img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slovenija – Predsednički izbori u senci demonstracija

Tri istorijske premijere

06. decembar 2012, 00:09 Jelica Greganovič
PROTIV SVAKOG I SVAČEG: Demonstracije u Ljubljani… / foto: tanjug
Copied

Kako se protest zbog uvođenja radara u Mariboru pretvorio u nasilničke demonstracije širom zemlje. Zašto bi Bakunjin bio ponosan na Slovence. Kako se levica okomila na levicu

Za „Vreme“ iz Ljubljane

Poslednjih mesec dana u Sloveniji se odigravaju istorijske premijere. Najaktuelnija je „dešavanje naroda“ poslednjih desetak dana u kojoj su Slovenci, po prvi put u svojoj istoriji, ustali protiv svoje – samo svoje – države. Sve dosadašnje retke demonstracije koje je Slovenija uprizoravala su bile protiv „nekih drugih“. Sada više nema nikog drugog ko bi mogao da bude „spoljni“ alibi ljutitom narodu koji, doduše, ima neispunjive zahteve. Naravno, ako se izuzme anarhija.

Naime, slovenački demonstranti širom Slovenije uzvikuju parole protiv svih političkih opcija i protiv svih političara, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, tražeći od njih da odu s vlasti, ali da im pre toga „vrate ono što su pokrali“ zajedno sa „tajkunima, advokatima, sudijama, finansijskim službenicima, bankarima…“. Ukoliko bi se takvi zahtevi ispunili, Slovenija bi, po mišljenju demonstranata, ponovo bila čista i spremna „za neke nove mlade i sposobne ljude“. Gde su ti „neki“, ko će ih pronaći, po kojim kriterijumima ocenjivati i pomoću čega na vlast dovesti, o tome još niko od njih nije razmislio. Anarhistički idol Mihail Bakunjin sigurno bi podržao dosta tih stavova, ali bi se činovnicima Evropske unije svakako digla kosa na glavi, jer u Sloveniji ne postoji nijedna rezervna, alternativna politička opcija, niti iko ko razmišlja o tome da je napravi.

SVE JE POČELO U MARIBORU: Sve je počelo u Evropskoj prestonici kulture, Mariboru, kada je gradonačelnik Franc Kangler uveo radare za merenje brzine vožnje u gradu. Već prvog dana registrovano je 1300 prekršaja, narednog dana se zbir popeo na 5000. Visina kazne, koja se odmah naplaćuje, kretala se od 40 do 1300 evra. Revoltirani građani su prvo počeli da pale i uništavaju saobraćajne znakove na kojima su bili okačeni radari. Kada to nije pomoglo, počele su protestne šetnje koje su se pretvorile prvo u mirne, a potom u vrlo divlje demonstracije tokom kojih su na opštinsku zgradu leteli i preostali saobraćajni znaci.

Demonstranti su prvo tražili da se uklone radari, a potom da se ukloni i gradonačelnik, kome je to već drugi mandat i koga su ti isti građani, pre samo godinu dana, ponovo izglasali, iako za sobom vuče poduži rep sumnjivih poslova, zbog kojih se njime bavi i Agencija za borbu protiv korupcije. Gradonačelnik Kangler odbija da dâ ostavku, uprkos svemu šta se dešava.

LEVIČAR PROTIV LEVIČARA: Mariborske saobraćajne demonstracije su eskalirale baš negde u vreme kada se u Sloveniji dešavala druga istorijska premijera: u drugi krug predsedničkih izbora su ušla dva kandidata levice. Jedan je predstavljao „staru“, a drugi „novu“ levicu. Staru levicu zastupao je dosadašnji predsednik Danilo Tirk, formalno nestranačka ličnost, ali prema većinskom javnom stavu, čovek iza koga stoje Milan Kučan i njegova „stara garda“ koja je Slovenijom mahom i vladala poslednjih dvadeset godina. Predstavnik nove levice je bio nekadašnji premijer pale vlade, Borut Pahor. Kandidat koji je „ustao iz mrtvih“ i, kako je sam rekao, „sa šansama jedne bube“ uspeo da ubedljivo pobedi Tirka u oba izborna kruga.

Mnogi su tvrdili da demonstracije nisu slučajne, što je naravno tačno, jer ni dvoje ljudi ne može spontano da ode na ručak, a kamoli hiljade ljudi da se okupe u isto vreme. Pitanje je samo kome je odgovaralo dizanje tenzija baš pred finiš predsedničkih izbora. Slovenačka desnica se kladila da je uzrok u staroj levici, koja se odlaskom Tirka sa predsedničke funkcije po prvi put u istoriji Slovenije sasvim sklanja sa vlasti. Levica je uzvratila napadima na vladu desnog centra i njenu nesposobnost da reši krizu koja vlada Slovenijom.

Tako se Sloveniji desila i treća premijera – glasači i levice i desnice su, po prvi put u istoriji, glasali za istog, levičarskog kandidata, Boruta Pahora.

DOGAĐANJE NARODA: Za to vreme su demonstracije, očito, iskakale iz planiranog okvira, ma ko da je iza njih stajao. Društvene mreže na internetu su se pojavile kao faktor iznenađenja, jer se one, za razliku od medija, ne mogu držati pod kontrolom. Narod je počeo da se okuplja širom Slovenije. Poziv na demonstracije širio se Fejsbukom. Od srpskog pokreta „Otpor“ pozajmljeni su je pesnica i slogan „Gotov je!“. Uzvik „Lopovi!“ upućen je svim političarima i političkim opcijama koje su se ikada pojavile u Sloveniji. Građani traže vraćanje pravne države i onakve države Slovenije za kakvu su se izjasnili pre dvadeset godina.

Slovenačka država na ovu vrstu komunikacije sa građanima nije navikla. Prilikom ove premijere se pokazalo da je policija prekratkih živaca, jer je u početku prebrzo pribegavala preteranoj upotrebi sile da bi odbranila pre svega – sebe. Zbog toga je Sindikat policije zavapio i javnim saopštenjem se obratio narodu, objasnivši da i bez granitnih kocki razume revolt i ne samo to, nego se i slaže i podržava narodnu borbu za pravnu državu, a protiv „korumpiranih i izopačenih političara“. Potom je policija dodatno poverenje stekla počevši da tvituje, tj. da na društvenoj mreži Tviter demonstrantima javlja gde se događaju incidentni, sa kojih lokacija da se sklone i kada će upotrebiti suzavac. Narod je uzvratio poverenjem u policiju, tako da su demonstranti u Ljubljani, koji su ispred opštinske zgrade tražili ostavku gradonačelnika Zorana Jankovića, pozvali i policiju i vojsku da im se pridruže u protestima.

Slovenačkim medijima se konačno ukazala prilika da objavljuju domaće „vatrene“ snimke i članke o onome čega ranije u Sloveniji nije bilo: demonstracijama, sukobima sa policijom, otvorenom vređanju političara. Demonstracije se prate iz minuta u minut, ali nekih ozbiljnijih analiza pozadine i razloga narodnog revolta do sada nije bilo.

A razlozi sežu mnogo dalje od montiranja mariborskih radara i ekonomske krize koja trese Sloveniju poslednjih par godina.

NAJBOLJI ĐAK: Opisujući situaciju jezikom satire, to bi izgledalo ovako: tokom poslednjih dvadeset godina Slovenija je bila najhvaljeniji đak u balkanskom razredu. To što je mir u njoj zamenjivan za uspeh, to nema veze. Jeste da Slovenija, zapravo, nije učila, baš kao što ni ostatak razreda to nije radio, ali za razliku od ostalih učenika Slovenija se nije tukla, razbijala glave drugim učenicima i nije pokušavala da zapali školu. To je bilo dovoljno da dobije dobre ocene i bude navođena kao primer ostatku razreda, koji je izgreban i izdrpan kidao živce učiteljskom zboru.

Ipak, tokom tih dvadeset godina pojavljivali su se i oni koji su se usuđivali da kažu da je Slovenija zapravo priča o propuštenim prilikama i koji su se usudili da kažu da, recimo, tranzicije u Sloveniji nije ni bilo. Među njima je i bankar Egon Zakrajšek koji je slovenački privredni sistem nazvao „pljačkaški kapitalizam“. Te dve reči oslikavaju sve što Sloveniju danas muči. Nacionalni interes je jedna od glavnih privrednih igara. Strancima se prodavalo vrlo retko, baš kada nije bilo drugog izlaza. Sva velika preduzeća i banke su i dalje u rukama države. U banke se, kao rupe bez dna, kroz teško objašnjive i vrlo rizično osigurane kredite, slivao i netragom oticao novac. Samo u Novu ljubljansku banku (od koje zavisi bar trećina slovenačke privrede) do sada je upumpano 1.300.000.000 evra u formi dokapitalizacija. Ispostavilo se da ni to nije dovoljno, jer se već priča o novoj, „neophodnoj“ dokapitalizaciji. U Sloveniji se mirno živelo i samozadovoljno krckalo nasleđe, sve dok se nije pokrckalo, a tada je, jer nesreća nikad ne ide sama, nastupila svetska finansijska kriza. Jednostavno rečeno – nema para. Tada je na kolena počela da pada priča o uspehu, jedan za drugim su počeli u stečaj da odlaze „paradni konji“ slovenačke privrede, dok je ostatak jedva živ i čeka intravenoznu dozu para. A, para nema. Umesto njih je na videlo počeo da izlazi prljav veš, decenijama guran po ćoškovima i sakrivan iza visokih planina pokrivenih snegom, zelenih krajolika, muškatli na prozorima i mercedesa na putevima.

I verovatno bi se u Sloveniji i dalje svoja muka mučila daleko od komšijskih očiju, jer Slovenija je dovoljno mala da nije na tapetu velikih i da joj se pod nokte ne gleda, da nije bilo mariborskog gradonačelnika i njegovih radara. Kao što to u istoriji često biva, banalne sitnice umeju da izazovu burne posledice.

Ključno pitanja u Sloveniji je: „I šta sad?“ Reagujući na inicijativu levice da se iskoristi talas demonstracija i izazovu vanredni izbori, američki ambasador u Sloveniji je već rekao da demonstracije neće oterati američke investitore, ali vanredni izbori – hoće.

Ako treba prognozirati, prognoza je već najavljena, narednih dana sneg do dolina. Počinje prava zima. Teško da će se demonstranti, sem onih mariborskih koji su razbili još dva mrska radara, odlučiti da se smrzavaju po ulicama. Toliko strašno ipak nije, a i idu praznici. Sudeći prema gužvi po trgovačkim centrima tokom vikenda, jer vikendom nema demonstracija, sve će više biti potrošača, a sve manje demonstranata. Bar do proleća.

…i Mariboru foto: reuters
...i Mariboru foto: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Klimatske promene

11.septembar 2025. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Najstariji ledeni breg A23a topi se pred našim očima

Najstariji i nekada najveći ledeni breg na svetu A231 topi se pred našim očima i mogao bi da nestane do novembra. Zašto i kakve su posledice

Evropska unija

11.septembar 2025. B. B.

Sud EU zabranio Rusiji da finansira mađarsku nuklearku

Dogovor sa Rusijom je prekršio pravila EU o javnim nabavkama, presudio je sud u Luksemburgu po žalbi Austrije

SAD

11.septembar 2025. B. B.

Pronađen snajper kojim je ubijen Čarli Kirk

Pretpostavka je da je napadač mlađa osoba koja se kao student uklopila u univerzitetski kampus u kome je bliski saradnik američkog predsednika Trampa ubijen u sredu

Ratni zločini

11.septembar 2025. Nemanja Rujević

Snajperista iz Gaze: Kako je mladić iz Minhena streljao civile

Spektakularno otkriće novinara pokazalo je kako izraelski snajperisti ubijaju palestinske civile. Jedan od vojnika je iz Minhena pa je sada na potezu nemačko tužilaštvo

Francuska

11.septembar 2025. Liza Luj (DW)

Nova sezona protesta: Kad se bes i frustracija izliju na ulice

Dan protesta u Francuskoj pokazao je duboko nezadovoljstvo aktuelnom politikom – i izveo na ulice ogroman broj policajaca. Da li je ovo novi početak dugotrajnih demonstracija

Komentar

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković

Komentar

Najhrabriji Srbin i EU

Aleksandar Vučić je dobio packe iz Evropske unije. Hoće li se sada Najhrabriji Srbin usuditi da ponovo šalje policiju da mlati građane i vređa zvaničnike isntitucija EU

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure