

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Koalicija kancelara Olafa Šolca se raspala. Nemački mediji javljaju da lideri koalicije nisu uspeli da premoste razlike u pogledu na budžetsku, finansijskum i privrednu politiku
„Šolc je otpustio Lindnera“, prenosi kao hitnu vest nemački “Špigel“. To znači kraj takozvane „semafor koalicjje“, crvenih, žutih i zelenih, Socijaldemokrata, Liberala i Zelenih.
Šef Liberlane partije i iministar finansija Kristijan Lindner tražio je raspisivanje vanrednih izbora početkom 2025, na šta drugi čalnovi koalicije nisu pristali, pisao je ranije tabloid „Bild“.


I zamenik glavnog urednika konzervativnog „Velta“ Robin Aleksander je na mreži Iks napisao da je Šolc otpustio Lindnera.
Lideri koalicionih partnera sastali su se u sredu predveče da pokušaju da otklone međusobne razmirice, ali im to nije pošlo za rukom. Nisu uspeli da premoste razmirice oko budžetske, fininasijske i ekonomske politike.
Proteklih dana su se više puta sastali Šolc, Lindner i zeleni ministar privrede Robert Habek ne bi li pronašli kompromis za očuvanje koalicije. Bezuspešno.
Lindner je insistirao na „privrednoj prekretnici“, što je za ostale bilo neprihvatljivo. Kada je bilo jasno da do dogovora neće doći, tražio je raspisivanje prevremenih izbora. Umesto toga je dobio otkaz.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve