gde partija koja osvoji relativnu većinu, koliko god mala bila, dobija sigurnu kontrolu nad parlamentom. To bi bio ekstreman oblik u sistemu u kojem politički pobednik uzima sve, sa ogromnom nesrazmerom.

Apsolutna vladavina većine

I to nije sve. Predlog takođe zahteva da svaka partija nominuje kandidata za premijera pre izbora, a kandidat pobedničke partije bi automatski postao premijer, smatrao bi se direktno izabranim od strane naroda, navodi Politiko.

Premijer bi vladao apsolutno.

U tekstu se ocenjuje da predlog Meloni kombinuje ideje predsedničkog i parlamentarnog sistema vlasti, na način koji omogućava masovnu koncentraciju moći.

U predsedničkom sistemu, predsednik je jak zato što je direktno izabran, predstavljajući snažan protivbalans zakonodavnoj grani vlasti.

U parlamentarnom sistemu, izvršna i zakonodavna vlast su manje odvojene. Šef izvršne vlasti (premijer ili kancelar) predstavlja većinu u zakonodavnom telu. Međutim, oni takođe zavise od te većine, pružajući neku ravnotežu između ove dve grane vlasti, podseća Politiko.

Melonijev plan bi tako kombinovao legitimitet i moć direktnih predsedničkih izbora, sa slabom podelom vlasti u parlamentarnom sistemu. Ona bi komandovala izvršnom vlašću kao direktno izabrani premijer, kao i parlamentom kroz svojih 55 procenata zastupljenosti.

Takođe je veoma zabrinjavajuće što su Meloni i njena stranka pokušali ovo da urade tajno.

Argument o stabilnoj vladi koja je neophodna Italiji

Vladino saopštenje za medije koje najavljuje plan nazvalo ga je „minimalističkim“ pristupom — a on to nikako nije, smatra se u analizi Politika.

A kako Meloni opravdava ovaj plan? Njen glavni argument je da Italiji trebaju stabilnije vlade — što je legitimna briga. U protekle tri decenije, italijanske vlade su u proseku trajale samo dve godine.

U tekstu se konstatuje da ideja o bonus mestima za pobedničku partiju predstavlja deo ustavnih diskusija u Italiji već duže vreme, i konstatuje se da to nije bila samo Musolinijeva ideja.

Italijanski komentatori su dali mnogo dobrih predloga o tome kako prilagoditi sistem kako bi vlade bile stabilnije — ali uzdizanje na prestol veštački stvorene većine na čelu sa direktno izabranim premijerom sigurno nije jedan od njih. Italijanska pravna zajednica je takođe veoma kritična prema planu, ukazuje Politiko.

Takođe ne treba da iznenađuje da ne postoji uporediv primer takvog sistema. Veoma malo zemalja ima bonuse za većinu — one koje ih imaju, imaju mnogo manje bonuse — i nijedna zemlja nema direktno izabranog premijera.

U međuvremenu, za Evropsku uniju, predlog ne može biti manje dobrodošao. Do sada je evropska desnica prihvatila Meloni, koja nije anti-EU i ostaje podrška ukrajinskoj samoodbrani protiv ruskog rata.

Prva prepreka je savladana

Bilo kako bilo, italijasnki Senat je sa 109 glasova za i 77 protiv usvojio predlog ustavne reforme Đorđe Meloni. Sledi glasanje u Predstavničkom domu.

Međutim, Ustav može da se promeni samo ako dobije dvotrećinsku većinu u oba doma parlamenta. Pošto se to neće dogoditi, ostaje da građani Italije o tome odluče na referendumu.

Tri najveće opozicione partije su prvi put zajednički organizovale protest protiv ustavnih reformi koje gura Đorđa Meloni. U Rimu se okupilo oko 2000 ljudi.

Izvor: Politiko

Tagovi:

Benito Musolini Đorđa Meloni Italija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure