Proevropski kandidat dobio je predsedničke izbore u Austriji, antievropski populisti pobedili su na referendumu u Italiji. Fudbalskim rečnikom rečeno: u 3. kolu Zapadne demokratske lige odigrane u nedelju 4. decembra Umerene snage i Populisti odigrali su nerešeno 1:1
Posle Brexita i predsedničkih izbora u SAD, među političkom nomenklaturom zapadnog sveta zavladao je strah od demokratije. Svaki izlazak građana na birališta pretvorio se u ogorčenu bitku „sistemskih“ i „antisistemskih“ snaga, za i protiv Evropske unije.
Ova borba preselila se i u Austriju, gde su se u nedelju 4. decembra posle mnogo peripetija održali ponovljeni, odloženi predsednički izbori, koji u normalnim okolnostima jedva da bi nekoga zanimali. Izbori su se pretvorili u plebiscit o pogledu na svet i pravac u kome Austrija treba da se kreće: energični desničarski kandidat Norbert Hofer (45) zagriženo je zastupao zatvaranje zemlje, „manje Evrope“, slabljenje institucija Evropske unije, nacionalizam na granici šovinizma, protivio se prihvatanju izbeglica; sa druge strane, smireni profesor u penziji, bivši šef Zelenih Aleksander van der Belen (72) zastupao je građanske ideje, ravnopravnost različitosti, otvaranje zemlje, jačanje EU i dobrodošlicu izbeglicama sa Bliskog istoka i iz Afrike.
Nametnulo se pitanje: da li se desni populizam i ksenofobija (reč godine 2016) šire nezaustavljivo kao prerijski požar?
Zaustavljeni su, makar privremeno. Van der Belen je dobio sa solidnom razlikom od preko tri procenta. „Čitavoj Evropi pao je kamen sa srca“, izjavio je potpredsednik nemačke vlade i šef socijaldemokrata Sigmar Gabrijel i dodao da je rezultat „jasna pobeda razuma nad desnim populizmom“.
Posle pobede Van der Belena slavlje u Briselu i „sistemskih snaga“ diljem Evrope nije dugo trajalo. Takođe, u nedelju 4. decembra održan je i referendum o reformi ustavnog sistema u Italiji, koji je prerastao u plebiscit „za“ i „protiv“ premijera Matea Rencija, a stilizovan u okršaj „proevropskih“ i „antievropskih“ snaga. Renci, socijaldemokrata koji se zalaže za jačanje EU, ubedljivo je poražen sa preko dvadeset procenata razlike, njegov predlog ustavnih reformi je odbačen. Shodno svom obećanju, Renci je u ponedeljak ponudio svoju ostavku.
…i italijanski premijer u ostavci Renci
Ubedljiv poraz Rencija svodi se na istu jednačinu kao u slučaju Brexita i pobede Donalda Trampa: Italijani su ekstremno nezadovoljni državom, vlašću i svojim životom. Kriza koja traje decenijama progutala je nekada jaki srednji sloj. Privredna globalizacija podelila je društvo na malobrojne bogate dobitnike i širok sloj gubitnika. Socijalni mir trajao je dok je bilo nade da će budućim generacijama biti bolje. Ta nada se u međuvremenu izvitoperila jer je u mnogim zemljama nezaposlenost mladih blizu pedeset odsto. Izveštači govore o besu mladih Italijana usmerenom prema državi i etabliranim partijama, referendum o ustavnim promenama u takvoj atmosferi pretvorio se u plebiscit „protiv političke kaste“.
Politička nestabilnost u Italiji i sama mogućnost dolaska populista na vlast koji u igru ubacaju mogućnost referenduma o izlasku Italije iz EU i/ili evrozone mogla bi da ima kobne posledice po inače veoma lošu privrednu situaciju: javni dug Italije premašio je 2000 milijardi evra, iznos trulih bankarskih kredita procenjuje se na blizu 400 milijardi evra, privreda stagnira decenijama. Posle izlaska Velike Britanije treća ekonomija EU je na kolenima.
U EU unutrašnja politika više ne može da se posmatra izolovano: svaki izbori, svaki nacionalni referendum postali su deo opšte frontalne borbe „sistemskih“ i „antisistemskih“ snaga, „proevropskih“ i „antievropskih“, „otvorenih“ i „ksenofobičnih“, tradicionalnih političkih partija i pre svega ultradesnih, tek ponegde levih, populističkih partija i pokreta (Mađarska, Poljska, Grčka, Brexit, duga senka Donalda Trampa).
Ovaj okršaj predstoji naredne godine na parlamentarnim izborima u Holandiji, Francuskoj i Nemačkoj, tu negde su na redu i parlamentarni izbori u Austriji. Jaz u evropskom društvu postaje sve veći. Raste netrpeljivost, govor mržnje sve je glasniji, strasti su uzburkane, sve je manje dijaloga, a sve više nesuvislog, neargumentovanog prepucavanja. Trend je jačanje desnih populista. U uspehu Van der Belena traži se recept za zaustavljenje ovog trenda.
Između Putinove Rusije i Erdoganove Turske, uz najezdu izbeglica, sa finansijskom krizom koja ne prolazi, Evropi 2017. godine, kako neko reče, preti „savršena oluja“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi žive duže, ali najčešće veoma narušenog zdravlja. Nauka radi na tome da se starenje uspori pre nego što krenu bolesti. Postoje i prvi lekovi s takvim efektima. Geromedicina je u usponu – ali ko će to da plati?
Ukrajinska vojska na frontu već dugo upotrebljava dronove presretače. Rusija sve češće napada dronovima Šahid ukrajinske gradove u pozadini. Da li i tamo mogu umesto raketa da se koriste dronovi presretači?
U srcu jednog od najživljih letovališta na crnogorskom primorju, unutar drevnih zidina budvanskog Starog grada, zavladala je tišina. Odlukom lokalne vlasti, muzika je zabranjena sa zvučnika u baštama lokala, a ugostitelji i kulturni centri suočavaju se s posledicama – smanjenim poslom, tišim ulicama i gostima kojima nemaju šta da ponude
Za tehniku na predstojećem koncertu Tompsona u Zagrebu zadužena je jedna nemačka firma – uprkos Tompsonovim vezama s nemačkim neonacistima, piše portal „Korektiv“
Prvo Sirija, sada Iran? Rusija ne može da pomogne svojim saveznicima na Bliskom istoku i sve više gubi uticaj u regionu koji je za Moskvu strateški izuzetno važan. Koje mogućnosti preostaju Putinu?
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!