

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Evropska komisija ponovo šalje novac organizaciji UNRWA, nakon optužbi Izraela da neki zaposleni te agencije UN rade za Hamas. Čekaju se odluke najvećih donatora, SAD i Nemačke, dok broj mrtvih u Pojasu Gaze raste
Od ove sedmice (4. mart) biće nastavljene isplate iz EU agenciji UN za pomoć Palestincima (UNRWA). Prvo će biti prebačeno 50 miliona evra, a još 32 miliona evra će uslediti kasnije tokom godine, u dve tranše.
Komisija EU bila je suspendovala na mesec dana isplate jer je izraelska vlada optužila dvanaest njenih zaposlenih za saradnju sa radikalnim islamističkim Hamasom.
Nakon dugih pregovora, UNRWA je prethodno pristala na uslove EU za isplatu sredstava. Odeljenje za internu reviziju UN vodiće istragu o optužbama protiv zaposelnih. EU će takođe obaviti ispitivanje sa sopstvenim stručnjacima.
Šef UNRWA Filip Lazarini je u razmeni pisama sa Komisijom EU naveo da njegova organizacija nije umešana u Hamasove terorističke zločine i da će svih 13.000 zaposlenih koji su do sada radili u Pojasu Gaze biti ponovo provereni.
Međunarodni tim stručnjaka sastavlja preporuke za UNRWA da spreči moguću saradnju sa Hamasom.
Na sastanku sa ministrima spoljnih poslova EU 12. februara, Lazarini se požalio da Izrael nije dao nikakve dokaze o umešanosti zaposlenih u terorističke akte. Ministri spoljnih poslova su tada priznali da je u trenutnoj ratnoj situaciji UNRWA neophodna za obezbeđivanje barem osnovnih potreba stanovništva u Pojasu Gaze.
Prema rečima portparola UN, i svetska organizacija još čeka dokumente i obaveštajne dokumente iz Izraela.
EU povećava humanitarnu pomoć na 250 miliona evra
Komisija EU je takođe najavila da će povećati humanitarnu pomoć Pojasu Gaze za 68 miliona evra. Ova nova sredstva bi po mogućnosti trebalo da koriste međunarodne humanitarne organizacije kao što su Crveni krst ili Crveni polumesec. Sredstva će biti stavljena na raspolaganje pored već planiranih 125 miliona evra za ovu godinu.
Ukupan iznos humanitarne pomoći EU Palestincima, koju mogu koristiti UNRWA ili druge međunarodne organizacije je dakle – 250 miliona evra.
Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen je o povećanju pomoći rekla: „Mi smo uz palestinski narod u Pojasu Gaze i drugde u regionu. Nevini Palestinci ne bi trebalo da plaćaju cenu za zločine terorista Hamasa. Zbog nedostatka adekvatnog pristupa hrani i osnovnim stvarima, oni su u strašnim uslovima koji su opasni po život.“
Komisija EU je treći najveći donator UNRWA. Ključno pitanje za UNRWA je kako se sada pozicioniraju najveći i drugi najveći donatori – SAD i Nemačka – koje su takođe obustavile svoja plaćanja u januaru.
Ukoliko SAD i Nemačka ne budu izvršili plate po planu, UNRWA će krajem meseca imati ozbiljne poteškoće u plaćanju.
EU nema jedinstven stav o konfliktu
Stav o situaciji u Pojasu Gaze i ovom konfliktu nije jedinstven u svih 27 zemalja članica EU.
Nemačka želi da obezbedi humanitarnu pomoć za ljude u Gazi, ali se suzdržava da kritikuje Izrael.
Vojna operacija protiv terorističke organizacije Hamas je opravdana i neophodna, kaže se u Berlinu. Nemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok najavila je u četvrtak dalje povećanje humanitarne pomoći.
Kao i UN, ona poziva na „humanitarni prekid vatre“. Tada bi taoci mogli da budu oslobođeni i mogla bi se izbeći dalja stradanja civilnog stanovništva, napisala je Berbok na platformi X.
Druge članice EU, poput Španije i Irske, kritikuju Izrael i pisali su Evropskoj komisiji tražeći od nje da privremeno suspenduje sporazum o partnerstvu EU sa Izraelom. Portparol Komisije EU Erik Mamer u Briselu je rekao da Komisija trenutno razmatra taj zahtev.
Teroristički napad Hamasa u oktobru izazvao je veliku vojnu akciju Izraela u pojasu Gaze, u kojoj je, kako se navodi, poginulo više od 30.000 palestinskih civila.
Hamas odbija da odustane od oružane borbe protiv izraelskih trupa i da oslobodi taoce kidnapovane u Gazi.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve