img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori

Šta poručuju rezultati izbora u Nemačkoj i kako će izgledati nova vlada?

24. februar 2025, 07:00 DW
Foto: Hannes P Albert/dpa via AP
Izuzetno visoka izlaznost na izborima u Nemačkoj
Copied

Nakon parlamentarnih izbora u Nemačkoj, CDU/CSU se našao na čelu, ali uz slab rezultat u istorijskom kontekstu. AfD je udvostručio broj glasova, ali ostaje izolovan, dok SPD tone ka opoziciji. Koalicioni pregovori pred CDU/CSU biće ključni za političku budućnost zemlje.

Nemačka politička scena doživela je značajne promene nakon izbora za Bundestag, uz rekordnu izlaznost od 83,5 odsto. Prema zvaničnim rezultatima, u novi saziv parlamenta ulazi pet poslaničkih klubova: CDU/CSU, SPD, Zeleni, AfD i Levica. Stranke FDP i BSW nisu uspele da pređu izborni prag od pet procenata i time ostaju van Bundestaga, prenosi DW.

Unija CDU/CSU, sa svojim kandidatom za kancelara Fridrihom Mercom, osvojila je 28,6 procenata glasova i time postala najjača politička snaga u Bundestagu. Ipak, ovaj rezultat je drugi najgori u istoriji Unije na saveznim izborima. Merc je već najavio da želi da formira vladu najkasnije do Uskrsa, a moguća opcija je dvostranačka koalicija sa SPD.

AfD ostvario istorijski rezultat, ali ostaje izolovan

Alternativa za Nemačku (AfD) osvojila je 20,8 procenata glasova, udvostručivši svoj rezultat u odnosu na prethodne izbore. Stranka je postala najjača politička snaga u istočnim delovima zemlje. Ipak, zbog svoje krajnje desničarske politike, AfD neće učestvovati u formiranju vlasti, jer su sve ostale stranke odbile saradnju s njom.

Dosadašnja vladajuća stranka, Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), pala je na istorijski minimum sa 16,4 procenata glasova, što je njen najgori rezultat u istoriji izbora za Bundestag. Olaf Šolc je već izjavio da neće učestvovati u formiranju nove vlade niti u pregovorima o njoj, što znači da SPD odlazi u opoziciju.

Zeleni i Levica ostaju u Bundestagu

Zeleni su osvojili 11,6 procenata glasova, blago izgubivši podršku u odnosu na prethodne izbore. Iako su izrazili spremnost za pregovore sa CDU/CSU, očekivanja su da će ipak završiti u opoziciji. Stranka Levica, koja je pred izbore bila gotovo zaboravljena, doživela je iznenađujući povratak i osvojila 8,8 procenata glasova.

Liberalna stranka FDP osvojila je samo 4,3 procenta glasova i neće ući u parlament. Takođe, Savez Sare Vagenkneht (BSW) tesno je ostao ispod cenzusa sa 4,9 procenata, što znači da ni ova nova politička snaga neće imati predstavnike u Bundestagu.

Rekordna izlaznost i novi izborni zakon

Ovogodišnji izbori obeleženi su rekordnom izlaznošću od 83,5 procenata, što pokazuje veliku političku mobilizaciju birača. Glasalo je oko 59,2 miliona ljudi, a po prvi put primenjen je novi izborni zakon, kojim je broj poslanika ograničen na 630. To znači da neki kandidati sa najviše glasova u izbornim okruzima neće automatski ući u Bundestag, što će se preciznije znati nakon objave konačnih rezultata.

Pred CDU/CSU sada stoji izazov formiranja nove vlade, dok SPD i Levica ulaze u opoziciju. AfD ostaje snažan faktor u Bundestagu, ali bez mogućnosti učešća u vlasti. Pregovori o novoj koaliciji počinju odmah, a politički pejzaž Nemačke ući u novu fazu.

Tagovi:

Izbori Bundestag Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure