Predlog kontroverznog „zakona o stranim agentima" poslednjih dana izveo je hiljade demonstranata na ulice Tbilisija. Situacija se ne smiruje
Gruzijski parlament odobrio je u drugom čitanju 1. maja predlog zakona o „stranim agentima“, predloženu meru koja je izazvala višesedmične proteste u zemlji, javila je lokalna televizija.
Nacrt zakona predviđa da organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva budu registrovane kao „strani agenti“ ili će se suočiti sa novčanim kaznama.
Hiljade demonstranata okupilo se oko zgrade parlamenta i reagovalo na usvajanje zakona. Policija je intervenisala biber sprejom i vodenim topovima.
Demonstranti su bacali razne predmete na policijske timove stacionirane u unutrašnjem dvorištu zgrade parlamenta.
Zamenik ministra unutrašnjih poslova Gruzije Aleksandre Darakhvelidze optužio je demonstrante da su pokušali da uđu u zgradu parlamenta bez dozvole. Saopštio je da je u incidentima u poslednja dva dana povređeno sedam policajaca.
Transparentnost finansiranja
Za nacrt zakona o „transparentnosti stranog uticaja“ glasalao je 83 poslanika, a 23 protiv. Predlog zakona mora biti odobren tri puta u parlamentu da bi bio prihvaćen kao zakon. Dva puta je već odobren.
Lider parlamentarne većine Mamuka Mdinaradze je nedavno izjavio da više od 90 odsto finansiranja nevladinih organizacija koje deluju u Gruziji nije transparentno.
Rekao je i da je nemoguće dobiti transparentne informacije o finansiranju koje međunarodne finansijske institucije u njegovoj zemlji obezbeđuju institucijama poput nevladinih organizacija i medija.
Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze izjavio je da rade otvoreno i transparentno kao vlada i da bi sve nevladine organizacije u njegovoj zemlji takođe trebalo da rade transparentno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kanadski predsednik vlade napravio je presedan kada je u Davosu objavio kraj svetskog poretka pod vođstvom SAD. Nijedan političar do tada nije tako otvoreno, inteligentno i u maniru samopouzdanog vođe ukazao da “ako niste za stolom, vi ste na meniju”. Ovo nije bilo prvi put da Karni uradi nešto što niko dotad nije, ali kritičari ukazuju na to da dela govore više od reči
Odjednom smo Marka Karnija, onako mirnog, dok izgovara čiste i dovršene rečenice kao da ih čita (a nije ih čitao) i pogledom prelazi po prisutnima (kao da je sve prisutne gledao u oči), mogli da zamislimo pred atinskim Areopagom, na atinskom trgu, ili u rimskom Senatu
Tramp pokušava da se ustoliči kao globalni medijator, sudija i egzekutor, lider koji istovremeno igra ulogu mirotvorca na globalnom planu i patriote na unutrašnjem. Ipak, njegova predstava se sudara sa realnošću koju sam proizvodi. Krize ne rešava nego započinje, a rešenja svodi na pretnje i ucene
Strani državljani koje Rusija regrutuje za rat u Ukrajini često su prevareni obećanjima o civilnim i logističkim poslovima, a zatim prisiljeni da potpišu ugovore koje ne razumeju i pošalju se direktno na front, navodi se u analizi bivšeg ukrajinskog ambasadora Oleksandra Levčenka
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski spreman je da se lično sastane sa Vladimirom Putinom kako bi rešili dva ključna problema - teritoriju i kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!