![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/OI_2024_013-309x232.jpg)
Olimpijske igre
Kiša Parizu ne smeta
Jedini problem koji 45000 policajaca u obezbeđenju ceremonije otvaranja Olimpijskih igara nisu mogli da zaustave je povremena kiša. Ideja o ceremoniji na otvorenom stigla je iz Buenos Airesa
„Ionako nemam drugu opciju. Mogu da budem mobilisan iz zatvora ili nakon puštanja na slobodu", kaže jedan od njih
Od početka maja i zatvorenici mogu da podnesu zahtev za mobilizaciju. „Ionako nemam drugu opciju. Mogu da budem mobilisan iz zatvora ili nakon puštanja na slobodu“, kaže jedan od njih.
Pod budnim očima stražara, grupa muškaraca hoda po dvorištu jednog zatvora, okruženog visokim sivim zidovima sa bodljikavom žicom. Neki od njih bi uskoro mogli da zatvorsku odeću zamene vojnom uniformom. Ukrajinski parlament je početkom maja usvojio novi zakon o mobilizaciji koji zatvorenicima omogućava da se iz zatvora prijave za služenje vojske, prenosi „Dojče vele“ (DW).
Zatvorenik Vladimir Baran smatra da je to dobra stvar i da se ne plaši negatvnih reakcija od strane drugih vojnika: „To je dobar zakon jer svi Ukrajinci treba da brane našu zemlju“, kaže on.
Drugi zatvorenik Oleh Omeltjuk to vidi mnogo trezvenije: „Iznad svega, ovo je šansa da se izađe odavde“.
Osuđena lica moraju ispunjavati uslove
Šansa koju ne može da iskoristi svaki od oko 65.000 muškaraca koji su, prema ukrajinskim vlastima, trenutno na odsluženju zatvorske kazne. Ako hoće iz ćelija u rovove, moraju da ispune niz uslova.
– Izrečena kazna ne sme biti duža od tri godine.
– Osuđeni ratni zločinci, ubice i seksualni prestupnici ne dolaze u obzir.
– I svako ko je iza rešetaka zbog terorizma, ugrožavanja nacionalne bezbednosti, saradnje ili pokušaja ubistva policijskog ili vojnog osoblja mora da ostane iza rešetaka.
O molbama zatvorenika za odlazak na front odlučuje sud
Da li zatvorenik može da se pridruži ukrajinskoj vojsci odlučuje sud koji ne poništava kaznu, već je menja u uslovnu. Međutim, vojska nije obavezna da primi bivše zatvorenike – ne žele ih svi komandanti u svojim jedinicima, rekao je nedavno ukrajinski ministar pravde Denis Maljuska na ukrajinskoj televiziji.
Među njima pak nije komandant 93. mehanizovane brigade Ivan Burjak. On je za TV kanal Suspilne rekao: „Verujem da svakom čoveku treba dati priliku da se popravi“. Svako pravi neke greške u životu. „Ako neko prizna grešku, to već pokazuje da je razmišljao o tome. Definitivno mislim da je ispravljanje grešaka, čak i prolivanjem sopstvene krvi, dobra stvar.“
Pogotovo što mnogi muškarci u Ukrajini ne žele da se bore i u vojsci zamene iscrpljene i često više puta ranjene vojnike, od kojih su neki na frontu više od dve godine.
Nekoliko je razloga za to: država nije regulisala demobilizaciju, nedostatak naoružanja i opreme na frontu, slučajevi korupcije u vojsci ili jednostavno strah od smrti, povreda ili sakaćenja.
Prve prijave obrađene
Prema podacima Ministarstva pravde, od do 20.000 zatvorenika koji bi mogli da budu mobilisani, do sada je odgovarajuću prijavu podnelo njih 3.000. Zatvorski službenik Aleksandar nije iznenađen: „Veliki broj osuđenika želi da ide u vojsku“, kaže on.
Sud u gradu Hmeljnicki je sada po prvi put odlučio o zahtevima dvojice osuđenih lopova koji mogu da se bore u Nacionalnoj gardi. Oni su prošli zdravstveni i psihološki test i bili su fizički sposobni, navodi se u saopštenju suda.
Topovsko meso?
Oleh Cvili, šef nevladine organizacije koja se zalaže za prava zatvorenika, naglašava da je glavni motiv zatvorenika odbrana Ukrajine od Rusije. Mnogi su podneli zahtev za amnestiju u prvim danima ruske invazije, ali to tada zakonom nije omogućeno, rekao je Cvili ukrajinskoj televiziji Suspilne.
Kada su pušteni na slobodu, priključili su se vojsci. Mnogi od njih su poginuli. Upravo tako su dokazali da im sloboda nije bila najvažnija, kazao je Cvili.
Ali postoji i zabrinutost. Mobilizacija zatvorenika je složena stvar, saopštila je organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW). S jedne strane, to bi može pomoći u resocijalizaciji, ali sa druge strane postoji rizik da se u datim okolnostima naruše prava bivših zatvorenika i da se na njih gleda kao na topovsko meso.
Zatvorenik Mikola Ribalko hoće da se pridruži vojsci, na ovaj ili onaj način: „Ionako nemam drugu opciju. Mogu da budem mobilisan iz zatvora ili nakon puštanja na slobodu“.
Jedini problem koji 45000 policajaca u obezbeđenju ceremonije otvaranja Olimpijskih igara nisu mogli da zaustave je povremena kiša. Ideja o ceremoniji na otvorenom stigla je iz Buenos Airesa
Kako navode svetske agencije, uhapšeni narko bos Zambada je osnovao kriminalnu organizaciju sa Hoakinom „El Čapom" Guzmanom, koji je trenutno u zatvoru u Sjedinjenim Američkim Državama
Uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara Francuska se suočava sa nizom vandalskih napada na železničku infrastrukturu, kao i sa ozbiljnim bezbednosnim pretnjama. Ceremonija otvaranja pala je u senku strepnje od terorističkih napada, a obezbeđivaće je više od 45.000 policajaca
Na Olimpiske igre u Parizu pozvan je samo mali broj ruskih sportista, a još manje njih se odazvalo pozivu da nastupaju kao „neutralni“ individualci – „athlete individuele neuter“. Za njih nema himne, zastave i boja nacionalne reprezentacije
Pogoršanje diplomatskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske prenosi se i na sport. Zašto su hrvatske vlasti preporučile svojim vaterpolo klubovima da ne igraju na gradskom bazenu u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve