img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rafael Nadal, tri grend slema i još ponešto

Ukroćena snaga

28. decembar 2010, 22:44 Slobodan Georgijev
Copied

Nadal se u protekloj godini vratio na tron uz nešto izmenjen imidž i još raznovrsniju igru. Njemu je bio nedostajao samo još turnir u Njujorku da uđe među besmrtnike koji su osvajali sve grend slem titule i on je to učinio ove godine pobedivši superiorno u finalu Novaka Đokovića

Španski dvadesetčetvorogodišnji teniser je odavno ušao u legendu, a ove godine se trijumfalno vratio na mesto najboljeg tenisera na svetu osvojivši tri grend slem turnira – Pariz, London i Njujork i tri turnira masters serije. On je prvi posle Roda Lejvera koji je 1969. godine u jednoj sezoni uspeo da osvoji ova tri turnira.

Nadal se na mesto broj jedan vratio posle razočaravajuće 2009. godine u kojoj su ga konstantno mučile povrede i u kojoj su već bile krenule glasine da je njegova karijera okončana i da će Rodžer Federer ostati bez svog glavnog konkurenta.

Teniski komentatori ga odavno nazivaju „kraljem šljake“ i ako bismo ovo shvatili čak i kao žargon u kome šljaka znači rad, Nadal bi svakako zasluženo nosio krunu. Od trenutka kada je napravio ime u tenisu, sredinom prve decenije dvadeset prvog veka, osvojivši prvi od pet otvorenih prvenstava Francuske – Rolan Garos – za njega se govorilo da ima umeće, ali da mečeve dobija neverovatnom upornošću koja proističe iz fanatičnog treninga. Još od tog doba, kada je počeo da dominira kao „stariji tinejdžer“, njegovu je igru više od veštine odlikovala snaga koja se mogla videti u svakom potezu na terenu.

On je izgledom, muskulaturom, tesnim majicama bez rukava i sada već čuvenim uskim pantalonicama do kolena demonstrirao tu svoju osobinu.

Britanski teniser Endi Marej kaže za njega da je to sportista koji nikada ne odustaje.

„On svaki meč igra kao da mu je poslednji u životu, toliko daje sve od sebe“, rekao je Marej.

Svetski tenis je čekao na veliki rivalitet čini se još od povlačenja Štefana Edberga i Borisa Bekera, koji su krajem osamdesetih odigrali nekoliko nezaboravnih velikih finala, ali je to ništa u poređenju sa rivalstvom između Federera i Nadala, koje već sada nazivaju najvećim igračima u istoriji, što oni po broju osvojenih turnira za kratko vreme i svojom dominacijom svakako potvrđuju.

Nadal se u protekloj godini vratio na tron uz nešto izmenjen imidž i još raznovrsniju igru. Njemu je bio nedostajao samo turnir u Njujorku da uđe među besmrtnike koji su osvajali sve grend slem titule i on je to učini ove godine pobedivši superiorno u finalu Novaka Đokovića. Svi koji su gledali ovaj duel videli su da Novak nije bio bez šanse, da je igrao odlično, ali ni to nije bilo dovoljno da se pobedi Nadal.

Đoković je pre toga u polufinalu u istorijskom meču pobedio Federera, ali takva igra nije bila dovoljna za Rafu, kako zovu Nadala. Posle utakmice Novak je rekao da je dao sve od sebe, ali da to očevidno nije dovoljno za meč sa teniserom koji u tom trenutku igra možda najbolji tenis u istoriji.

„Fantastična stvar u vezi sa Nadalom je da on igra i napreduje sve više i više“, rekao je Đoković.

Van terena Nadal je pomalo nezanimljiv javnosti, jer za njega nisu vezani nikakvi skandali. On je, poput Đokovića, neka vrsta „porodičnog proizvoda“ i njegov privatni život je manje-više daleko od „očiju javnosti“. Ono što se vidi i što se zna jeste da je veliki sportista koji uvek ceni svog protivnika i da je „u suštini“ iskreno skroman čovek. Oni koji prate tenis setiće se trenutka kada je posle jednog od grend slem finala Federer plakao, a Nadal je izgledao kao dečak koji bi velikom šampionu najradije vratio titulu.

„Rodžere, mogu da zamislim kako ti je teško, ali sam siguran da ćeš se ti vratiti na prvo mesto ovde“, rekao je tada Nadal i to jeste bilo iskreno.

Zbog takvog odnosa prema sportu, zbog viteštva i zbog fantastične borbenosti, zbog toga što se nikada ne predaje Nadal predstavlja retkost u svetu profesionalnog sporta što ga čini još većim šampionom. Srbiji, ako želi da odbrani titulu u Dejvisovom kupu, ostaje da se nada da je Rafael zadovoljio svoju želju za titulama posle dva nastupa za Španiju i da će i ovu godinu preskočiti. Kada je reč o nastupima na turnirima u 2011, samo teška povreda ili nekoliko vezanih teških mečeva mogu da ga spreče da bude još uspešniji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure