img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka – Država vs. Hekler&Koh

Usijana puška

29. april 2015, 20:55 Nemanja Rujević
foto: wikipedia.org / us army
Copied

Na svakih četrnaest minuta negde u svetu neko strada od metka ispaljenog iz oružja koje je proizveo Hekler&Koh. Najvažniji kupac – nemačka vojska – sada se odriče automatske puške G36 nakon što su na videlo izašle skandalozne manjkavosti tog oružja, što proizvođača iz Oberndorfa može da dovede do bankrota. Iste puške imaju i specijalne jedinice srpske vojske, ali tamo se za sada o spornoj pušci ne izjašnjavaju

Za „Vreme“ iz Bona

Kada je Hekler&Koh 3. decembra 1997. nemačkoj vojsci isporučio prvi kontingent modernih automatskih pušaka pod oznakom G36 u berlinskoj politici još je vredeo moto Nie mehr Krieg (nikad više rat), a slanje nemačke vojske na frontove širom sveta bilo je tabu. Niko tada nije ni sanjao da će se vojnici Bundesvera sa jurišnim puškama Hekler&Koha ubrzo naći na Kosovu pa zatim i na egzotičnim ratištima Avganistana, Somalije ili Malija. Stoga je i puška razvijana za odbranu sopstvene tek ujedinjene teritorije, laka i praktična, osim cevi gotovo cela od plastike. Savršeno osnovno oružje za nemačkog pešadinca, kako se donedavno verovalo. A da nemačka vojska treba da nosi nemačke puške, to je aksiom, otprilike kao što će fudbalska reprezentacija uvek nositi Adidasove dresove. Do danas je Bundesver pazario 180.000 komada G36, skoro svi su i dalje u upotrebi.

Mit o savršenom oružju načeli su dobro obavešteni nedeljnik „Špigel“ i tabloid „Bild“ još pre tri godine. Iz internih dokumenata vojske tada je citirano da se G36 pregreva već nakon stotinak rafalno ispaljenih metaka te da preciznost drastično pada već kada je meta udaljena 200 do 300 metara. Proizvođač je sve to demantovao i nazvao delom sistematske kampanje protiv sopstvenog ugleda dok je Ministarstvo odbrane ćutalo. Uporni mediji su godinu dana kasnije došli do još detaljnijih i alarmantnih podataka – već na 100 metara udaljenosti preciznost hica varira za 50 do 60 santimetara, zbog čega se postavlja pitanje kakve uopšte šanse nemački vojnik ima u okršaju sa recimo talibanima i njihovim starim, ali proverenim kalašnjikovima.

Prvi put je sa zvaničnog mesta nešto rečeno u trenutku nepovoljnom po vladajuće demohrišćane – samo nedelju dana pred parlamentarne izbore u septembru 2013. godine. Tada je međutim Ministarstvo odbrane na čijem je čelu bio Tomas de Mezijer saopštilo da je oružje „pouzdano“ i da nepreciznost odgovara „opštepoznatim zakonima fizike“. Drugim rečima – sve je u redu. Kasnije će „Zidojče cajtung“ preneti da se Ministarstvo odbrane svojski trudilo da eufemizira izveštaje Vojnotehničke centrale za oružje i municiju i da nevolje sa automatom G36 predstavi kao uobičajene nedostatke koje ima svaka puška. Tema u izbornoj godini nije našla mnogo prostora u medijima niti je uticala na rejting demohrišćana koji su nastavili da vladaju sa drugim mlađim partnerom u koalicionoj vladi – umesto liberala, sada su tu socijaldemokrate.

MINISTARKIN RAFAL: Nije zataškavanje skandala oko Hekler &Kohovog automata ni jedini ni najvažniji razlog što je kancelarka Angela Merkel u novom kabinetu diskretno prekomandovala Tomasa de Mezijera iz resora odbrane u resor policije, što je u Nemačkoj prelazak sa konja na magarca. Već dugo se šuška da se Angela Merkel umorila od šefovanja Nemačkom i da 2017. neće juriti novi mandat. Najmoćnija žena sveta je već punih 15 godina na čelu svoje partije, njen suvereni stil nije dozvolio da se razvije previše političara srednjih godina koji bi mogli da je zamene. Međutim, jedna od takvih je upravo aktuelna ministarka odbrane Ursula fon der Lajen. „Kako je samo simpatično što je svojim poslednjim potezom ministarka demontirala svog možda i najjačeg protivkandidata za sledećeg šefa demohrišćana: Tomasa de Mezijera. On je režao još kada ga je Fon der Lajenova izgurala iz resora odbrane. Sada će G36, onako neprecizan, pre pogoditi njega nego nju“, komentariše „Dojče vele“. Tome u prilog govore i prve reakcije opozicionih Levice i Zelenih, koji prete anketnim odborom, ali više ciljaju na dugogodišnje ćutanje De Mezijera nego na aktuelnu ministarku Fon der Lajen.

Ambiciozna lekarka iz Donje Saksonije u prve dve vlade Angele Merkel služila je u resorima porodice i rada, a sada je prva dama u istoriji na čelu Bundesvera. Nameru da iznutra reformiše vojsku već je demonstrirala i ranije, kada je rekla da armija mora biti „najatraktivniji poslodavac u Nemačkoj“ te počela da uvodi vrtiće u kasarne. Svoje najkrupnije političke poene stekla je, međutim, ulaskom u otvoreni konflikt sa Hekler&Kohom, kada je početkom aprila najavila niz istraga o spornom oružju nakon kojih je jasno rekla: „G36 nema budućnost u Bundesveru.“ Puška će biti zamenjena postepeno, kroz nekoliko godina, mada se pominje i mogućnost da nekoliko hiljada komada bude ojačano čvršćom cevi.

BANKROT: Izveštaj komisije u kojoj su bili predstavnici armije, savezne revizorske institucije i instituta Frauenhofer je na 372 strane detaljno dokumentovao da su problemi sa jurišnom puškom još veći nego što se mislilo. Pregrevanje ne dolazi samo nakon duge rafalne paljbe, već i kada je temperatura ili vlažnost vazduha visoka i kada je automat direktno izložen sunčevim zracima – i to sve bez obzira na municiju koja je u okviru. Preciznost pada do mizernih sedam odsto, dok druge automatske puške, kako tvrdi izveštaj, pogađaju i do 90 odsto. Zaključuje se da oružje predstavlja opasnost za vojnike koji ga nose, pa će jedna druga komisija imati zadatak da istraži da li je neki vojnik Bundesvera povređen ili ubijen jer je na frontu imao faličnu pušku.

Sve je to već previše za poljuljani ugled Hekler&Koha. Poslednji ekser u kovčeg te firme mogla bi da bude informacija koju daje magazin „Štern“: U proizvodnji ove uglavnom plastične puške je navodno umesto poliamida prožetog karbonskim i staklenim vlaknima sve više korišćen jeftini polietilen, materijal koji se lako deformiše pri visokim temperaturama. „Bild“ prenosi da Ministarstvo odbrane već ispituje mogućnost da tuži Hekler&Koh.

Poslovi te firme duže vreme idu traljavo. Hekleri godinama ne smeju da se izvoze u brojne zemlje (za to je potrebna dozvola nemačkog Saveta za bezbednost u kojem sede kancelarka i neki ministri), a već se vodi veliki proces jer je firma navodno i pored zabrane izvozila u delove Meksika gde traju ratovi narko-bandi. Nedeljnik „Frajtag“ piše da se trenutno u magacinima proizvođača nagomilalo oružja u vrednosti od 30 miliona evra. Firma poslednjih godina ima obrt između 150 i 200 miliona evra, često uz gubitke koji bi bili i veći da nije izvoza (videti okvir).

Rukovodstvo firme odustalo je od proverene taktike kojoj pribegavaju svi proizvođači oružja: ignorisati medije i biti nevidljiv za javnost. Hekler&Koh je izdao do sada najmanje šest saopštenja, neka od njih na po pet stranica, a poruka je ista: sa puškom je sve u najboljem redu, nameštaju nam, štete našem ugledu, hoćemo nezavisnu komisiju, tužićemo državu. U Nemačkoj se to tumači kao koprcanje jedne firme pred bankrotom.

Navodno pouzdana

Automatsku pušku G36 zvanično poseduju oružane snage 37 država. Koriste je policija ili vojska u Španiji, Brazilu, Saudijskoj Arabiji, Filipinima, Maleziji, Australiji, Litvaniji, Hrvatskoj… Nedavno je Berlin poslao 8000 komada kurdskim Pešmergama koje se u Iraku bore protiv Islamske države. Iz inostranstva do sada nije bilo pritužbi, kurdski ministar Mustafa Sajid Kadir je rekao: „Super je. Dajte nam još.“

„Politika“ je 8. aprila 2010. pisala da pušku koriste i Specijalne brigade Vojske Srbije čiji su pripadnici u januaru te godine išli na obuku u Oberndorf u organizaciji Sektora za specijalne programe beogradskog preduzeća Jugohemija. „Reč je o najmodernijem pešadijskom naoružanju koje svet danas poznaje“, prenela je tada „Politika“ reči Zorana Despotovića, vodećeg tehnologa za naoružanje u Tehničkom remontnom zavodu iz Čačka. „Optimalni domet zrna je 300 do 400 metara i na toj distanci postiže izuzetnu preciznost i rezultate“, rekao je on o automatskoj pušci G36.

U februaru ove godine – dakle dok su Nemačkom uveliko kolale informacije o nepreciznosti puške – u emisiji RTS-a „Dozvolite“ jedan pripadnik srpske Protivterorističke jedinice detaljno je predstavio oružje i posebno pohvalio njegovu praktičnost i „pouzdanost u radu“.

Da li su u Vojsci Srbije uopšte obavešteni o nedostacima puške? Planira li Ministarstvo odbrane da povuče ovo naoružanje? Ili možda da tuži proizvođača? To za sada ne znamo. Na naš upit Ministarstvo odbrane nije dalo nikakav odgovor.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljive trke za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Grenland, kuće, sneg, priroda

Geopolitika

19.januar 2026. Nemanja Rujević

Rat za Grenland preko burbona

Teško da će se pucati zbog Grenlanda, ali Donald Tramp sada dobija odgovor na najavljene dodatne carine na evropske proizvode

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure