

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Ljudi su u Ukrajini umorni od rata i upiru pogled u Vašington. Njihova sudbina bi mogla da zavisi od pobednika na američkim predsedničkim izborima Donalda Trampa. Poneko je oprezni optimista
Raščišćavanje posle udara ruske rakete u Krivom Rogu, rodnom gradu predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Opet je ubijena cela porodica. Jedino je otac Maksim preživeo, njegovo troje dece i žena su mrtvi. Komšinica Viktorija, koja upravo polaže cveće na mesto stradanja, kaže da su spasioci 13 sati pokušavali da dođu do Makisma, piše DW.
„Ne možete da budete ravnodušni“, kaže ona. „To mi slama srce. Imam četiri unuka i veoma sam zabrinuta za njih.“ Dodaje da nije mogla ništa drugo da uradi osim da dođe i položi cveće. „Strašno je i ne zna se kada će da se završi“, kaže.
Trećina Ukrajinaca spremna na teritorijalne ustupke
Nije samo nejasno kada će rat biti završen, već i kako. Donald Tramp kao novi predsednik Sjedinjenih Država mogao bi da ima veliki uticaj na to.
Skoro trećina ukrajinskog stanovništva je, prema aktuelnim anketama, spremna na teritorijalne ustupke. Aleksandra Kvitkova iz Kijeva je zabrinuta. Smatra da bi Tramp mogao da prinudi Ukrajinu na teritorijalne ustupke.
„Neće se dobro završiti po nas, jer ćemo izgubiti teritorije nakon što je tako mnogo ljudi umrlo. Izgubićemo Krim, Donjeck i Lugansk. Nadam se da će nam makar ostaviti regione Harkova i Zaporožja. Trampu nije potreban ovaj rat i želi da ga brzo okonča. Za nas će to biti veoma tužno, posle gubitka svih tih života i teritorija. Neće se dobro završiti“, kaže Kvitkova.
Mnogo prijatelja među republikancima
Teritorije za mir – mnogi ljudi u Ukrajini ne veruju u to. A ruski vlastodržac Vladimir Putin nemilosrdno nastavlja napade na Ukrajinu. Prema podacima ukrajinske vojske od avgusta je Rusija lansirala više od 5.000 dronova i raketa na Ukrajinu.
Poslanik predsednikove partije „Sluga naroda“ Jehor Černjev kaže da se ruski napadi pojačavaju, dok ukrajinski državni vrh pokušava da ubedi Trampa da ne obustavi pomoć Ukrajini: „Moramo da radimo i radićemo s Trampom, a ne počinjemo taj posao od nule. Imamo istoriju saradnje s Trampom, njegovim timom i republikancima u Kongresu“, kaže on. Dodaje da postoji puno prijatelja među republikancima, koji su u protekle dve godine puno učinili za Ukrajinu.
„Ne može gore“
To je oprezni optimizam. Ukrajinci se nadaju da bi nepredvidljivi Tramp ipak mogao da donese odluke koje su dobre za Ukrajinu. U taj tračak nade meša se i razočarenje saveznicima. Olena iz Kijeva kritikuje zapadne saveznike tvrdeći da nisu dovoljno pomogli. Ona ima utisak da ne može biti gore.
„Pod demokratama je doduše bilo podrške, ali je ona bila veoma spora i neorganizovana. Morali smo mesecima da čekamo“. Dodaje da će republikanci možda biti impulsivniji, ali i brzi. „Gore ne može, ili će situacija ostati ista, ili će se popraviti“.
Olena podseća na Trampov prethodni predsednički mandat za vreme kojega su Rusiji uvedene sankcije. „Amerika je bila prva zemlja koja je poslala Ukrajini oružje i vojnu pomoć. Iz toga mogu da se izvuku izvesni zaključci.“


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve