

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Advokati četvorice osuđenika na smrtnu kaznu pred Vrhovnim sudom Južne Karoline izneće argumente da su električna stolica i streljački vod isuviše okrutni načini pogubljenja zatvorenika. Hoće da se žale i na ponovo izvršenje smrtne kazne injekcijama, jer i dalje nije poznato koja bi se supstanca koristila i kakav je protokol
Na pogubljenje u Južnoj Karolini čeka 33 zatvorenika. Smrtna kazna u toj američkoj saveznoj državi nije izvršena skoro 13 godina, pošto je smrtonosnim injekcijama istekao rok trajanja, a kompanije koje ih proizvode odbijaju da ih prodaju zatvorima – osim ako zatvori ne pristanu da njihova imena ostanu sakrivena od javnosti, prenosi Glas Amerike.
U nedostatku injekcija Država Južna Karolina tvrdi da su i pogubljenja streljanjem i strujom u skladu sa protokolima.
„Sudovi nikada nisu rekli da smrtna kazna mora da bude brza i bezbolna“, napisao je Grejson Lamber, advokat koji zastupa kancelariju guvernera Henrija Mekmastera.
Ako Vrhovni sud odobri da se ovakva izvršenja smrtne kazne nastave, raspored pogubljenja mogao bi da bude prilično zgusnut.
Država je od Vrhovnog suda tražila da odbaci odluku nižeg suda iz 2022. prema kojoj su električna stolica i streljački vod označeni kao „okrutne i neobične kazne“.
Sudija Apelacionog suda Džoselin Njumen je tada stala na stranu stručnjaka koji su svedočili da su zatvorenici mora da su osećali užasan bol dok su im se tela „kuvala“ na 2000 volti u električnoj stolici, ili kada su im streljački vodovi pucali u srce.
Doziranje smrtonosne supstance
Trenutno je u Južnoj Karolini propisano da osuđenik na smrt ide na električnu stolicu, osim ako se zakonom ne propiše neka druga metoda. Državni parlament je 2021. odobrio i streljački vod. Pogubljenje azotnom hipoksijom, kakvo je izvršeno u Alabami, nije predloženo.
Kada je reč o pogubljenju injekcijom, advokati osuđenika tvrde da je zakon Južne Karoline netransparentan i da zatvorima ne sme biti dozvoljeno da kriju imena kompanija koja im prodaju smrtonosnu supstancu za injekcije.
Nadležni za upravljanje zatvorima su u septembru objavili da za pogubljenje koriste sedativ pentobarbital i da je njihov metod pogubljenja sličan onome koji koristi Federalna vlada i još šest država.
Advokati osuđenika tvrde da ta supstanca ima rok trajanja, kao i da je važno da znaju koja je njena tačna doza – jer ako je premala, osuđenici pate i nekada na kraju i ne umru. A ako je prevelika, onda izaziva veliki bol pri ubrizgavanju.
Advokati koji zastupaju državu tvrde da osuđenici samo žele da stave u fokus kompanije koje proizvode supstancu za smrtonosne injekcije, kako bi ih pritisak javnosti naterao da sa tim prestanu.
U Južnoj Karolini su se ranije, u proseku, izvršavale tri smrtne kazne godišnje, a u poslednjih 13 godina pogubljeno je troje osuđenika. Zbog povećanih troškova i manjka supstance za smrtonosne injekcije, mnogi zatvorenicima je ponuđen sporazum o priznanju krivice u zamenu za doživotne zatvorske kazne bez mogućnosti puštanja na slobodu.
Broj pogubljenja
U Sjedinjenim Državama je u ovom veku ukupno pogubljeno 956 zatvorenika osuđenih na smrt.
Broj pogubljenja značajno je opao od 2016. godine.
Najveći broj broj smrtnih presuda u jednoj godini izvršen je 1999. godine – 98.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve