

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Donald Tramp je izjavio da ne isključuje opciju upotrebe vojne sile na Grenlandu i Panamskom kanalu
Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da ne može da isključi mogućnost upotrebe vojne sile ili ekonomske prinude, uključujući povećanje carina, kada je u pitanju preuzimanje kontrole nad Grenlandom i Panamskim kanalom, prenosi CNN.
Na pitanje novinara tokom obraćanja u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago da li bi isključio korišćenje „vojne ili ekonomske prinude“ da bi ostvario cilj da osvoji te teritorije, novoizabrani predsednik je odgovorio sa „ne“.
On je rekao da su obe teritorije potrebne SAD zbog “ekonomske sigurnosti“ zemlje.
Tramp je ponovio da planira da uvede „ozbiljne carine“ na proizvode iz Kanade i Meksika i najavio da će promeniti ime Meksičkog zaliva u Američki zaliv, piše N1.
On je istakao da smatra da svaka država članica NATO treba da izdvoji 5 odsto budžeta na odbranu, u poređenju sa najmanje dva odsto prema aktuelnom ugovoru.
Istovremeno, republikanac je upozorio da će opozvati zabranu bušenja nafte i gasa na moru koju je najavio odlazeći demokratski predsednik Džo Bajden u cilju borbe protiv zagađenja.
“Odmah ću to poništiti. Poništiću zabranu bušenja nafte i gasa u velikim područjima prvog dana“, rekao je on.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve