

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Sjedinjene Američke Države priznaju pobedu Edmunda Gonzaleza nad aktuelnim predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom. Dok na ulicama besne sukobi između opozicionih demonstranata i policije, kao da gledamo reprizu političke drame iz 2019. godine
Sjedinjene Američke Države (SAD) priznale su Edmunda Gonzaleza kao pobednika predsedničkih izbora u Venecueli, javlja Rojters.
„Imajuću u vidu preovlađujuće dokaze, Sjedinjenim Državama je jesano, ali što je važnije, jasno je narodu Venecuele, da je Edmudno Gonzales Urutia osvojio najviše glasova na predsendičkim izborima 28. jula“, poručio je američki državni sekretar Entoni Blinken u četvrtak.
Saopštenje iz Vašingtona nije išlo dalje od čestitanja Gonzalesu na uspešnoj kampanji, primećuje britanska agencija.
Masovne demonstracije zbog izborne krađe: „Sloboda, sloboda“
Pobedu na predsedničkim izborima proglasio je i dosadašnji lider Venecuele Nikolas Maduro, što je u zemlji pokrenulo lavinu protesta. Policija i vojska su intervenisale upotrebljavajući gumene metke, suzavac i vodene topove. Pojedini venecuelanski mediji izveštavaju da ima ljudskih žrtava. Preko hiljadu demonstranata je uhapšeno. U strahu od privođenja, opozicioni lideri se skrivaju.
Državna izborna komisija je saopštila da je Maduro, koji je na vlasti od 2013. godine, pobednik julskih predsedničkih izbora sa osvojenih 51 odsti podrške birača. Opozicija, međutim, tvrdi da njihovo brojanje na 90 odsto biračkih mesta pokazuje da je Gonzales dobio čak više nego dvostruku podršku u odnosu na Madura.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Maduru pobedu, što su učinili i Vladimir Putin i Si Đinping.
Sve već viđeno
SAD, Evropska unija i više južnoameričkih zemalja uzaludno zahtevaju od Madura da nezavisnoj komisiji omogući uvid u birački materijal.
Sve to je već viđeno 2019. kada su SAD nakon izbora u Venecueli prve priznale pobedu opozicionog prvaka Huana Gvida koji se bio proglasio za “privremenog predsednika”. Šezdesetak država sledilo je američki primer, jer je i tada bilo reči o masovnoj manipulaciji izborima. Nekoliko godina kasnije svi su zaboravili na Gvida, Maduro se održao na vlasti. Ni sada ne pokazuje nikakve znake da mu na pamet pada da odstupi.
Liderka opozicija Marija Korina Mačado pozvala je na masovne demonstracije u celoj zemlji u subotu. „Svet će videti snagu našeg društva koje je odlučno da živi u slobodi“, napisala je na mreži Iks.
Kao i Gonzalez i ona se trenutno skriva. Tužilaštvo je protiv njih dvoje i drugih opozicionih političara pokrenulo istražne radnje.
Izvor: Reuters


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve