Predlog kontroverznog „zakona o stranim agentima" poslednjih dana izveo je hiljade demonstranata na ulice Tbilisija. Situacija se ne smiruje
Gruzijski parlament odobrio je u drugom čitanju 1. maja predlog zakona o „stranim agentima“, predloženu meru koja je izazvala višesedmične proteste u zemlji, javila je lokalna televizija.
Nacrt zakona predviđa da organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva budu registrovane kao „strani agenti“ ili će se suočiti sa novčanim kaznama.
Hiljade demonstranata okupilo se oko zgrade parlamenta i reagovalo na usvajanje zakona. Policija je intervenisala biber sprejom i vodenim topovima.
Demonstranti su bacali razne predmete na policijske timove stacionirane u unutrašnjem dvorištu zgrade parlamenta.
Zamenik ministra unutrašnjih poslova Gruzije Aleksandre Darakhvelidze optužio je demonstrante da su pokušali da uđu u zgradu parlamenta bez dozvole. Saopštio je da je u incidentima u poslednja dva dana povređeno sedam policajaca.
Transparentnost finansiranja
Za nacrt zakona o „transparentnosti stranog uticaja“ glasalao je 83 poslanika, a 23 protiv. Predlog zakona mora biti odobren tri puta u parlamentu da bi bio prihvaćen kao zakon. Dva puta je već odobren.
Lider parlamentarne većine Mamuka Mdinaradze je nedavno izjavio da više od 90 odsto finansiranja nevladinih organizacija koje deluju u Gruziji nije transparentno.
Rekao je i da je nemoguće dobiti transparentne informacije o finansiranju koje međunarodne finansijske institucije u njegovoj zemlji obezbeđuju institucijama poput nevladinih organizacija i medija.
Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze izjavio je da rade otvoreno i transparentno kao vlada i da bi sve nevladine organizacije u njegovoj zemlji takođe trebalo da rade transparentno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Davosu je parafiran još jedan dokument - osnivački akt Odbora za mir Donalda Trampa. Šta to znači, ko je pozvan da mu pristupi, zašto Srbija nije i ko je, za sad, prihvatio poziv
Američki predsednik Donald Tramp odustao je od nasilnog preuzimanja Grenlanda i uvođenja carina svim državama koje se tome protive. Bar za sada. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social nagovestio je da je u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postigao okvirni dogovor oko ove danske teritorije
U Davosu je premijer Kanade Mark Karni skicirao budućnost, kakvu se u Evropi još niko nije usudio javno da zamisli: Zapad bez SAD. To nije bio samo odgovor na odnos Donalda Trampa prema saveznicima, već vizija sveta posle njega
Donald Tramp je po svemu sudeći odustao od vojne intervencije u Iranu. Vašington i Teheran otvaraju diplomatske kanale, ali daleko od toga da je američko-iranska kriza okončana, kao što ni unutrašnji izazovi teokratskom režimu Islamske Republike nisu otklonjeni
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!