Predlog kontroverznog „zakona o stranim agentima" poslednjih dana izveo je hiljade demonstranata na ulice Tbilisija. Situacija se ne smiruje
Gruzijski parlament odobrio je u drugom čitanju 1. maja predlog zakona o „stranim agentima“, predloženu meru koja je izazvala višesedmične proteste u zemlji, javila je lokalna televizija.
Nacrt zakona predviđa da organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva budu registrovane kao „strani agenti“ ili će se suočiti sa novčanim kaznama.
Hiljade demonstranata okupilo se oko zgrade parlamenta i reagovalo na usvajanje zakona. Policija je intervenisala biber sprejom i vodenim topovima.
Demonstranti su bacali razne predmete na policijske timove stacionirane u unutrašnjem dvorištu zgrade parlamenta.
Zamenik ministra unutrašnjih poslova Gruzije Aleksandre Darakhvelidze optužio je demonstrante da su pokušali da uđu u zgradu parlamenta bez dozvole. Saopštio je da je u incidentima u poslednja dva dana povređeno sedam policajaca.
Transparentnost finansiranja
Za nacrt zakona o „transparentnosti stranog uticaja“ glasalao je 83 poslanika, a 23 protiv. Predlog zakona mora biti odobren tri puta u parlamentu da bi bio prihvaćen kao zakon. Dva puta je već odobren.
Lider parlamentarne većine Mamuka Mdinaradze je nedavno izjavio da više od 90 odsto finansiranja nevladinih organizacija koje deluju u Gruziji nije transparentno.
Rekao je i da je nemoguće dobiti transparentne informacije o finansiranju koje međunarodne finansijske institucije u njegovoj zemlji obezbeđuju institucijama poput nevladinih organizacija i medija.
Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze izjavio je da rade otvoreno i transparentno kao vlada i da bi sve nevladine organizacije u njegovoj zemlji takođe trebalo da rade transparentno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”
Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (2)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Situacija u Avganistanu se dramatično pogoršava, posebno za žene i devojčice koje su praktično isključene iz javnog života. Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, skoro polovina stanovništva ove zemlje će zavisiti od humanitarne pomoći do kraja godine
Novčanica od sto dolara, međunarodni aerodrom na Floridi, propusnice za nacionalne parkove nosiće ime Donalda Trampa. Postoje planovi i za ratne brodove, auto-puteve, uz sve drugo što već sada krase lik i ime aktuelnog američkog predsednika
Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja
Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!