img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Skuplji alkohol, manje problema?

28. април 2025, 09:14 DW
Foto: Freepik
Statistika pokazuje da petina Nemaca pije previše
Copied

Kritičari kažu da u Nemačkoj sok od narandže stalno poskupljuje, ali da vodka ima stabilnu cenu. I da je alkohol toliko jeftin da to vodi pijančenju i saobraćajnim nesrećama

Nemačka ima problem s alkoholom, pokazuju nove statistike. Stručnjaci veruju da je jedan od razloga i jeftin i lako dostupan alkohol i traže promene.

Brojevi su zabrinjavajući: godišnje u Nemačkojod posledica konzumiranja duvana umire 99.000 ljudi. Prekomerna konzumacija alkohola odnosi još 47.500 života.

To proizlazi iz godišnjeg izveštaja Nemačke centrale za praćenje zavisnosti (DHS) pod nazivom „Godišnjak o zavisnostima 2025“. Pored raznih oblika zavisnosti, poput zavisnosti od nikotina ili igrama na sreću, u izveštaju se posebna pažnja posvećuje zavisnosti od alkohola.

Petina Nemaca pije previše

„Najmanje petina građana Nemačke konzumira previše alkohola, i to u meri koju možemo nazvati rizičnom ili u okviru zavisnosti“, kaže naučnik Jakob Manthej, koji se bavi pitanjima zavisnosti. Kod 9 odsto stanovnika Nemačke starosti između 18 i 64 godine može se govoriti o zloupotrebi alkohola ili zavisnosti od alkohola.

Među 47.500 smrtnih slučajeva povezanih s konzumiranjem alkohola spadaju i žrtve saobraćajnih nesreća izazvanih alkoholom, kao i bolesti uzrokovane prekomernim pijenjem, poput problema sa krvnim sudovima, ciroze jetre i raznih oblika raka. U žrtve se ubrajaju i oni koji su izgubili život kao posledica krivičnih dela počinjenih pod uticajem alkohola.

Stručnjak koji je učestvovao u izradi godišnjaka o zavisnostima ukazuje na to da je alkohol otrov i da je najbolje potpuno se uzdržavati. „Ali i svako smanjenje konzumacije je dobrodošlo. Nije isto da li ću popiti dva ili tri piva“, kaže Manthej.

Alkohol nigde nije tako jeftin kao u Nemačkoj

Dalji problem je to što se alkoholna pića u Nemačkoj mogu reklamirati bez ikakvih ograničenja. Takođe, cene alkohola su više-manje ostale iste poslednjih dvadesetak godina. „Cena soka od narandže stalno raste. Flaša votke već godinama ima istu cenu“, ukazuje Kristina Rumel, direktorka DHS-a, i dodaje:

„Ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji alkohol nije tako jeftin kao u Nemačkoj.“ Istovremeno, konzumacija alkohola, na primer zbog bolovanja, godišnje prouzrokuje materijalnu štetu od 57 milijardi evra.

Povećanjem poreza će spasiti 850 života godišnje

Rummel smatra da postoje efikasni mehanizmi za smanjenje problema koje izaziva alkohol. „Pored intenziviranja programa prevencije, trebalo bi da učinimo alkoholna pića skupljim podizanjem poreza“, kaže Rumel.

„Porez na dodatnu vrednost na pivo je veoma nizak, a na vino ga uopšte nema“, dodaje stručnjak Manthej. Ona objašnjava da bi se povećanjem cena alkoholnih pića za pet odsto godišnje potrošnja smanjila za 2,2 odsto, što bi spasilo 850 ljudskih života. Uz to bi u državnu kasu pristiglo 1,4 milijarde evra više poreza. „Zdravlje građana mora biti važnije od interesa industrije alkoholnih pića“, zaključuje Rumel.

Tagovi:

Nemačka Alkohol zavisnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure