
Srebro
Cena zlata obara rekorde, a vrednost srebra raste još brže
Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Nakon parlamentarnih izbora u Nemačkoj, CDU/CSU se našao na čelu, ali uz slab rezultat u istorijskom kontekstu. AfD je udvostručio broj glasova, ali ostaje izolovan, dok SPD tone ka opoziciji. Koalicioni pregovori pred CDU/CSU biće ključni za političku budućnost zemlje.
Nemačka politička scena doživela je značajne promene nakon izbora za Bundestag, uz rekordnu izlaznost od 83,5 odsto. Prema zvaničnim rezultatima, u novi saziv parlamenta ulazi pet poslaničkih klubova: CDU/CSU, SPD, Zeleni, AfD i Levica. Stranke FDP i BSW nisu uspele da pređu izborni prag od pet procenata i time ostaju van Bundestaga, prenosi DW.
Unija CDU/CSU, sa svojim kandidatom za kancelara Fridrihom Mercom, osvojila je 28,6 procenata glasova i time postala najjača politička snaga u Bundestagu. Ipak, ovaj rezultat je drugi najgori u istoriji Unije na saveznim izborima. Merc je već najavio da želi da formira vladu najkasnije do Uskrsa, a moguća opcija je dvostranačka koalicija sa SPD.
AfD ostvario istorijski rezultat, ali ostaje izolovan
Alternativa za Nemačku (AfD) osvojila je 20,8 procenata glasova, udvostručivši svoj rezultat u odnosu na prethodne izbore. Stranka je postala najjača politička snaga u istočnim delovima zemlje. Ipak, zbog svoje krajnje desničarske politike, AfD neće učestvovati u formiranju vlasti, jer su sve ostale stranke odbile saradnju s njom.
Dosadašnja vladajuća stranka, Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), pala je na istorijski minimum sa 16,4 procenata glasova, što je njen najgori rezultat u istoriji izbora za Bundestag. Olaf Šolc je već izjavio da neće učestvovati u formiranju nove vlade niti u pregovorima o njoj, što znači da SPD odlazi u opoziciju.
Zeleni i Levica ostaju u Bundestagu
Zeleni su osvojili 11,6 procenata glasova, blago izgubivši podršku u odnosu na prethodne izbore. Iako su izrazili spremnost za pregovore sa CDU/CSU, očekivanja su da će ipak završiti u opoziciji. Stranka Levica, koja je pred izbore bila gotovo zaboravljena, doživela je iznenađujući povratak i osvojila 8,8 procenata glasova.
Liberalna stranka FDP osvojila je samo 4,3 procenta glasova i neće ući u parlament. Takođe, Savez Sare Vagenkneht (BSW) tesno je ostao ispod cenzusa sa 4,9 procenata, što znači da ni ova nova politička snaga neće imati predstavnike u Bundestagu.
Rekordna izlaznost i novi izborni zakon
Ovogodišnji izbori obeleženi su rekordnom izlaznošću od 83,5 procenata, što pokazuje veliku političku mobilizaciju birača. Glasalo je oko 59,2 miliona ljudi, a po prvi put primenjen je novi izborni zakon, kojim je broj poslanika ograničen na 630. To znači da neki kandidati sa najviše glasova u izbornim okruzima neće automatski ući u Bundestag, što će se preciznije znati nakon objave konačnih rezultata.
Pred CDU/CSU sada stoji izazov formiranja nove vlade, dok SPD i Levica ulaze u opoziciju. AfD ostaje snažan faktor u Bundestagu, ali bez mogućnosti učešća u vlasti. Pregovori o novoj koaliciji počinju odmah, a politički pejzaž Nemačke ući u novu fazu.

Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Dok Donald Tramp u SAD vodi pravi rat protiv ilegalnih migranata, evropska desnica aplaudira i hoće da sledi njegov primer, a države zaključavaju svoja vrata, premijer Španije Pedro Sančez radi sve suprotno

Kanadski predsednik vlade napravio je presedan kada je u Davosu objavio kraj svetskog poretka pod vođstvom SAD. Nijedan političar do tada nije tako otvoreno, inteligentno i u maniru samopouzdanog vođe ukazao da “ako niste za stolom, vi ste na meniju”. Ovo nije bilo prvi put da Karni uradi nešto što niko dotad nije, ali kritičari ukazuju na to da dela govore više od reči

Odjednom smo Marka Karnija, onako mirnog, dok izgovara čiste i dovršene rečenice kao da ih čita (a nije ih čitao) i pogledom prelazi po prisutnima (kao da je sve prisutne gledao u oči), mogli da zamislimo pred atinskim Areopagom, na atinskom trgu, ili u rimskom Senatu

Tramp pokušava da se ustoliči kao globalni medijator, sudija i egzekutor, lider koji istovremeno igra ulogu mirotvorca na globalnom planu i patriote na unutrašnjem. Ipak, njegova predstava se sudara sa realnošću koju sam proizvodi. Krize ne rešava nego započinje, a rešenja svodi na pretnje i ucene
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve