
Palestina
Ko sve priznaje državu Palestinu?
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Nakon parlamentarnih izbora u Nemačkoj, CDU/CSU se našao na čelu, ali uz slab rezultat u istorijskom kontekstu. AfD je udvostručio broj glasova, ali ostaje izolovan, dok SPD tone ka opoziciji. Koalicioni pregovori pred CDU/CSU biće ključni za političku budućnost zemlje.
Nemačka politička scena doživela je značajne promene nakon izbora za Bundestag, uz rekordnu izlaznost od 83,5 odsto. Prema zvaničnim rezultatima, u novi saziv parlamenta ulazi pet poslaničkih klubova: CDU/CSU, SPD, Zeleni, AfD i Levica. Stranke FDP i BSW nisu uspele da pređu izborni prag od pet procenata i time ostaju van Bundestaga, prenosi DW.
Unija CDU/CSU, sa svojim kandidatom za kancelara Fridrihom Mercom, osvojila je 28,6 procenata glasova i time postala najjača politička snaga u Bundestagu. Ipak, ovaj rezultat je drugi najgori u istoriji Unije na saveznim izborima. Merc je već najavio da želi da formira vladu najkasnije do Uskrsa, a moguća opcija je dvostranačka koalicija sa SPD.
AfD ostvario istorijski rezultat, ali ostaje izolovan
Alternativa za Nemačku (AfD) osvojila je 20,8 procenata glasova, udvostručivši svoj rezultat u odnosu na prethodne izbore. Stranka je postala najjača politička snaga u istočnim delovima zemlje. Ipak, zbog svoje krajnje desničarske politike, AfD neće učestvovati u formiranju vlasti, jer su sve ostale stranke odbile saradnju s njom.
Dosadašnja vladajuća stranka, Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), pala je na istorijski minimum sa 16,4 procenata glasova, što je njen najgori rezultat u istoriji izbora za Bundestag. Olaf Šolc je već izjavio da neće učestvovati u formiranju nove vlade niti u pregovorima o njoj, što znači da SPD odlazi u opoziciju.
Zeleni i Levica ostaju u Bundestagu
Zeleni su osvojili 11,6 procenata glasova, blago izgubivši podršku u odnosu na prethodne izbore. Iako su izrazili spremnost za pregovore sa CDU/CSU, očekivanja su da će ipak završiti u opoziciji. Stranka Levica, koja je pred izbore bila gotovo zaboravljena, doživela je iznenađujući povratak i osvojila 8,8 procenata glasova.
Liberalna stranka FDP osvojila je samo 4,3 procenta glasova i neće ući u parlament. Takođe, Savez Sare Vagenkneht (BSW) tesno je ostao ispod cenzusa sa 4,9 procenata, što znači da ni ova nova politička snaga neće imati predstavnike u Bundestagu.
Rekordna izlaznost i novi izborni zakon
Ovogodišnji izbori obeleženi su rekordnom izlaznošću od 83,5 procenata, što pokazuje veliku političku mobilizaciju birača. Glasalo je oko 59,2 miliona ljudi, a po prvi put primenjen je novi izborni zakon, kojim je broj poslanika ograničen na 630. To znači da neki kandidati sa najviše glasova u izbornim okruzima neće automatski ući u Bundestag, što će se preciznije znati nakon objave konačnih rezultata.
Pred CDU/CSU sada stoji izazov formiranja nove vlade, dok SPD i Levica ulaze u opoziciju. AfD ostaje snažan faktor u Bundestagu, ali bez mogućnosti učešća u vlasti. Pregovori o novoj koaliciji počinju odmah, a politički pejzaž Nemačke ući u novu fazu.
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Avion kompanije Angara erlajns srušio se tokom leta iz Habarovska ka Tindi. Među 49 poginulih su i šestoro dece. Letelica je pronađena u plamenu u planinskoj oblasti Amurske oblasti
Ukrajinska delegacija na mirovnim pregovorima u Istanbulu predložila je direktni susret predsednika Zelenskog i Putina. Rusija zasad ćuti, dok Kijev ističe važnost uključivanja međunarodnih lidera
Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve