Nuklearno naoružanje
Kraj sporazuma o nuklearnom naoružanju: Šta dalje?
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Ljudi su u Ukrajini umorni od rata i upiru pogled u Vašington. Njihova sudbina bi mogla da zavisi od pobednika na američkim predsedničkim izborima Donalda Trampa. Poneko je oprezni optimista
Raščišćavanje posle udara ruske rakete u Krivom Rogu, rodnom gradu predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Opet je ubijena cela porodica. Jedino je otac Maksim preživeo, njegovo troje dece i žena su mrtvi. Komšinica Viktorija, koja upravo polaže cveće na mesto stradanja, kaže da su spasioci 13 sati pokušavali da dođu do Makisma, piše DW.
„Ne možete da budete ravnodušni“, kaže ona. „To mi slama srce. Imam četiri unuka i veoma sam zabrinuta za njih.“ Dodaje da nije mogla ništa drugo da uradi osim da dođe i položi cveće. „Strašno je i ne zna se kada će da se završi“, kaže.
Trećina Ukrajinaca spremna na teritorijalne ustupke
Nije samo nejasno kada će rat biti završen, već i kako. Donald Tramp kao novi predsednik Sjedinjenih Država mogao bi da ima veliki uticaj na to.
Skoro trećina ukrajinskog stanovništva je, prema aktuelnim anketama, spremna na teritorijalne ustupke. Aleksandra Kvitkova iz Kijeva je zabrinuta. Smatra da bi Tramp mogao da prinudi Ukrajinu na teritorijalne ustupke.
„Neće se dobro završiti po nas, jer ćemo izgubiti teritorije nakon što je tako mnogo ljudi umrlo. Izgubićemo Krim, Donjeck i Lugansk. Nadam se da će nam makar ostaviti regione Harkova i Zaporožja. Trampu nije potreban ovaj rat i želi da ga brzo okonča. Za nas će to biti veoma tužno, posle gubitka svih tih života i teritorija. Neće se dobro završiti“, kaže Kvitkova.
Mnogo prijatelja među republikancima
Teritorije za mir – mnogi ljudi u Ukrajini ne veruju u to. A ruski vlastodržac Vladimir Putin nemilosrdno nastavlja napade na Ukrajinu. Prema podacima ukrajinske vojske od avgusta je Rusija lansirala više od 5.000 dronova i raketa na Ukrajinu.
Poslanik predsednikove partije „Sluga naroda“ Jehor Černjev kaže da se ruski napadi pojačavaju, dok ukrajinski državni vrh pokušava da ubedi Trampa da ne obustavi pomoć Ukrajini: „Moramo da radimo i radićemo s Trampom, a ne počinjemo taj posao od nule. Imamo istoriju saradnje s Trampom, njegovim timom i republikancima u Kongresu“, kaže on. Dodaje da postoji puno prijatelja među republikancima, koji su u protekle dve godine puno učinili za Ukrajinu.
„Ne može gore“
To je oprezni optimizam. Ukrajinci se nadaju da bi nepredvidljivi Tramp ipak mogao da donese odluke koje su dobre za Ukrajinu. U taj tračak nade meša se i razočarenje saveznicima. Olena iz Kijeva kritikuje zapadne saveznike tvrdeći da nisu dovoljno pomogli. Ona ima utisak da ne može biti gore.
„Pod demokratama je doduše bilo podrške, ali je ona bila veoma spora i neorganizovana. Morali smo mesecima da čekamo“. Dodaje da će republikanci možda biti impulsivniji, ali i brzi. „Gore ne može, ili će situacija ostati ista, ili će se popraviti“.
Olena podseća na Trampov prethodni predsednički mandat za vreme kojega su Rusiji uvedene sankcije. „Amerika je bila prva zemlja koja je poslala Ukrajini oružje i vojnu pomoć. Iz toga mogu da se izvuku izvesni zaključci.“
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Springstin je napisao Streets of Minneapolis 24. januara. Tog dana je na TV Nova S emitovan film Presedan o policijskoj brutalnosti koja se dogodila u Valjevu 14. avgusta prošle godine. Mineapolis je lako zameniti sa “Valjevo, čujem ti glas…”, ili, još strašnije “Novi Sade, čujem ti glas dok pevaš kroz krvavu maglu…”

Dok državna administracija pravi oštar zaokret i ublažava retoriku oko ubistava dvoje građana u Minesoti, u američkom društvu traje tiha borba između principa humanosti i sprovođenja imigracionih zakona, jer iza svakog hapšenja onih koji nemaju dozvolu boravka ostaju razorene porodice, razbijene zajednice i krhotine američkog sna

Kina ulazi u godinu Vatrenog konja – prvi put posle šezdeset godina kada je u godini istog imena započela katastrofalna Kulturna revolucija. Vatreni konj se tada oteo kontroli rušeći sve pred sobom i ostavljajući milione žrtava iza sebe. Da li će Si Đinping pritegnuti uzde
Osumnjičeni Italijan se navodno hvalio pred drugima da je između 1992. i 1995. godine išao „u lov na ljude“ u Sarajevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve