img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kina kao posrednik između Rusije i Ukrajine

U ratu spremaj se za mir

01. mart 2023, 16:57 Aleksandar Novačić
Fotografije: AP
Mir, ako ga želite: Si Đinping; Vladimir Putin; kinesko-američki zvaničnici
Copied

Rat ne može večno da traje, ali rusko-ukrajinski sukob može da dovede do dramatične konfrontacije velikih sila. U tome je opasnost koje se Kina pribojava. Peking ovim planom ukazuje na potrebu da se usvoji novi univerzalni sistem bezbednosti koji se razlikuje od sadašnjeg sistema baziranog na sili i hegemoniji. Dok je javnost zaokupljena rusko-ukrajinskim ratom, Kina podseća da u svetu bukti još 30 vojnih sukoba i ratova

Pošto je kinesko Ministarstvo inostranih poslova objavilo svoj predlog mirovnog plana za Ukrajinu, ruski onlajn časopis “Hartlend” (Središnja zemlja, kako Kinezi nazivaju svoju državu) sproveo je kratku anketu sa samo jednim pitanjem: kako ocenjujete taj plan?

Sinolog Vladimir Portjakov smatra da kineski predlog objektivno daje mogućnost Rusiji da izađe iz sadašnjeg ćorsokaka. Politikolog Aleksej Makarin predviđa da su šanse za takav razvoj situacije veoma male jer će Zapad odbiti kineski plan. Poznati britanski novinar Filip Šort, koji je dugo godina izveštavao iz Pekinga, vidi značaj predloga u tome što je uopšte objavljen, a ne u tome šta Kina predlaže. Naime, u tih 12 tačaka ponavljaju se već dobro poznati kineski stavovi o rusko-ukrajinskom ratu.

Politikolog Georgi Bovt kaže kako su šanse da se kineski predlog realizuje sasvim minimalne, gotovo ništavne. Pozicija zaraćenih strana sada je takva da kompromis nije moguć – obe strane polaze od toga da se rešenje može postići vojnim putem. Glavni urednik časopisa Jevgenij Verlin slaže se sa mišljenjem neimenovanog kineskog funkcionera: ako Rusija i Ukrajina žele da pregovaraju – Kina to pozdravlja. Ako žele da ratuju, teško da Kina može da ih zaustaviti. Pomenuti časopis je opozicionog karaktera.

MOSKVA POZDRAVLJA, VAŠINGTON ODBIJA

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da Rusija ceni “iskrenu želju” Kine da doprinese rešavanju sukoba u Ukrajini mirnim sredstvima. “Veoma cenimo iskrenu želju kineskih prijatelja da doprinesu rešavanju sukoba u Ukrajina mirnim putem. Delimo stavove Pekinga”, izjavila je Zaharova, prenosi TASS.

Američki predsednik Bajden, upitan za komentar o kineskom planu, odgovorio je pitanjem: “Ako Putin taj plan pozdravlja, kako u njemu može da bude nešto dobro? Od njega nema koristi, osim za Rusiju. Postoji jedan agresor i jedna žrtva agresije.”

Prva reakcija Kijeva bila je pozitivna, uz napomenu da Ukrajina pozdravlja kinesko angažovanje u korist mira. Predsednik Zelenski je rekao da će Ukrajina sarađivati sa Kinom i da on želi da se sastane i razgovara o planu sa kineskim predsednikom Si Đinpingom.

Ukrajinski ministar inostranih poslova Kuleba rekao je da je za Kijev prioritet vlastiti plan od šest tačaka, ali je nagovestio i želju da Kina bude posrednik, uprkos njenim bliskim vezama sa Rusijom. Dan kasnije, savetnik Zelenskog smanjio je prevelika očekivanja: “Ako pretendujete da budete globalni igrač, ne smete da nudite nerealne planove. Kina igra na kartu agresora koji je prekršio međunarodne zakone i gubi u ratu.”

Slična kolebanja primećena su i u Evropi. Predstavnik Evropske unije u Pekingu rekao je kako je predlog pozitivan znak za Ukrajinu premda ga treba dobro proučiti, dok je Berlin pozdravio plan uz napomenu da Kina, kao stalni član Saveta bezbednosti UN-a, ima obavezu da iskoristi svoj uticaj za obezbeđenje svetskog mira.

Ubrzo je stigao i odgovor NATO. “Kina nema visok kredibilitet u vezi sa Ukrajinom”, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. Dodao je da je Kina sa Rusijom nekoliko dana pre invazije potpisala sporazum o neograničenom partnerstvu. Stoltenberg je novinarima u Talinu izjavio i da će Ukrajina “bez sumnje pobediti” u ratu protiv Rusije.

U međuvremenu je Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala rezoluciju u kojoj traži da se ruske trupe odmah povuku iz Ukrajine (Kina je bila uzdržana), a grupa najrazvijenijih zemalja G7 saglasila se sa novim sankcijama protiv Rusije. Zapadne zemlje donele su nove odluke o isporukama oružja Kijevu. To znači da se rat nastavlja.

DA LI JE KRUG ZATVOREN?

Rešenje se još traži na ratnom polju iako je prilično jasno da je pobeda bilo koje strane daleko. Ukrajina se, naravno, drži veoma hrabro, ali je teško pretpostaviti da će u ratu izaći kao pobednik. Ruska pobeda, koja je takođe neizvesna, bila bi Pirova, uz velike ljudske, ekonomske i političke gubitke.

Zato Kinezi naglašavaju da rat nije opcija i da je jedino rešenje u pregovorima, ali da bi oni bili uspešni, potrebno je da četiri neposredno zainteresovane strane postignu minimum saglasnosti. Rešenje zavisi od Rusije, Ukrajine, SAD i Evrope. Kina, kao velika sila i stalna članica Saveta bezbednosti, može da bude posrednik ukoliko to prihvate glavni akteri, što za sada nije slučaj.

Lansirajući elemente mirovnog programa, Kina je nastojala da uvaži interese obeju zaraćenih strana, pokušavajući da naglasi kako pregovori moraju voditi ka nekoj vrsti kompromisa. Danas sve to izgleda prilično udaljeno, ali kineski planovi ionako nisu vremenski ograničeni.

Peking procenjuje kako je bitno da pregovori počnu, čak iako se borbe nastave ili situacija preraste u zamrznuti konflikt. Odnekud se mora početi. Još je Veliki strateg Sun Tzu u šestom veku pre nove ere savetovao kineske kraljeve: “U miru spremaj se za rat, u ratu spremaj se za mir”.

Rat ne može večno da traje, ali rusko-ukrajinski sukob može da dovede do dramatične konfrontacije velikih sila. U tome je opasnost koje se Kina pribojava. Peking ovim planom ukazuje na potrebu da usvoji novi univerzalni sistem bezbednosti koji se razlikuje od sadašnjeg sistema baziranog na sili i hegemoniji. Dok je javnost zaokupljena rusko-ukrajinskim ratom, Kina podseća da u svetu bukti još 30 vojnih sukoba i ratova.

Došlo je vreme za zajedničku akciju svetske zajednice.

KINESKI SLATKO–KISELI SOS

Glavni urednik pomenutog ruskog časopisa “Hartlend” Jevgenij Verlin napisao je da ga mirovni plan Pekinga asocira na tradicionalni kineski slatko-kiseli sos. On spaja na prvi pogled nepomirljive razlike, ali ako se sve dobro, strpljivo i znalački promeša, nastaje izvanredan novi ukus. Nisu slučajno Kinezi majstori kulinarskih veština.

Kineski predlog zaista sadrži nepomirljive komponente. S jedne strane, zalaže se za suverenitet i teritorijalni integritet svake države, što znači, iako se to izričito ne navodi, da bi ruska vojska trebalo da se povuče sa ukrajinskih teritorija. Ali, u isto vreme naglašava neophodnost poštovanja “interesa bezbednosti” Rusije, bez čega ništa ne može da bude dogovoreno.

Ukoliko Rusija tokom pregovora, koji svakako neće biti vremenski ograničeni, dobije takve garancije, to bi Putinu značilo da je sačuvao obraz i mogao bi da povuče svoje vojne snage. Ukrajina, kao žrtva agresije, mogla bi kroz pregovore da se odrekne učešća u NATO-u, ali da dobije čvrste bezbednosne garancije velikih evropskih država i Sjedinjenih Američkih Država.

Ništa još nije rešeno. Uostalom, tajna kineske kuhinje je u dugoj pripremi. Kineski slatko-kiseli sos je ponuđen, ali je zec još u šumi.

Kineskih 12 tačaka

1. Poštovanje suvereniteta svih zemalja
2. Ukidanje hladnoratovskog mentaliteta
3. Obustavljanje neprijateljstva
4. Obnavljanje mirovnih pregovora
5. Rešavanje humanitarne krize
6. Zaštita civila i zarobljenika
7. Bezbednost nuklearnih snaga
8. Smanjenje strateških rizika
9. Olakšavanje izvoza žitarica
10. Obustavljanje jednostranih sankcija
11. Očuvanje stabilnog snabdevanja
12. Briga o posleratnoj obnovi

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure