Usred ruske uspešne ofanzive u pravcu grada Pokrovsk, Ukrajina je izvela iznenadni napad na rusku teritoriju i zauzela preko 1000 kvadratnih kilometara u Kurskoj oblasti. Dok Rusi napreduju ka gradu Pokrovsku u Ukrajini, Ukrajinci zauzimaju deo po deo ruske teritorije. Ovo je najveća prekogranična operacija na ruskoj teritoriji od Drugog svetskog rata
Ukrajinska vojska je pre 15 dana u regionu grada Kurska pokrenula iznenadni napad na Rusiju tokom kojeg je preuzela kontrolu nad velikom teritorijom u najvećoj prekograničnoj operaciji na ruskoj teritoriji od Drugog svetskog rata.
Ovo je iznenadilo veliku većinu vojnih stratega, pre svega zbog uspešnosti ruske invazije u Ukrajini koja se, iako sporo, već dve i po godine odvija uspešno uprkos velikim žrtvama. Malo ko se nadao da će Ukrajina sa delova fronta koje gubi povući najsposobnije jedinice i poslati ih u juriš – na Rusiju.
Iako se ukrajinske vlasti hvale ogromnim brojem ruskih vojnika koji tradaju prilikom zauzimanja teritorije Ukrajine, posprdno ih nazivajući ‘topovskim mesom’, činilo se da Rusija ima dovoljno vojnih rezervi da sebi priušti ovo ‘zadovoljstvo’. Napredak ruske vojske je u poslednjih godinu dana bio je spor, ali konstantan.
U svetlu toga je i iznenađujući potez Ukrajine, koja je povukla svoje elitne vojne jedinice sa odbrane dva svoja najugroženija pravca, Vovčanska i Pokrovska, i odlučila se da ih usmeri ka invaziji u rusku pograničnu oblast. Kocka je bačena. Ko će biti dobitnik – pokazaće vreme.
Poziv Zelenskog zapadnim partnerima da ubrzaju isporuke municije i oružja
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je tim povodom u ponedeljak da je napad njegove zemlje na rusku Kursku oblast pokazao da su pretnje Kremlja odmazdom – blef, i pozvao saveznike Kijeva da smanje ograničenja koja su postavili za ukrajinsku upotrebu stranog oružja.
Zelenski je dodao da ukrajinska vojska sada kontroliše više od 1250 kvadratnih kilometara i 92 naselja u regionu Kurska, dok je Rusija saopštila da je Ukrajina pogodila treći most u tom regionu, što je otežalo napore Rusije da odbije ukrajinski napad.
Foto: AP Photo/Evgeniy MaloletkaKurska oblast
Blickrig Ukrajine na teritoriju Kurska
Ukrajina je izvršila iznenadni napad na ruski region 6. avgusta, što je najveća ofanziva na Rusiju od Drugog svetskog rata. Kijev kaže da je cilj njegove vojne operacije da se uspostavi tampon zona i izmori ruska vojna mašinerija.
Obraćajući se skupu ukrajinskih diplomata, Zelenski je pojedinačno pomenuo saveznike koji su snabdeli Kijev oružjem dugog dometa, ali su rekli da Kijev ne sme da ih koristi duboko unutar ruske teritorije iz straha od prelaženja „crvenih linija“ koje je postavio ruski predsednik Vladimir Putin.
Na drugoj strani predsednik Rusije Vladimir Putin je pripretio da će ovaj ukrajinski izlet skupo koštati Zelenskog i vojni vrh Ukrajine.
„Ukrajinske snage moraju da budu isterane iz Kurske oblasti, a Rusija će dostojno odgovoriti na napade“, poručio je Putin.
Ministarstvo odbrane započelo je raspoređivanje dodatnih vojnih snaga u Kursku i organizovalo isporuku opreme za formiranje rezervnih trupa u tom regionu.
Foto: AP/LibkosUkrajinska ofanziva
Rusko napredovanje u pravcu Pokrovska
Shodno vojnim kapacitetima, napredovanje ukrajinske vojske u oblasti Kurska je u poslednja dva dana usporeno, dok se rusko napredovanje u Ukrajini konstantno kreće u pravcu grada Pokrovsk.
Zato su zvaničnici ovog ukrajniskog grada pozvali stanovnike da ubrzaju evakuaciju na istoku zemlje jer se ruska vojska brzo približava jednom od ključnih ciljeva koje je Moskva postavila u svom ratu.
Vojne vlasti u Pokrovsku, koji je opre rata imao više od 60.000 stanovnika, su saopštile da ruski vojnici napreduju brzim tempom što ostavlja sve manje vremena da civili spakuju stvari i evakuišu ka bezbednijim oblastima.
Iako je ukrajinska vojska pokušala da upadom u teritorije ruske pogranične oblasti Kursk preusmeri vojne napore Kremlja sa linije fronta u Ukrajini, predsednik Volodimir Zelenski je juče saopštio da su Pokrovsk i neki drugi gradovi u Donjecku pod najjačim napadima.
Pokušaj promene dinamike rata
Ukrajina napadom na Kursk pokušava da promeni dinamiku dvoipogodišnjeg sukoba i samopouzdana je da ima dovoljno resursa za to dok Rusija smatra da može obuzdati upad bez potrebe da ublaži operacije u Donjecku.
Sporo napredovanje ruskih trupa širom Donjecka ove godine je po gubicima bilo skupo, ali su teritorijalni dobici sve veći. Pokrovsk je jedno od glavnih odbrambenih uporišta Ukrajine i ključno logističko čvorište u regionu Donjecka. Pad tog grada u ruke Rusa ugrozio bi odbrambene sposobnosti Ukrajine i rute snabdevanja što bi Moskvu približilo cilju da zauzme ceo Donjeck.
Stanovnicima Pokrovska je ponuđeno sklonište u zapadnoj Ukrajini, gde će biti smešteni u spavaonicama i kućama pripremljenim za njih.
„Kako se linija fronta približava Pokrovsku, potreba za preseljenjem na bezbednije mesto postaje sve hitnija“, saopštila je lokalna vlast.
Foto: Governor of Kursk region telegram channel via APPosledice žestokih borbi
Zašto je Ukrajina napala Rusiju uprkos gubitku dela teritorije?
U kontekstu iznenadnog i uspešnog napada Ukrajine na pograničnu oblast Kurska, analitičari vide u „tvrđenju pazara“ pred eventualne mirovne pregovore, analitičari vide težnju za bolju poziciju.
Iako primirje uopšte nije ni na vidiku, glasine o pregovorima o prestanku rata sve su glasnije.
Tome ide u prilog i poslednji poziv beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka, koji je ocenio da „Rusija i Ukrajina treba da pregovaraju o okončanju sukoba kako bi se izbeglo širenje rata na Belorusiju“.
„Ne želimo eskalaciju i ne želimo rat protiv celog NATO-a. Ne želimo to“, rekao je on.
Ukoliko Ukrajina bude „provocirala“ Minsk, Lukašenko je upozorio da „neće imati izbora“, a je istovremeno pozvao zaraćene strane na pregovore.
„Hajde da sednemo za pregovarački sto i okončamo ovu svađu. To nije potrebno ni ukrajinskom narodu, ni Rusima, ni Belorusima. To treba njima (Zapadu) “, zaključio je on.
Lukašenko je izneo tvrdnje da se Zapad nada da će situacija u Kursku, u koji su ukrajinske trupe izvršile upad, podstaći mobilizaciju u Belorusiji i u Rusiji i „uzdrmati društvo iznutra“, rekao je Lukašenko.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ubistvo američkog influensera Čarlija Kirka, poster-boja desnice i Trampovog pokreta, teško je razumeti ako se ne razume koliki uticaj je taj mladi čovek ostvarivao kroz društvene mreže i svoju organizaciju. Svet je to u kojem se prepliću politika, algoritmi i zakulisni interesi.
Nakon što je Džimi Kimel skinut sa programa ABC-ja zbog političkih komentara, Donald Tramp sugeriše oduzimanje licenci televizijama koje ga kritikuju. Ništa od ovoga se ne dešava slučajno, jer Tramp od povratka u Belu kuću najavljuje osvetnički pohod na kritičare. Ironično je, ipak, što su baš republikanci poznati po borbi za slobodu svakakvih govora
Trampa držati raspoloženim – po svaku cenu. To je, izgleda, bio plan britanske vlade za državnu posetu američkog predsednika. Čini se da je taj plan uspeo
Karte u jednom pravcu u ekonomskoj klasi za letove u decembru oglašavaju se po ceni između 1.300 i 2.000 evra, a karte u biznis klasi koštaju oko 4.000 evra
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!