Izabrani predsednik SAD Donald Tramp još nije ni ušao u Belu kuću, a već je razbuktao strasti širom sveta – hoće od Danaca da otkupi Grenland, pripoji Kanadu Sjedinjenim Državama, preti vojnom intervencijom u Panamskom kanalu, hoće da ime Meksičkog zaliva promeni u „Američki zaliv“, da udvostruči dažbine za članstvo u NATO-u
Manje od dve nedelje pre zvaničnog preuzimanja dužnosti 20. januara, novoizabrani američki predsednik Donald Tramp iscrtao je nove granice severne hemisfere.
Na njegovoj mapi, teritorija Sjedinjenih Američkih Država bila bi proširena za Grenland i Kanadu, a Panamski zaliv neka se pričuva ako američki teretni brodovi ne budu imali prvenstvo prolaza.
Foto: AP Photo/Felipe DanaNa meti Donalda Trampa: Grenland
O tome je budući, 47. američki predsednik govorio u obraćanju novinarima u njegovom klubu Mar-a-Lago na Floridi.
„Grenland je srce Amerike“
Ovako glasi samo jedan u nizu objava na društvenoj mreži Iks (X) povodom najnovije izjave Donalda Trampa da neće odustati od preuzimanja kontrole nad Grenladnom i Panamskim kanalom, koji su „ključni za nacionalnu bezbednost Amerike“.
„Možda će morati nešto da se uradi. Panamski kanal je ključan za našu zemlju… Grenland nam je potreban u nacionalno bezbednosne svrhe“, odgovorio je Tramp na pitanje da li bi isključio upotrebu vojske da ostvari ove ciljeve, prenosi AP.
Pojasnio je da su ove teritorije Americi potrebne zbog jačanja njene ekonomske snage.
Grenland je autonomna teritorija Danske, dugogodišnjeg saveznika SAD i jednog od osnivača NATO-a.
Trampova izjava o Grenlandu izazvala je pažnju korisnika društvene mreže Iks i u Srbiji i regionu, a mnogi povlače paralelu između teritrorijalnog integriteta Granlanda i Kosova.
„Kud god da krenem na Grenland se vraćam ponovo, ko da mi otme iz moje duše ostrvo“, glasi jedna od objava.
— Udruženje potrošača EFEKTIVA (@UBKEFEKTIVA) January 9, 2025
Kanada – 51. savezna američka država
Na sveobuhvatnoj konferenciji za novinare, drugoj od ubedljive pobede na izborima u novembru prošle godine, Tramp je rekao da bi mogao da iskoristi „ekonomsku silu“ SAD da Kanadu pretvori u 51. državu Sjedinjenih Država, nazvavši njihovu zajedničku granicu „veštački povučenom linijom“.
Reč je o najdužoj granici na svetu između dve zemlje, a ustanovljena je ugovorima sklopljenim u vreme osnivanja SAD-a krajem 18. veka.
Novoizabrani predsednik tvrdi i da Amerika troši milijarde dolara na zaštitu Kanade i kritikuje uvoz automobila, drvene građe i mlečnih proizvoda iz te zemlje.
„Oni treba da budu američka država“, rekao je Tramp novinarima, a u suprotnom preti uvođenjem carina.
Džastin Trudo, odlazeći kanadski premijer, rekao je da nema „nikakve šanse“ da se te dve zemlje spoje.
Američki zaliv
Novoizabrani predsednik Donald Tramp izjavio je i da će pokušati da Meksički zaliv preimenuje u „Američki zaliv“, rekavši da takvo ime „lepo zvuči“.
Predsednica Meksika Klaudija Šajnbaum odgovorila je u sredu da bi ime Severne Amerike moglo da se promeni u „Meksičku Ameriku“, istorijski naziv korišćen na ranim mapama regiona.
„Meksička Amerika, to lepo zvuči“, našalila se Šajnbaum, pokazujući mapu sa ranim prikazom Severne Amerike.
Pet odsto za NATO
Budući predsednik SAD kazao je i da u budućnosti članice NATO-a treba da izdvajaju pet odsto BDP-a za odbranu, više nego duplo više nego do sada.
„Doprinosi za NATO bi trebali biti pet odsto“, rekao je Tramp na konferenciji za novinare, a prenijela agencija Rojters.
Države članice NATO-a obavezale su se da će izdvajati bar dva odsto BDP-a za odbranu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kanadski predsednik vlade napravio je presedan kada je u Davosu objavio kraj svetskog poretka pod vođstvom SAD. Nijedan političar do tada nije tako otvoreno, inteligentno i u maniru samopouzdanog vođe ukazao da “ako niste za stolom, vi ste na meniju”. Ovo nije bilo prvi put da Karni uradi nešto što niko dotad nije, ali kritičari ukazuju na to da dela govore više od reči
Odjednom smo Marka Karnija, onako mirnog, dok izgovara čiste i dovršene rečenice kao da ih čita (a nije ih čitao) i pogledom prelazi po prisutnima (kao da je sve prisutne gledao u oči), mogli da zamislimo pred atinskim Areopagom, na atinskom trgu, ili u rimskom Senatu
Tramp pokušava da se ustoliči kao globalni medijator, sudija i egzekutor, lider koji istovremeno igra ulogu mirotvorca na globalnom planu i patriote na unutrašnjem. Ipak, njegova predstava se sudara sa realnošću koju sam proizvodi. Krize ne rešava nego započinje, a rešenja svodi na pretnje i ucene
Strani državljani koje Rusija regrutuje za rat u Ukrajini često su prevareni obećanjima o civilnim i logističkim poslovima, a zatim prisiljeni da potpišu ugovore koje ne razumeju i pošalju se direktno na front, navodi se u analizi bivšeg ukrajinskog ambasadora Oleksandra Levčenka
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski spreman je da se lično sastane sa Vladimirom Putinom kako bi rešili dva ključna problema - teritoriju i kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!