Od novoizabranog predsednika Donalda Trampa očekuje se da povede Ameriku u odlučnu bitku za očuvanje liderstva u haj-teku. Lideri industrije dolaze mu da kažu kako su njihove trupe spremne i prilažu po milion dolara
Da je u pitanju serija, zaplet bi bio fenomenalan. Američki predsednik je izgubio izbore za drugi mandat, zamerio se mnogima, (in)direktno inicira pobunu i zbog svojih objava biva zabranjen na većini društvenih mreža. Četiri godine kasnije vraća se u velikom stilu, a oni koji su ga zabranjivali sada zovu da zakažu sastanke i doniraju mu po milion dolara za inauguracionu žurku. Ali, to nije serija, to je realan život u SAD ovih dana.
Za Trampovu naklonost nadmeću se ovih dana prvi čovek Epla Tim Kuk, osnivač Amazona Džef Bezos, osnivač Gugla Sergej Brin, prvi čovek Mete Mark Zakerberg, da pomenemo samo one najkrupnije, a da i ne spominjemo prvog među nejednakima Ilona Maska, koji je sebi još ranije obezbedio da sedi s desne strane novoizabranog predsednika.
Kada je Tramp prvi put ušao u Belu kuću, tehnološki džinovi gledali su ga s visine. Uglavnom su podržavali njegovu protivkandidatkinju Hilari Klinton i znali su da se Tramp u tehnologiju ič ne razume. Tokom njegovog prvog mandata svašta se dešavalo, predsednik je shvatio snagu tehnologije i pokušavao da uvede mere koje bi ograničile njenu moć. Reakcija je bila snažna i završilo se gorepomenutim gubljenjem izbora i zabranom na društvenim mrežama.
Međutim, četiri godine vlasti Džoa Bajdena tehnološkim kompanijama nisu donele Dembeliju, naprotiv. Razvoj veštačke inteligencije inicirao je jednu povelju (zakon) i dve izvršne naredbe o stavljanju VI pod kontrolu, a ozbiljno su pokrenuta pitanja monopola odnosno namera da se velike kompanije malo rasitne.
U finišu ovogodišnje predsedničke kampanje postalo je jasno da se nešto menja. Ne samo što je Ilon Mask otvoreno i bez uvijanja, a sa prilično para stao uz Trampa, već se “Vašington post”, koji je u vlasništvu Amazona, uzdržao da podrži nekog kandidata (a nije bilo teško pogoditi iza koga bi stala redakcija), dok su ostali značajno ćutali onda kada se očekivalo da dignu glas. Zato su prilično progovorili posle izbora najavljujući da očekuju dobru saradnju sa Trampom za vreme njegovog drugog mandata.
Ima više razloga za to, smatraju američki analitičari, a izdvaja se nekoliko: konkurencija iz Kine, regulacija u oblasti veštačke inteligencije, tretiranje monopola i zaštita na drugim tržištima. Zapravo se sve svodi, manje-više, na regulaciju.
Iako su SAD i dalje nesumnjivi lider u razvoju veštačke inteligencije, jasno je da Kina napreduje takvom brzinom da bi uskoro mogla da ih pretekne. A liderstvo u VI možda će u budućnosti značiti i ekonomsku superiornost. Evropa, tačnije EU, odavno nije u ovoj trci, upravo zbog prevelike regulacije koja sputava istraživanja postavljajući zaštitu korisnika, naročito njihovih podataka, iznad svega.
Na sve to su u EU poslednjih godina američke kompanije drakonski kažnjavane zbog poslovanja neusklađenog sa strogim propisima. Samo Epl treba da plati 13 milijardi dolara Irskoj zbog izvrdavanja poreza. Trampu omiljeni reciprocitet je neprimenljiv jer Evropa u visokoj tehnologiji nije konkurentna.
Konačno, očekuje se da Tramp bude blagonaklon prema spajanju kompanija i da neće biti toliko osetljiv na snagu koja naginje ka monopolu. Ali najvažnije je da omogući da Amerika ostane lider u razvoju veštačke inteligencije, što ne bi bilo moguće ako se taj razvoj zakonski ograniči.
Od Donalda Trampa očekuje se da povede Ameriku u odlučnu bitku za očuvanje liderstva u haj-teku. Lideri industrije, baš kao poglavice, dolaze mu da kažu kako su njihove trupe spremne. Umesto naklona prilažu po milion dolara. Za početak.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U trenutku kada u Americi nema ozbiljnog odgovora opozicije, Bela kuća se našla na udaru onih koji su aktuelnog predsednika doveli na vlast i traže objavljivanje čitavog dosijea Džefrija Epstina, osramoćenog milijardera
Iako civilno društvo u Srbiji već ima značajnu ulogu u razotkrivanju manipulativnih praksi, potreban je sistemski pristup koji uključuje snažniju institucionalnu podršku, unapređenje zakonskih okvira i širu edukaciju javnosti o mehanizmima prepoznavanja i prijavljivanja obmanjujućih podataka
Duh vremena: 105. rođendan zaboravljenog Jula Brinera (2)
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, unuka koji je izneverio očekivanja pa postao brodvejska i holivudska ikona, istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih dramatično se prepliću sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija
Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend
Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!