img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ugo Čavez

Samozvani revolucionar

25. децембар 2007, 21:21 Redakcija Vremena
Copied

U obilju informacija koje svakodnevno stižu iz Venecuele, a obavezno uključuju neku od akcija njenog hiperaktivnog predsednika Uga Čaveza, teško je pronaći neki red i logiku, tvrde analitičari. To verovatno na najbolji način odslikava lik i delo samoproklamovanog revolucionara, naslednika „bolivarizma“ u Latinskoj Americi. Svoj, poslednjih godina narasli značaj u međunarodnim okvirima Čavez duguje nafti, kojom je priroda obdarila njegovu zemlju. Sa takvim „zaleđem“ Čavez sebi može da dozvoli da mrzi Amerikance, naročito Džordža Buša, da voli iranskog predsednika Ahmadinedžada, ili da javno vređa španskog kralja Karlosa.

Čavezov kontroverzni život i karijera počeli su u provinciji Barinas gde je (u znaku Lava) rođen u učiteljskoj porodici 1954. godine. Porodično siromaštvo nagnalo ga je da već u devetoj godini počne sa prodajom voća i slatkiša na ulici. Želja njegove majke je bila da postane sveštenik, ali se Ugo u mladosti opredelio za slikarstvo, potom za svirku i, na kraju, za vojsku. Studirao je na vojnoj akademiji, pa političke nauke i istoriju i divio se životu i delu univerzalnog latinoameričkog revolucionara Simona Bolivara. Na kraju studija dobio je sablju od predsednika Karlosa Pereza, koga će 20 godina kasnije pokušati da sruši sa vlasti.

Najvažnijim događajem u svom životu Ugo Čavez smatra narodni ustanak, koji je na ulicama Karakasa izbio početkom 1989. godine. Tada je, kako sam tvrdi, po ugledu na Napoleona razvio sopstvenu filozofiju uspeha, filozofiju „istorijskog časa, strateškog minuta i taktičke sekunde“. Da se te tri okolnosti ukrste u jednoj tački, Čavez je ipak morao da sačeka do 1998. godine, otkako neprikosnoveno sedi u venecuelanskoj predsedničkoj stolici.

Svih tih godina svojom bolivarističkom ideologijom iritira pripadnike više klase i venecuelansku oligarhiju koja je u više navrata, vojnim pučevima i generalnim štrajkom, pokušavala da ga ukloni sa vlasti. Opozicija ga optužuje da socijalnim programima finansiranim od prihoda nafte kupuje biračke glasove i vodi zemlju u ekonomski kolaps.

Iako se generalno smatra da Čaveza na vlasti drže siromašniji slojevi Venecuelanaca, potkraj ove godine i oni su mu neočekivano okrenuli leđa. Iako sa malom razlikom u glasovima, Venecuelanci su odbili da na referendumu prihvate ustavne amandmane koje je kreirao Čavez. Mada su njima bile planirane znatne socijalne reforme (skraćivanje radne nedelje, proširivanje prava na zdravstveno i socijalno osiguranje i slično), izmene koje su istovremeno predviđale i mogućnost da doživotno ostane na vlasti, nisu prošle. Tu gorku pilulu Čavez je progutao za sada bez posledica, ali je očigledno da, što se njegove vladavine tiče, više ništa neće biti isto.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Ekstremni sportovi

17.јул 2025. B. B.

Poginuo ekstremni sportista Feliks Baumgartner

Svetsku slavu Baumgartner je stekao 2012. godine, kada je skočio sa ivice svemira, sa visine od 38.405 metara i bezbedno se prizemio

Poljska

17.јул 2025. B. B.

Zatvor za lekare koji su odbili da urade abortus trudnici koja je potom umrla

Okružni sud u Pščini u Poljskoj proglasio je lekare krivim za ugrožavanje života tridesetogodišnje žene, identifikovane samo kao Izabela, u slučaju koji je izazvao proteste širom zemlje

Katastrofalni požar

17.јул 2025. I.M.

Tragedija u Iraku: Najmanje 60 mrtvih u požaru u tržnom centru u Al-Kutu

U požaru koji je izbio u tržnom centru u gradu Al-Kut u Iraku živote je izgubilo najmanje 60 ljudi

Sedište Evropske komisije u Briselu

Evropska unija

16.јул 2025. B. B.

EU priprema 100 milijardi evra pomoći Ukrajini

„Izdvajamo 100 milijardi evra za Ukrajinu“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posle sastanka Kolegijuma komesara

Bliski istok: Izrael – Iran

16.јул 2025. David Patrikarakos, specijalni dopisnik “Dejli mejla”

Ko će dobiti mir

Izraelci nisu ubedljivo trijumfovali, Iranci se nisu predali. Sve što se odigralo zapravo je predstavljalo ozbiljnu eskalaciju između dveju strana ovog dugačkog rata u kojoj je Izrael odneo pobedu. I – šta sad

Komentar

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure