img
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosmos

Sletanje američke letilice: Mesec je odskočna daska za Mars

23. februar 2024, 16:15 M.S.
Foto: AP
Copied

Inženjer aerokosmotehnike Dr Saša Marković za “Vreme” kaže da u naučnom smislu ovo sletanje na Mesec ne znači puno, ali da može značiti činjenica što se taj lender spustio u okolini južnog pola Meseca gde se pretpostavlja da postoje određene zalihe vode

Posle više od pola veka, američka svemirska letelica spustila se nadomak južnog pola Zemljinog satelita Meseca, prenosi Glas Amerike. Poduhvat je predvodila privatna kompanija.

Robot Odisej, kako je planirano, zaustavio se u krateru pod nazivom Malapert A koji se nalazi na južnoj Mesečevoj polulopti.

Sletanje, izvedeno dan pošto je letelica stigla do lunarne orbite i nedelju dana od lansiranja na Floridi, potvrđeno je signalima upućenim sa oko 384.000 kilometara udaljenosti.

Stručni saradnik za oblast nauke i tehnike nedeljnika „Vreme” i inženjer aerokosmotehnike Dr Saša Marković za “Vreme” kaže da u naučnom smislu ovo sletanje na Mesec ne znači puno, ali da može značiti činjenica što se taj lender spustio u okolini južnog pola Meseca gde se pretpostavlja da postoje određene zalihe vode.

Međutim, ukazuje da, lender nije opremljen instrumentima koji postojanje vode na Mesecu mogu da dokažu.

“Ovo je više dokaz sposobnosti privatnih kompanija da u saradnji sa NASOM izvedu najkomplikovanije kosmičke poduhvate. Najveća vrednost ovog sletanja na Mesec je u činjenici da je po prvi put jednoj privatnoj kompaniji, u saradnji sa državnom agencijom NASA, uspelo da spusti svoj lender na površinu Meseca bez ikakvih problema.”

Kaže i da je tih pokušaja bilo i ranije, ali da su bili neuspešni.

Kako će na budućnost uticati to što je lender sleteo blizu južnog pola meseca gde se pretpostavlja da postoje određene zalihe vode, Marković je mišljenja da će ovo biti u fokusu budućih aktivnosti jer voda s jedne strane predstavlja jednu od osnovnih životnih potreba svakoga, pa i astronauta koji će se naći na Mesecu, a istovremeno ako se iskoristi Sunčeva energija disocijacijom vode može se dobiti i pogonsko gorivo koje može da pokreće mašine na mesecu ili kosmičke brodove.

“Pitanje vode na Mesecu nije filozofsko pitanje nego ima svoju praktičnu svrhu i sigurno da će se njime baviti neke naredne misije koje ćemo na Mesecu videti u budućnosti.”

Foto: AP

Zašto se čekalo pola veka?

Na ovo pitanje dr Marković kaže da treba imati u vidu da kada su Amerikanci prvi put isli na Mesec taj poduhvat je imao koliko naučni, toliko i politički smisao. To je bilo vreme trke u kosmosu sa Sovjetskim Savezom i bilo je pitanje državnog prestiža da se tamo stigne i da se prvi ljudi spuste, obave određene zadatke i sigurno vrate nazad.

Objašnjava da onog trenutka kada je posatalo jasno da su Amerikanci dobili tu kosmičku trku jednostavno interes za dalje osvajanje Meseca, dalje istraživanje Meseca je naglo izgubljen jer postoji još toliko objekata i u Sunčevom sistemu i u kosmosu koji zaslužuju da se istražuju.

“Sada Mesec ponovo dolazi u fokus zbog toga što je nekako tehnološki vreme sazrelo da se čovek otisne malo dublje u kosmos, a Mesec tu predstavlja odskočnu dasku za neke letove na Mars i druge objekte u Sunčevom sistemu.”

Kaže da ono što je najgore u svemu ovome jeste to što čovečanstvo mora ponovo da se nauči kako da pravi tehnologiju za Mesec koja je postojala pre 50 godina i funkcionisala dosta dobro. Jedan te isti zadatak s početka.

“To je situacija u kojoj se trenutno nalazi čovekovo osvajanje kosmosa.”

Put na Mars

Što se tiče puta na Mars, dr Saša Marković je skeptičan.

“To je samo moje mišljenje, ali ko sam ja da protivrečim nekom Ilonu Masku da je naredna čovekova destinacija Mars.”

Objašnjava da i dalje ljudi potcenjuju sve probleme koje bi čoveka prilikom jednog takvog leta očekivali.

“Imajte u vidu da let samo u jednom pravcu traje od recimo šest do devet meseci, da na Marsu morate da provedete bar nekoliko meseci da bi on došao u povoljan položaj za povratak na Zemlju što znači da bi jedan astronaut koji bi krenuo put Marsa morao na tom putu da provede između godinu i po i dve dana.”

Za to vreme, kaže naš sagovornik, on mora da bude snabdeven svim potrebštinama, da ima dovoljno hrane, vode, mora da bude zdrav. Šta ukoliko se u roku od dve godine razboli? Znači neko od članova posade mora da bude lekar, a da bi taj lekar efikasno radio mora da raspolaže ogromnim zalihama svakovrsnog materijala.

“To je još i rešiv problem, ono što je po meni nerešiv problem to je uticaj beztežinskog stanja na ljudski organizam koji je na duge staze negativan. Ono što je neumoljivo to je atrofija mišića, opadanje količine kalcijuma u kostima, jednostavno negativno dejstvo gravitacije se ne može izbeći.”

Konačno, dr Marković je mišljenja da u ovom trenutku nema ni raketa, ni koncept, niti ideja kako bi tako dugotrajno vreme provedeno u kosmosu uticalo na čoveka da bi o misiji na Mars uopšte mogli da razmišljamo i zato “mislim da u narednih pet do deset godina od toga neće biti apsolutno ništa”.

Tagovi:

Mars Mesec Kosmos
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure