Predlog kontroverznog „zakona o stranim agentima" poslednjih dana izveo je hiljade demonstranata na ulice Tbilisija. Situacija se ne smiruje
Gruzijski parlament odobrio je u drugom čitanju 1. maja predlog zakona o „stranim agentima“, predloženu meru koja je izazvala višesedmične proteste u zemlji, javila je lokalna televizija.
Nacrt zakona predviđa da organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva budu registrovane kao „strani agenti“ ili će se suočiti sa novčanim kaznama.
Hiljade demonstranata okupilo se oko zgrade parlamenta i reagovalo na usvajanje zakona. Policija je intervenisala biber sprejom i vodenim topovima.
Demonstranti su bacali razne predmete na policijske timove stacionirane u unutrašnjem dvorištu zgrade parlamenta.
Zamenik ministra unutrašnjih poslova Gruzije Aleksandre Darakhvelidze optužio je demonstrante da su pokušali da uđu u zgradu parlamenta bez dozvole. Saopštio je da je u incidentima u poslednja dva dana povređeno sedam policajaca.
Transparentnost finansiranja
Za nacrt zakona o „transparentnosti stranog uticaja“ glasalao je 83 poslanika, a 23 protiv. Predlog zakona mora biti odobren tri puta u parlamentu da bi bio prihvaćen kao zakon. Dva puta je već odobren.
Lider parlamentarne većine Mamuka Mdinaradze je nedavno izjavio da više od 90 odsto finansiranja nevladinih organizacija koje deluju u Gruziji nije transparentno.
Rekao je i da je nemoguće dobiti transparentne informacije o finansiranju koje međunarodne finansijske institucije u njegovoj zemlji obezbeđuju institucijama poput nevladinih organizacija i medija.
Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze izjavio je da rade otvoreno i transparentno kao vlada i da bi sve nevladine organizacije u njegovoj zemlji takođe trebalo da rade transparentno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje
Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija
“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”
Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius Apollo, poslanika Olimpa
Ruski sud u Moskvi je na zahtev Tužilaštva i bez prisustva javnosti, proglasio feministički pank bend Pusi Rajot ekstremističkom organizacijom. Ova presuda mnogo govori o o stanju osnovnih ljudskih prava u Rusiji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!